Završila regionalna konferencija bankarske industrije Financial Arena 2013

Hrvatski bankarski sektor stabilan je i adekvatno kapitaliziran za eventualne buduće poremećaje na tržištu koje je danas obilježeno značajnim udjelom loših kredita, manjom potražnjom za kreditima građana te većom potražnjom od strane države. Ključ stabilnosti bankarske industrije je u okretanju trenda u smjeru rasta gospodarstva, što će omogućiti i smanjenje udjela loših kredita. U svjetlu trenutne situacije na financijskom tržištu u Europi i Hrvatskoj, regionalnu konferenciju bankarske industrije Financial Arena 2013 u organizaciji Infoarena Grupe i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) uz generalno pokroviteljstvo Hrvatske udruge banaka (HUB) obilježila su pitanja ulaska Hrvatske u europsku bankarsku uniju, financijske alternative te financijsko restrukturiranje kompanija.

Bankarska unija mogla bi donijeti Hrvatskoj, kao nečlanici eurozone, neka pozitivna rješenja, ali i dosta diskutabilnih situacija. “Bankarska unija ide prema jedinstvenom sustavu nadzora banaka od strane jednog tijela koje bi trebala predstavljati Europska centralna banka (ECB) te bi se radilo prema jedinstvenim pravilima, načinima rješavanja kriznih situacija i osiguranja depozita. No, kao otvorena pitanja ostaju postojeće pravne osnove prema kojima su u upravnom vijeću ECB-a, koje donosi sve odluke, samo predstavnici iz članica eurozone, a i korištenje  sredstva ESM-a odnosi se samo na članice eurozone.” naglasila je glavna savjetnica Hrvatske narodne banke Martina Drvar.

Članice eurozone nemaju izbora i moraju doći pod bankarsku uniju, dok nečlanice dobrovoljno odlučuju hoće li ući ili ostati izvan nje. “Strukturalne reforme donose fleksibilnost tržištu rada i pritom unapređuju konkurentnost izvoza i poslovnog okruženja. Povlašteni krediti i programi podjele rizika mogu funkcionirati samo ako se reforme provedu.” istaknuo je stariji ekonomist EBRDa iz Londona Peter Tabak te nastavio “Ulazak u bankarsku uniju može imati prednosti za Hrvatsku kroz unapređenje koordinacije nadzora, usklađivanje standarda nadzora i poslovanja te troškova usklađivanja za banke koje posluju u više država.”

 Iz perspektive Europske bankarske federacije (EBF), ponuda bankovne unije je ambiciozna i ima bezuvjetnu potporu EBFa. „Vjerujemo da ćemo samo u slučaju da poslujemo na otvorenom paneruopskom tržištu, moći razviti zdravu konkurenciju u našem sektoru temeljenu na istim pravilima za sve banke diljem Europe. Uvjeren sam da kriza nikad ne bi dosegla iste razmjere da smo prije pet godina imali bolje koordinirani sustav nadzora.“ naglasio je izvršni direktor EBFa iz Belgije Guido Ravoet te dodao „Uvjereni smo da će bankarska unija rezultirati dalekosežnim pozitivnim posljedicama za banke i zemlje članice unije. U tom smislu, uvođenje bankovne uniije nakon uvođenja eura nesumljivo je najvažnije postignuće  EU u bliskoj prošlosti.

Osvrnuvši se na trendove u bankarskoj industriji, direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček rekao je „Hrvatski bankovni sektor je od EBRDa dobio najviše ocjene za reforme i u usporedbi s drugim sektorima u Hrvatskoj i s bankovnim sektorima u široj regiji. Slično omjerima u EU, u Hrvatskoj banke zapošljavaju oko 22 tisuće ljudi, stvaraju oko 6 posto BDPa i sudjeluju u ukupnom porezu na dobit oko 17 posto. Kada je riječ o kreditiranju gospodarstva, hrvatske banke su likvidne i mogle bi odgovoriti i višestruko povećanoj potražnji. Jednako tako, važno je napomenuti da banke ne posuđuju svoj novac, već novac svojih deponenata, i u manjoj mjeri novac svojih vlasnika, te zbog toga kao i zbog domaće i EU regulative moraju odgovorno plasirati sredstva. Projekti za financiranje, odnosno poslovni planovi moraju imati snagu koja će jamčiti uredno vraćanje kredita i dovoljno osiguranje za slučaj problema.„

Hrvatskoj u interesu što prije uvesti euro
Što se tiče eventualnog ulaska Hrvatske u bankarsku uniju, Bohaček smatra da, budući da ćemo dugoročno svakako ući kada uvedemo euro, potrebno je pričekati da budu poznati svi relevantni detalji i tek tada procijeniti je li bolje iskoristiti opciju i ući ranije. Hrvatskoj je svakako u interesu što prije uvesti euro, čim budu ispunjeni svi uvjeti.

Direktorica EBRDa za Hrvatsku i Mađarsku Zsuzsana Hargitai ističe da je od početka krize 2008. godine kad su financijske potrebe bile usmjerene u investicije došlo do promjene i potražnje za sredstvima kojima će se refinancirati stari dugovi postojećih klijenata. EBRD u Hrvatskoj i dalje nastavlja s projektima koji imaju cilj poticati gospodarski rast, ali i daje potpore projektima energetske učinkovitosti. Hargitai je također izjavila da EBRD s Ministarstvom financija i Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga (HANFA) razgovara o izradi nove pravne regulative za faktoring što je bila i jedna od tema okruglog stola posvećenog financijskim alternativama.

Generalna direktorica tvrtke EOS Matrix Barbara Cerinski smatra da je regulacija otkupa potraživanja ne samo dobrodošla već i nužna jer trenutno ta djelatnost uopće nije regulirana, a reputacijski rizik za kompanije je danas itekako važan. Kao najznačajnija područja koja predstavljaju ozbiljnu alternativu klasičnim financijskim uslugama sudionici okruglog stola istaknuli su leasing, faktoring i otkup potraživanja. Zamjenica predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e Branka Bjedov Kostelac rekla je da je Zakon o faktoringu u izradi, te će njegova primjena donijeti čvršći i povezaniji pravni okvir te dodala „Regulacija je nužna. Faktoring bi mogao poslužiti za razvoj malog i srednjeg poduzetništva kao izvor kapitala. Prednosti leasinga i faktoringa je brža realizacija usluge, fleksibilnost i veća tolerancija na rizike.“

Predsjednica Udruženja faktoring društava Alma Mekić Čerdić smatra da smo još uvijek skloniji tradicionalnim financijskim uslugama poput kredita u odnosu na usluge faktoringa te ističe potrebu za edukacijom tržišta i pritom pojašnjava da faktoring podrazumijeva kupoprodaju kvalitetnih nedospjelih kratkoročnih potraživanja. S tim je suglasna i Cerinski koja smatra da unatoč činjenici da su tvrtke za otkup već dulje na tržištu u Hrvatskoj, u posljednje dvije godine broj ovršnih predmeta na sudovima dvostruko je narastao i sad ih je 290 tisuća. „Postoje dva puta, jedan je pokretanje ovršnih postupaka koji je danas dugotrajniji proces za naplatu. Alternativa je prodaja potraživanja. To je postupak koji je sigurno brži, prodavatelju osigurava dodatnu likvidnost, a banka će osloboditi rezervaciju  te će se dalje posvetiti svojoj osnovnoj djelatnosti.“ zaključuje Cerinski.

Kao moguće rješenje i model koji bi pomogao rješavanju nagomilanih financijskih problema naših gospodarstvenika i velikog broja nezaposlenih, od 1.10.2012.  godine u primjeni je Zakon o predstečajnoj nagodbi. „Zakon o predstečajnoj nagodbi omogućuje dužnicima financijsko restrukturiranje temeljem kojeg će ponovno moći poslovati te da se dužnicima i vjerovnicima omogući logostička podrška. Cilj je spasiti što više poduzetnika.“ zaključuje predsjednica Uprave FINA-e Anđelka Buneta.

„Najviše dugova ima mali broj velikih poduzetnika, dakle dug 11 posto poduzetnika čini 91 posto prijavljenog duga u predstečajnim nagodbama. Radi se o 436 poduzetnika s dugom od 32,7 milijardi kuna, od kojih svaki duguje više od 10 milijuna kuna.“ rekla je Anđelka Buneta i dodala „U predstečajnim nagodbama najveći udio zauzimaju građevinari s 26 posto te prerađivačka industrija s udjelom od 23 posto. To su oni koji su u najvećoj krizi ušli u postupak predstečajne nagodbe.“