Frano Ridjan: Za dinamičnu atmosferu u dvorani koristim metode koje ljudi ne očekuju na poslovnoj konferenciji
Osnivačica i direktorica Creative Tourism Network® programa kreativnog turizma u Barceloni, Caroline Couret, bila je jedna od panelistica na konferenciji Može li hrvatski turizam 365, održanoj u Sheraton Zagreb Hotelu, 24. rujna. Caroline je stručnjakinja u kreativnom turizmu te je redovito pozivana da drži predavanja i predaje na sveučilištima i poslovnim školama širom svijeta. Objavljuje članke o kreativnom turizmu na različitim jezicima, a ujedno je i vanjski stručnjak Europske unije te redovito surađuje s UNWTO-om. Od 2001. godine upravlja širokim nizom međunarodnih projekata, kao npr. festivala u organizaciji Gradskog vijeća Barcelone i projekata financiranih od strane EU. Povodom njenog posjeta Zagrebu, razgovarali smo s njom o tome što je to kreativni turizam, kojim projektima se bavi te ima li Hrvatska potencijala za kreativni turizam.
Osnivačica ste i direktorica Creative Tourism Networka. Kako je nastala ideja o tom projektu, čime se on točno bavi i koji su njegovi osnovni ciljevi?Rekla bih da je ideja bila dio mene. Osobno sam ovim putem počela krenula vrlo mlada. Proučavala sam kulturne politike s ciljem razvijanja projekata koji doprinose kulturnoj razmjeni, vraćajući se suštini putovanja. To se poklopilo s promjenom načina razmišljanja društva koje se, slijedeći nove trendove, sve više fokusiralo na ljudske i etičke vrijednosti te rastućim interesom za nematerijalnu baštinu, osobni i kreativni razvoj. Prilikom sudjelovanja na projektima suradnje koji su kombinirali sve te aspekte, upoznala sam profesore Grega Richardasa i Crispina Raymonda, autore koncepta kreativnog turizma koji su potvrdili da će se njihov vizionarski pristup pretvoriti u novi način putovanja za buduće generacije turista. Zato smo s našim timom stvorili platformu za strukturiranje i promociju ove nove ponude, najprije u Barceloni, gdje je Creative Tourism Network® i osnovan. Ubrzo smo shvatili važnost stvaranja mreže putem koje bi sve destinacije željne kreativne turističke ponude, mogle raditi zajedno i stvarati sinergiju. Tako su naši ciljevi pratiti destinacije u provedbi njihovog kreativnog turističkog programa, fokusirajući se na osnaživanje lokalnih zajednica i stvaranje lanca vrijednosti za cijelu regiju. Također im pružamo personaliziranu uslugu promocije putem koje mogu dosegnuti ovo sve veće tržište širom svijeta.
Paralelno s time, slijedimo misiju proširivanja istraživanja na ovom polju zahvaljujući suradnji s akademicima na čelu s profesorom Gregom Richardsom i otvaranju edukacijske platforme CreativeTourismAcademy. Također, svake godine organiziramo nagrade Creative Tourism Awards, koje se dodjeljuju najkreativnijim destinacijama, strategijama, putničkim agencijama, hotelima, iskustvima itd.
Kreativni turist želi biti aktivno uključen u osmišljavanje svog vlastitog iskustva
Što je kreativni turizam, odnosno koje su najvažnije značajke kreativne turističke ponude?Dopustite da se vratim službenoj definiciji koju su 2000. godine predložili profesori Greg Richards i Crispin Raymond koji su kreativni turizam definirali kao „turizam koji posjetiteljima nudi priliku da razviju svoj kreativni potencijal aktivnim sudjelovanjem u aktivnostima i učenjem kroz iskustva koja su karakteristična za odmorišnu destinaciju u kojoj se nalaze“. Nekoliko je važnih čimbenika koje je potrebno naglasiti. „Aktivno sudjelovanje“ se ne odnosi više na klasičnu kulturnu turneju, već će kreativni turist očekivati da bude aktivno uključen kako u aktivnosti tako i u osmišljavanje svog vlastitog iskustva. To podrazumijeva fazu suradnje s turističkim sektorom i lokalnim dionicima različitih sektora, a usput i promjenu paradigme za čitavu turističku industriju. Također, oni žele „učiti kroz iskustva“ koja su „karakteristična za destinaciju“, što znači da ne žele puku zabavu, već značajno iskustvo koje im omogućava da razviju sebe, svoje vještine i poboljšaju svoje razumijevanje lokalne kulture. Iz svih ovih razloga kreativno turističko iskustvo mora angažirati turista i izravno se odnositi na DNK destinacije, što znači da mora biti autentično, atraktivno i kreativno. U većini slučajeva, najjednostavnija iskustva su ujedno i najuspješnija ako ih se podijeli sa lokalnim stanovništvom. Niz primjera je beskrajan i može uključivati satove kuhanja, plesa, zanatske radionice, izrađivanje skulptura na ledu i mnoge druge.
Možete li nabrojati neke projekte Creative Tourism Networka kao primjere kreativnog turizma?Uzbudljivo je to što ne postoji jedinstvena formula. Vrijednost kreativnog turizma je u tome što se prilagođava svakoj destinaciji kako bi se stvorile sinergije, ne samo u rezultatima, već prije svega tijekom procesa provedbe. Zato je svaki projekt koji razvijamo s novom destinacijom novi kreativni pothvat. Nećemo raditi na isti način sa gradovima poput Medellína ili sela Francuske rivijere. U svakom slučaju surađujemo s lokalnim dionicima iz svih sektora kako bismo optimizirali njihovu imovinu i resurse te stvorili novu ponudu, jedinstvenu i atraktivnu za turiste. Uz ovaj proces, važno nam je da osposobimo i osnažimo te aktere (umjetnike, zanatlije, poljoprivrednike itd.) koji će biti novi turistički poduzetnici - i ambasadori destinacije.
Da se vratim na vaše pitanje, mogla bih spomenuti gotovo sve projekte na kojima radimo, od grada Louléa u Algarveu (Portugal) ili Gabrovo u Bugarskoj, sela u Kanadi, pa sve do gradova poput Recifea u Brazilu ili projekta za cijelu regiju kao što je Toskana.
Važno je kreirati ekosustav temeljen na plodnoj javno-privatnoj suradnji
Vanjski se stručni suradnik Europske Unije, a radili ste na brojnim međunarodnim projektima kao npr. festivalima u organizaciji Gradskog vijeća Barcelone. Što je ključno za uspjeh takvih projekata?Pored njihove raznolikosti, mislim da je ključ svih ovih projekata ekosustav koji se može stvoriti zahvaljujući plodnoj javno-privatnoj suradnji. Važno je postići ravnotežu putem koje svaki partner može poboljšati vlastite resurse, bili oni ekonomski ili, prije svega, ljudski. Održivost takvih projekata jamči snažna baza odozdo prema gore, koja uključuje građanstvo u njegovom najširem značenju, ojačana kreativnim sredstvima i ispravnom podrškom institucija.
Bili ste jedna od panelistica na ovogodišnjoj konferenciji „Može li hrvatski turizam 365?“ gdje ste pričali o kreativnom turizmu. Što ste predstavili hrvatskim turističkim stručnjacima?Pokušala sam im pokazati kako već posjeduju brojna kreativna rješenja za borbu protiv sezonalnosti, primjerice potičući sanaciju nematerijalne baštine. Ali takvog potencijala moraju biti svjesni. Ponekad je teško percipirati vlastite potencijale, stoga sam u svom izlaganju predstavila primjere destinacija širom svijeta, koje imaju iste ili slične karakteristike, ali i probleme. Time sam ih, prije svega, željela nadahnuti i pružiti im konkretne primjere praktičnih alata.
Hrvatska posjeduje ogroman potencijal za razvoj kreativnog turizma
Smatrate li da Hrvatska ima potencijala za kreativnu turističku ponudu koja će biti atraktivna tijekom cijele godine i u kojim područjima?Hrvatska posjeduje ogroman potencijal za razvoj kreativnog turizma. Među njenim bih blagodatima spomenula toplu klimu tijekom cijele godine, koja je privlačna i nesezonskim turistima, vrlo bogatu nematerijalnu baštinu i jak identitet, spoj tradicije i modernog, ljubazne i kreativne ljude, odličnu lokaciju i razmjere te dobru turističku infrastrukturu. Nove generacije turista traže autentičnost i relativno nepoznatu kulturu, a Hrvatska je vrlo „egzotična“ te istovremeno jednostavna i sigurna, a to se sve više traži.
Što biste osobno savjetovali hrvatskim stručnjacima u destinacijskom marketingu i turizmu općenito, na koje aspekte bi se trebali najviše osloniti po pitanju kreativnosti ponude?Prije svega, podsjetila bih ih da kreativni turizam mogu kombinirati s ponudom „sunce i more“, jer ne pokrivaju iste periode godine. Kreativni turizam može jamčiti turističku aktivnost tijekom niske sezone, bez velikog ulaganja u novu infrastrukturu, već samo uz optimizaciju kulturnih i ljudskih resursa pomoću kreativnosti. Da bi se to postiglo, važno je razmišljati o iskustvima koja bi i sami željeli doživjeti u drugim zemljama. U većini slučajeva vrijednost dolazi iz jednostavnosti i empatije. To je put koji treba slijediti. Naravno, ponuda se mora plasirati na tržište, ali kreativni turist će na tržište staviti prikladnu psihološku cijenu ili vrijednost koju daje takvom iskustvu, što je najčešće puno značajnija vrijednost. Dakle, ne smiju se koristiti marketinški trikovi. Kreativni turizam je vrlo zahtjevan u pogledu autentičnosti i bilo kakav lažni plasman ne bi prošao. Moj drugi savjet je raditi na destinacijskoj razini kako bi se (ponovno) stvorio lokalni identitet, kao i umrežavanje destinacija umjesto međusobnog natjecanja. Hrvatski gradovi i sela toliko su šarmantni da turisti ove kreativne aktivnosti trebaju cijeniti kao nove razloge da ostanu duže.
