Deset najboljih svjetskih kongresnih centara
Cankarjev dom je najveći slovenski kongresni i kulturni centar te jedan od najvećih u regiji. I dok u Hrvatskoj još uvijek čekamo izgradnju pravog kongresnog centra, Cankarjev dom dovršen je 1982. godine, od početka jednako ugošćujući kulturna, poslovna i znanstvena događanja. Smješten u centru Ljubljane, dio je Trga Republike, predstavlja arhitektonski dragulj slovenskog arhitekta Edvarda Ravnikara, a svoju aktualnost zadržao je do danas. Cijeli centar prima ukupno 5.000 posjetitelja u 22 višenamjenske dvorane, od čega je u najvećoj, auditorium dvorani 2.000 sjedećih mjesta. Pored grandioznih prostora i AV opreme, njegov kongresni odjel specijalizirao se u pružanju kongresnih usluga toliko da osigurava cijeli set PCO usluga, dok ekspertizu potvrđuje članstvom u nizu strukovnih udruga. Cankarjev dom je nezaobilazan slovenski kongresni „flagship“, stoga smo razgovarali s direktoricom Kongresno-komercijalne djelatnosti Bredom Pečovnik koja nam predstavlja rad ovog impozantnog centra.
Koliko evenata godišnje ugostite (kongresi, konferencije, komercijalni eventi i sl.), s koliko posjetitelja?
Cankarjev dom godišnje ima oko 1.100 događanja na kojima sudjeluje gotovo 500.000 posjetitelja. Od toga je 200 kongresnih događanja, s otprilike 160.000 sudionika. Sretni smo i ponosni što smo na ovogodišnjoj Conventi dobili nagradu za drugi najbolji kongresni centar u Jugoistočnoj Europi.
Imate li više domaćih ili međunarodnih evenata?
Još uvijek je više domaćih događanja, iako je zapravo većina kongresa koji se održavaju kod nas međunarodnog karaktera. U tom segmentu jako važnu ulogu igraju lokalni stručnjaci koji su međunarodno prepoznati i koji mogu dovesti takve skupove u Sloveniju.
Je li teško dobiti termin za event u Cankarjevom domu s obzirom da ste prije svega kulturni centar i radite dosta vlastitih produkcija i događanja?
Zapravo i nije. Naime, kongresi se planiraju godinama unaprijed, stoga se uvijek potrudimo pronaći termin koji odgovara i nama i klijentima. Međutim, postoje neke dvorane, poput dvorane Gallus koja prima do 2.000 ljudi i jedna je od najvažnijih akustičnih dvorana u Europi, opremljena orguljama iz berlinske radionice majstora Karla Schukeja, koju je gotovo nemoguće rezervirati u zadnji čas.
Koji su trendovi u kongresnom segmentu zadnjih nekoliko godina od početka recesije? Kakva su očekivanja klijenata?
Trendovi u zadnje vrijeme su takvi da osobito pada broj sudionika na događanjima; primjerice, kongresi planirani za tisuću ljudi se znaju smanjiti za trećinu ili čak za polovicu sudionika na kraju. Štedi se na društvenom programu, ugostiteljstvu. Očekivanja klijenata su velika – očekuju da će za manje novca moći dobiti jednako ili čak više usluga. Također očekuju da će logistička i tehnička realizacija biti bez grešaka. Samo tako možete biti u igri za nova, velika međunarodna događanja.
Osim prostora, nudite i PCO usluge. U kojoj mjeri vas klijenti angažiraju i za logističku organizaciju cijelog događanja kao PCO?
CD danas, što je u svijetu rijetko, ima svoj vlastiti, in-house PCO team. On djeluje samostalno pa osim događanja u CD-u, organiziramo događanja i izvan našeg prostora. Već skoro trideset godina član smo IAPCO-a. Možemo reći da na oko 30% događanja pružamo cjelovite PCO usluge klijentima. Vanjskim PCO-ima koji su odlučili kod nas napraviti event, pružamo podršku u dijelu usluga koje su kod nas i povoljnije nego drugdje (društveni program, AV usluge, postava, tisak materijala i dizajn...).
Vaša najveća dvorana Gallus može smjestiti do 2.000 ljudi. Za usporebu, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Zagrebu također je grandiozni multimedijalni prostor za 1.850 ljudi, no rijetko se organiziraju kongresi. Kako ste vi počeli organizirati poslovna događanja i koliko ona sudjeluju u vašim ukupnim prihodima?
Gallusova dvorana prima od 1.545 do 2.000 osoba. Cankarjev dom je od samog početka počeo raditi kao kulturni i kongresni centar. Skupovi su prvo bili organizirani u Linhartovoj dvorani, koja je prva bila dovršena, a od 1982. i u Gallusovoj dvorani. Konkretno, u toj dvorani se rezervira oko 20% raspoloživih termina. Zadatak Kongresno-komercijalne djelatnosti u CD-u je da sudjeluje sa 30% ukupnih prihoda potrebnih za funkcioniranje cijelog centra.
Planirate li uskoro neka dodatna ulaganja u sami prostor?
Uvijek u nešto ulažemo. Najveći dio obnove napravljen je u razdoblju od 2006. do 2012. godine, kada su obnovljene sve dvorane i lobby, uključujući izmjenu stolica u dvije najveće dvorane, Gallusovoj i Linhartovoj. Za ubuduće planiramo tehnička poboljšanja i dovršenje novih manjih dvorana za sastanke.
Član ste nekih od najvažnijih međunarodnih kongresnih udruženja: The International Congress & Convention Association (ICCA), The International Association of Professional Congress Organisers (IAPCO), The International Association of Congress Centres (AIPC). Koliko vam ona pomažu u dobivanju poslova?
U poslovanju nam puno pomaže članstvo u ICCA-i, koja je razvila platformu za velika međunarodna događanja asocijacija. Članstvo u IAPCO-u nam pruža dobar bench marking i edukaciju u pružanju usluga. Mislim da je važno izaći iz nacionalnih okvira te se čim uspješnije uključiti u međunarodna događanja.
