Tino Prosenik: Poslovni sajam je glavna zvijezda ali, kao i svaki film, bez sporednih uloga bio bi dosadan
Međunarodni sajam turizma CroTour ove godine se održava peti put. Koje su novosti u odnosu na prošlogodišnje izdanje sajma? Koji sve sadržaji očekuju posjetitelje?
Crotour će biti održan u terminu od 09. do 12. svibnja u paviljonu 7 Zagrebačkog velesajma. Za cijenu od 10 kn posjetitelji će dobiti uvid u presjek domaće turističke ponude, uz prezentaciju direktnih izlagača iz Slovenije, BiH, Srbije, Turske, SAD-a i Španjolske. Kroz ponudu prisutnih putničkih agencija također će moći rezervirati putovanja u inozemstvo. U ovogodišnjem programu posebno bih istaknuo slijedeće:
• Nastup Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), koja ove godine slavi 20-tu obljetnicu postojanja, zajedno s prezentacijom članica i poslovnih partnera UHPA-e
• Izložbu Udruge obiteljskih i malih hotela Hrvatske (OMH), na kojoj će biti zastupljena ponuda smještaja u malim turističkim objektima diljem Hrvatske
• Cro Summer Job – burza sezonskih poslova u turizmu
• Nastup Lađara s Neretve s promocijom ovogodišnjeg Maratona lađa te najavom Lađarskog kupa na Jarunu
• Predstavljanje projekta „Najbolje u Hrvatskoj – izabrali građani“
• Predstavljanje projekta „Svi zajedno-hrvatsko naj“
• Bogat stručno-popratni program na pozornici u paviljonu
I ove godine priredbu održavamo pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma RH, te u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu, Udrugom hrvatskih putničkih agencija i Hrvatskom gospodarskom komorom.
Možete li usporediti CroTour s beogradskim sajmom turizma, u odnosu na broj izlagača i posjetitelja? Mogu li u regiji postojati dva jaka međunarodna sajma turizma u razmaku od tri mjeseca?
Hrvatska se, kao receptivno turističko tržište, pretežno usredotočila na prezentaciju svojih potencijala na sajmu Crotour. Uz Crotour održavaju se još tri sajma komplementarnih tema, a koje čine zaokruženu turističku ponudu Hrvatske, Vinovita, Inga – sajam gastronomije te Hotel i gastroteh. Sva četiri sajma predstavljaju termin Dani turizma i enogastronomije na Zagrebačkom velesajmu. S druge strane, Srbija je svojom veličinom i brojem stanovnika kao emitivno tržište zanimljiva inozemnim izlagačima, i shodno tome sajam turizma u Beogradu vrlo je kvalitetan i po broju izlagača i izložbenoj površini. Prema tome, održavanje ove dvije priredbe u relativno kratkom vremenskom razmaku ima svoje opravdanje. Dapače, između održavanja beogradskog i zagrebačkog sajma, samo u Hrvatskoj se održava još nekoliko sajmova s temom turizma, za čiju organizaciju vjerujem da ima i poslovno i ekonomsko opravdanje.
Po Vama, kakva je budućnost održavanja sajmova? Na koji se način sajmovi trebaju prilagoditi novim potrebama tržišta i načinima poslovanja, kako bi dugoročno opstali?
Pojavom novih tehnologija, kao i sredstava i načina komunikacije, sajamsko poslovanje je izgubilo uvjetno rečeno „monopol“ u cijelom svijetu.
Poznato je kako je Zagrebački Velesajam već dulje vrijeme u nezavidnoj financijskoj situaciji, a nedavno ste dobili novog direktora, g. Milana Trbojevića. Na koji način nova uprava planira vratiti nekadašnji sjaj jednom od najstarijih europskih sajmova?
Upravo u ovakvoj, godinama zanemarivanoj, regionalnoj suradnji vidimo veliki potencijal jer se navedenim primjerima pokazalo da postoji veliki interes za izlaganjem, samo je bilo potrebno tu suradnju ponovo oživjeti.
Novi direktor je, između ostalog, najavio i izgradnju kongresnog centra u kompleksu Velesajma. Kongresni centar se u Zagrebu najavljuje već godinama. Jesu li ovakvi planovi realni, obzirom na još prisutnu recesiju? Kada i kako planirate započeti investiciju u izgradnju kongresnog centra?
Zagrebački velesajam rasprostire se na 561.000 metara kvadratnih i od toga trenutno koristimo 2/3 prostora u poslovne svrhe, budući su neki od paviljona dotrajali i ne mogu se više koristiti u komercijalnim poslovima. Ti isti paviljoni i dalje generiraju trošak koji u punom iznosu plaća Zagrebački velesajam. Isto tako, procijenjeno je da u današnje vrijeme nije potreban ovoliki broj paviljona da bi se kvalitetno organizirali sajmovi. Plan koji postoji za prenamjenu prostora, kao i za izgradnju novih polivalentnih paviljona, ne podrazumijeva cijeli prostor korištenja za sajmovanje. Postoje razni modaliteti financiranja ovakvih projekata, koji ne služe samo Zagrebačkom velesajmu kao takvom, već su oni od većeg društvenog značaja, kako za Grad Zagreb, tako i za cijelu državu.