HoReCa Adria u Zagrebu okupit će više od 15.000 profesionalaca iz Hrvatske i regije
Predana praktičarka u turizmu i razvoju, Anita Mendiratta, osnivačica je i predsjednica međunarodne konzultantske tvrtke Anita Mendiratta & Associates, sa sjedištem u Londonu. Blisko surađujući s brojnim liderima u vladama, poslovnim subjektima i međunarodnim organizacijama iz sektora turizma, zrakoplovstva i razvoja, Anita je postala vrlo cijenjeni strateški savjetnik na svjetskoj razini. U prilog tome govori i činjenica da je već dvije godine savjetnica glavnog tajnika UNWTO-a, Zuraba Pololikashvilija, u područjima angažmana u zrakoplovnom sektoru, strateške komunikacije te integracije javnog i privatnog sektora. U intervjuu za PoslovniTurizam govori o tome kakvo je trenutno stanje turističke industrije u svijetu, kako će izgledati post-pandemijski turizam i poslovna događanja te što bi savjetovala hrvatskim destinacijama, hotelijerima i organizatorima događanja.
Kakvo je, prema Vašim saznanjima i podacima UNWTO-a, trenutno stanje turističke industrije u svijetu, koliki je gubitak u prvom kvartalu u odnosu na 2019. godinu i koje zemlje/regije bilježe najveći pad?
Prema najnovijem svjetskom turističkom barometru UNWTO-a, dostupni podaci koje su dostavile destinacije ukazuju na pad broja dolazaka od 22% u prva tri mjeseca ove godine. Dolasci u ožujku naglo su se smanjili za 57% nakon početka zatvaranja mnogih zemalja, kao i zbog uvođenja ograničenja putovanja i zatvaranja zračnih luka i državnih granica. To znači gubitak od 67 milijuna međunarodnih dolazaka i oko 80 milijardi dolara (izvoza iz turizma). Iako su Azija i Pacifik najpogođeniji u relativnom i apsolutnom smislu (-33 milijuna dolazaka), utjecaj zdravstvene krize na turizam u Europi, iako niži postotkom, poprilično je velik (-22 milijuna dolazaka). Izgledi za godinu su smanjivani nekoliko puta od izbijanja pandemije, a i dalje vlada nesigurnost. Trenutni scenariji ukazuju na moguća smanjenja dolazaka od 58% do 78% u ovoj godini. Oni ovise o brzini obuzdavanja virusa i trajanju ograničenja putovanja i zatvorenih granica. (UNWTO, 7. svibnja 2020.)
Otvaranje turističkog sektora teći će u fazama ovisno o obuzdavanju širenja virusa
Kakav će svjetski turizam biti u post-pandemijskom vremenu i kada bi se opet mogle dosegnuti stope rasta turističkog prometa kao prije krize?
Ovo je prvi put u našoj generaciji da se svijet koji poznajemo, od Istoka do Zapada, suočio s nevidljivom, neumoljivom te još neshvaćenom zdravstvenom krizom. Kao što vodeće svjetske zdravstvene agencije, uključujući WHO i CDC, tek trebaju otkriti 1) točnu prirodu i životni ciklus virusa COVID-19, 2) testirano i odobreno cjepivo, 3) vremenski raspon za masovnu proizvodnju i distribuciju cjepiva i 4) protokole cijepljenja prilagođene razumijevanju virusa i provedbu cijepljenja, tako se mora prihvatiti da će razdoblje nakon pandemije teći u fazama uz pažljivo upravljanje i nadziranje otvaranja ekosustava turističkog sektora. To uključuje ograničenja putovanja, koja se postupno dopuštaju izvan granica, a zatim kreću i prema zračnom prometu. Kao rezultat toga, ne očekuje se da će stope rasta biti pozitivne sve dok ne postoji povjerenje u obuzdavanje virusa, dostupnost lijekova i širenje putničkog prostora, kao i zona udobnosti.
Hrvatska je turistička zemlja i jedna od onih koje su pandemiju uspješno stavile pod kontrolu pa se planira otvoriti turistima kako bi se spasio barem dio sezone. Mislite li da je to dobra odluka s obzirom na zdravstvenu situaciju u Europi i koje bi mjere zaštite preporučili našim pružateljima turističkih usluga?
Kao što sam ranije istaknula, ponovno otvaranje putničkog i turističkog sektora mora biti vrlo pažljivo odrađeno uz kvalitetne informacije o životnom ciklusu virusa COVID19 (uključujući rizike ponovnog vala epidemije), napredak u otkrivanju cjepiva i masovnoj proizvodnji, provedbi, upravljanju i primjeni protokola o putovanjima kako raste razumijevanje i obuzdavanje virusa te se moraju poštovati vladine politike zdravstvene zaštite i mobilnosti kako bi se omogućila zaštita tjelesnog i mentalnog zdravlja života građana u skladu s načinom života, odnosno ekonomijom.
Virtualna događanja i dalje će apsorbirati potrebe za susretima u vrijeme ograničenih budžeta
Što mislite koliko će se poslovni turizam i organizacija poslovnih skupova sporije oporavljati od odmorišnog turizma i koje biste preporuke dali organizatorima događanja?
COVID-19 je brzo prisilio kongresnu industriju da pronađe virtualne alternative, bilo da su to poslovni sastanci vlada ili svjetskih organizacija (uključujući G20, Svjetsku banku, UNWTO i druge globalne entitete), poslovnih lidera, zajednice zaposlenika, udruga ili društvena komunikacija. Brza evolucija i inovacije nisu od presudne važnosti samo za omogućavanje rada od kuće, sastanaka na daljinu i poslovanja, već i za ljudske veze koje su kroz dug period izolacije imale značajan utjecaj na dobrobit pojedinca. Prema mom osobnom mišljenju, s obzirom na to da se predviđa postupno globalno otvaranje u fazama, može se očekivati da će virtualna događanja i dalje apsorbirati potrebe za susretima u vrijeme kada su budžeti za putovanja pod velikim pritiskom. Za očekivati je i da će ograničenja u budžetima i zabrinutosti oko kratkoročnog ili srednjoročnog poslovanja također utjecati na organizaciju događanja, a uz to, rizik koji donose poslovna putovanja i troškovi koje iziskuje organizacija događanja (u vrijeme kada tvrtke moraju smanjiti troškove), također će rezultirati sporim zamahom aktivnosti poslovnih događanja.
Među pokretačima ste prve međunarodne virtualne konferencije o hotelijerskoj industriji, Hospitality Tomorrow. Kako je nastala ideja i suradnja s Bench Eventsom oko realizacije te konferencije?
Priča o organizaciji konferencije Hospitality Tomorrow uistinu je divna. Jonathan Worsley, predsjednik i osnivač tvrtke Bench Events, dugogodišnji je kolega i prijatelj za kojeg sam odradila brojne zadatke na pozornicama konferencija širom svijeta. Kako su na početku krize uzrokovane virusom COVID19 otkazane mnoge značajne konferencije i događanja iz industrije, počeli smo razgovarati. Bila sam uvjerena da nije bilo vrijeme za razgovor o konkretnim rješenjima za oporavak - prerano je bilo za kvalificirane, vjerodostojne i konkretne rasprave – ali lideri industrije su imali veliku potrebu i snažno željeli ostati povezani, informirani, produktivni, osjećati se korisnima i cijenjenima. Jonathan je odmah mobilizirao iskusan i stručan tim u sada brzo rastućem segmentu Bench Digital. Bilo je neizmjerno zadovoljstvo stvarati i suorganizirati obje virtualne konferencije s Jonathanom i njegovim timom. Važno je zapamtiti da se to dogodilo u ožujku 2020., u vrijeme kada su virtualne konferencije bile relativno nov koncept za ovu industriju, posebno u ovoj veličini i opsegu. Hospitality Tomorrow je bila prva međunarodna konferencija o hotelijerstvu, održana putem interneta s ambicijom povezivanja globalnih lidera - vlada, industrije, akademske zajednice i drugih, koja se dotakla svake regije, svake dimenzije lanca vrijednosti i svake vremenske zone. Zabilježili smo iznimnih 7.000 registracija i više od 5.500 ljudi koji su nam se pridružili toga dana. Broj i kalibar vrhunskih stručnjaka koji su bili s nama na (virtualnoj) sceni, ali i globalno tijekom cijelog dana, je doista impresivan. Isto tako je bilo i s konferencijom Hospitality Tomorrow 2. Osjetila se nevjerojatna želja lidera hotelijerske industrije da uspostave jedinstvo, razumijevanje i suradnju za što brži, siguran i održiv oporavak kad god WHO ukaže da je sigurno započeti otključavanje regija u svijetu – smisao organizacije ove konferencije potvrđivan je iz panela u panel. Stručnjaci i lideri koji osjećaju da su istinski, produktivno i smisleno zajedno, znači da se ne osjećaju samima.
Prva Hospitality Tomorrow konferencija organizirana je kao platforma za početak okupljanja turističke i hotelske industrije iz cijeloga svijeta, kako bi započeli razgovor i identificirali najveće izazove i probleme koje ova kriza donosi industriji. Kakvi su dojmovi nakon održanog drugog izdanja? Je li bila jednako uspješna? Jesu li predstavljena neka konkretnija rješenja i primjeri iz prakse?
Prva konferencija Hospitality Tomorrow bila je usredotočena na uspostavljanje premisa, promocije, profila, umrežavanje i angažiranje sudionika (plenarna predavanja, breakout predavanja, izložbeni prostor, prostor za umrežavanje itd.). To je utjecalo i na raznolikost i trajanje programa. Hospitality Tomorrow 2 svjesno je osmišljena kako bi omogućila veći regionalni fokus, kreirajući program koji je doslovno „pratio sunce“, tako da su sudionici tijekom dana dobivali maksimalnu vrijednost u sadržaju i međusobnom povezivanju.
Kao govornica, sudjelovali ste na brojnim međunarodnim skupovima i konferencijama. Kako biste usporedili sudjelovanje na virtualnim i događanjima uživo? Koje su prednosti, a koji nedostaci svakog od formata?
Događanja uživo i virtualna događanja se međusobno nadopunjuju. Virtualna događanja su postala važna platforma za globalni angažman kada putovanja i fizičke veze nisu bile moguće. Virtualni eventi proširili su tržište, a nisu otkinuli udio u tržištu, jer načela dizajna (niži troškovi, mogućnost sudjelovanja na samo nekim predavanjima, nepostojanje geografskih i financijskih barijera, fleksibilnost jezika i vremenske zone) omogućavaju širu, bogatiju, veću i raznovrsniju publiku.
Putovanja će se svakako vratiti, ali drugačija i u različitim fazama
Što biste savjetovali destinacijama i hotelijerima, kako se što uspješnije boriti protiv nastale krize?Kako bismo preuredili i obnovili poslovne modele u turističkoj industriji u vrijeme nakon koronavirusa, najvažnije je osvijestiti da ne postoji „novo normalno“, već „sljedeće normalno“ - različite faze otvaranja u industriji, implementacija protokola, povjerenje putnika i ponovno uspostavljanje putničke mreže. Putovanja će se apsolutno vratiti, ali vratit će se drugačija u različitim fazama. Nada, humanost, jedinstvo i prioriteti po pitanju zdravstvene sigurnosti od presudnog su značaja za održivi razvoj sektora, ekonomski, društveno, kulturno i ekološki.
#TravelTomorrow
