×

Zatvorena regionalna Konferencija o poslovanju u zdravstvu

Integracijom, standardizacijom i centralizacijom u zdravstvenom poslovnom modelu do unapređenja kvalitete usluga u doba gospodarske recesije.
Foto: Darko Gulija (Infodom)
Foto: Darko Gulija (Infodom)

Drugi dan regionalne Konferencije o poslovanju u zdravstvu „Health Care Business Arena 2012“ bila je prilika da se kroz radionice i predavanja sudionici na konkretnim primjerima svjetske prakse upoznaju s mogućnostima poslovanja u uvjetima ograničenih financijskih mogućnosti. Gledajući iz perspektive racionalizacije, optimizacije i unapređenja kvalitete zdravstvene usluge, mnogo puta istaknuti su standardizacija, integracija i centralizacija na svim razinama zdravstvenog sustava.

Okrugli stol prvoga dana konferencije “Informacijske tehnologije u zdravstvenom sustavu” rasvijetlio je činjenicu koliko malo prednosti informacijskih tehnologija se trenutno koristi u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Prednosti informatizacije zdravstva već su dokazane u mnogim zemljama Europske unije i okruženja. To je vidljivo i po izdvajanjima tih država za informacijske tehnologije u zdravstvu koja dosežu i deset posto zdravstvenog proračuna u odnosu na 0,3 posto koliko se izdvaja u Hrvatskoj. Na okruglom stolu sudjelovali su Miroslav Mađarić, savjetnik ravnatelja za informatiku, KBC Zagreb, Ivan Pristaš, voditelj Odjela za informatiku, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Darko Gvozdanović, ICT stručnjak, Ericsson Nikola Tesla, Branka Lasić, izvršni direktor, IN2, Tatjana Prenđa Trupec, pomoćnica ravnatelja za IT, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Slavko Vidović, direktor tvrtke Infodom.

Jedan od spomenutih rashoda u kojemu postoji prostor za optimizaciju i za koju se izdvaja sedamnaest posto zdravstvenog proračuna jest potrošnja lijekova. Predstavnici farmaceutske industrije i pacijenata okupljenih na okruglom stolu „Proces pristupa tržištu zdravstvenog sektora“ zaključili su kako bi racionalizacija mogla donijeti značajne koristi pacijentima ukoliko bi se ostvarene uštede usmjerile u nabavu novih inovativnih lijekova. Naime, panelisti su istaknuli kako potrošnja na lijekove nije generator porasta ukupne potrošnje u zdravstvu već je potrošnja na lijekove u Hrvatskoj niža u odnosu na zemlje sličnog ekonomskog razvoja (i do 50 posto za lijekove na recept po stanovniku) i ekonomski razvijene zemlje. Lijekovi u Hrvatskoj u prosjeku su 27 posto jeftiniji od cijene lijeka u EU. Poseban problem predstavlja dostupnost novih inovativnih lijekova koji su dostupni u Hrvatskoj tek dvije do šest godina nakon njihovog stavljanja u promet na tržištima zemalja EU što je posljedica ograničenja trenutnom regulativom, gdje su na snazi pravilnici koji su netrasparentni i neprovedivi. Na okruglom stolu sudjelovali su Slobodanka Bolanča i Sani Pogorilić (Hrvatska udruga inovativnih proizvođača lijekova), Tonči Buble (HUP, Udruga proizvođača lijekova), Mensura Dražić (Koalicija udruga u zdravstvu, Upravno vijeće HZZO-a) i Ida Oreb (Abbott Laboratories, Hrvatska).

Predavanje i radionica „Poslovni procesi, javna nabava i elektronički račun u zdravstvu“  (Infodom, Hrvatska) sudionicima konferencije pružila je uvid u poslovnu praksu dobro uređenih sustava i ponudila nove poslovne koncepte u gospodarenju, upravljanju i svakodnevnim operativnim poslovima unutar zdravstvenog sustava. Nužan preduvjet za implementaciju i provedbu novog poslovnog modela je promjena poslovnih procesa. Kako bi se pritom zadovoljio javni interes, optimalno koristilo ograničena financijska sredstva, Boris Blumenschein (Infodom) odgovor nalazi u objedinjenim nabavama, standardizaciji procesa, dokumenata, podataka, roba i usluga te primjeni novih tehnologija (e-Tandering, e-Dražbe, e-Sourcing, e-Račun).

Jedno od rješenja za unapređenje zdravstvenih usluga je i kroz korištenje mobilnog zdravstva čiji potencijal i vrste usluga je predstavila Andrea Budin Posavec (Ericsson Nikola Tesla, Hrvatska). Konferencija je završila predavanjem „Novi plan i program obnove zgrada zdravstvenog sektora u svrhu energetske učinkovitosti“ (Irena Križ Šelendić, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja RH).