Ponuda hrvatskog poslovnog turizma predstavljena na radionici u Parizu
Christian Mutschlechner jedan je od vodećih stručnjaka međunarodne kongresne industrije. Uz više od 40 godina iskustva na tom području i brojnih strukovnih nagrada koje je osvojio, direktor je Kongresnog ureda grada Beča od 1991. godine, a uz to je i predsjednik Kongresnog ureda Austrije. U prošlosti je bio i predsjednik udruženja EFCT (European Federation of Conference Towns) i ICCA-e (International Congress and Convention Association). Na ovogodišnjem stručnom seminaru ECM Summer School, održanom u Zagrebu, Christian Mutschlechner bio je jedan od predavača i članova profesorskog vijeća. Tim povodom razgovarali smo s njim o tome kako Beču polazi za rukom biti tako jaka destinacija u svjetskoj kongresnoj industriji, koji skupovi se u njemu najčešće organiziraju te koja je znanja mladim profesionalcima industrije prenio u Zagrebu.
Beč - destinacija medicinskih skupova
Prema ICCA ljestvici međunarodnih skupova udruženja, Beč je već godinama među prvih pet gradova. Što ga čini uspješnom kongresnom destinacijom?
Najvažnija je infrastruktura. Bez relevantne infrastrukture destinacija ne može biti uspješna. Ako analizirate poziciju Beča, u usporedbi s drugim europskim destinacijama, naše lokalno i nacionalno tržište je vrlo vrlo malo. Stoga se od samih početaka i razvoja kongresne industrije gledalo na klijente na globalnoj razini. Ako pratite tu strategiju, zaronite u tržište te izgradite infrastrukturu i mrežu klijenata, a to podrazumijeva puno više od samo individualnog sklapanja poslova, tada je uspjeh zajamčen. Naravno, potrebne su godine kako biste sve dobavljače u industriji doveli na istu razinu. U teoriji, kongresni ured bi trebao biti zvijezda vodilja svake destinacije, ali ne na način da mora biti jedina veza s klijentima ili dobavljačima. Vrlo često kongresni ured mora dostaviti vrlo visoke profesionalne rezultate u savjetodavnoj i neprofitnoj funkciji. Tada industrija počinje vjerovati u vas i podržavati vas. Na poslijetku, kada klijent dođe u Beč, oko njega postoji cijela mreža dobavljača koji međusobno komuniciraju o njegovim potrebama, a oni se uvijek oslanjaju i na ulogu kongresnog ureda. To je ključ uspjeha, kada klijenti osjete kako se o njima brine na svim razinama. Naravno, takva razina se ne postiže lako ni brzo, potrebne su godine.
Koje vrste skupova se najčešće organziraju u Beču?
Ako analiziramo naše brojke, Beč je tipična destinacija skupova znanstvenih udruženja. Ti skupovi čine 80% kongresne industrije Beča, dok 20% čine korporativna događanja. Ako zatim pogledamo te znanstvene skupove, 20% ih je medicinskih. Gledajući s aspekta ostvarenih noćenja, medicinski skupovi donose 50% ukupnog broja noćenja u kongresnoj industriji. To je ključna vrijednost za naš grad i stoga uvijek moramo vrlo pažljivo pratiti sva događanja u medicinskom svijetu kako bismo na vrijeme prilagodili svoju ponudu, strategiju i način kako savjetovati klijente.
Ima li Zagreb po Vašem mišljenju potencijala da postane poput Beča?
Svaki grad ima potencijala i može postoći tu razinu. To ne ovisi samo o infrastrukturi, već i o ljudima u industriji i slobodi tih ljudi da rade za svoje klijente. Slobodi koja će im biti pružena s više razina destinacije kako bi neometano i u skladu s trendovima industrije klijentima moglu pružiti najbolju uslugu.
Surađujete li sa Kongresnim uredom grada Zagreba?
Nemamo uspostavljene suradnje s kongresnim uredima drugih gradova, pa tako ni sa Zagrebom. Jedino s Barcelonom imamo neformalnu stratešku suradnju prilikom kreiranja ponuda za međunarodne skupove u rotaciji. Međutim, uvijek smo spremni pomoći svim kolegama na međunarodnoj razini te ih potičemo da nas kontaktiraju, pitaju o klijentima ili traže savjet ako naiđu na neki izazov pa im zatreba pomoć nekoga tko objektivno može sagledati problem iz vanjske, šire perspektive. Surađujemo sa svim profesionalcima iz industrije i uvijek smo spremni pomoći savjetima jer, na poslijetku, ne postoji posebno čuvana tajna uspjeha. Jedina tajna jest kako lokalno implementirati praksu i kako profesionalno pristupiti izazovima industrije.
Umrežavanje – najsnažniji alat za uspjeh u kongresnoj industriji
Bili ste jedan od predavača na ovogodišnjem ECM Summer School seminaru održanom u Zagrebu. Koje teme ste obrađivali i kakvo je to iskustvo za Vas bilo?
Moja predavanja u sklopu ECM Summer School seminara odnosila su se na neke osnovne definicije i sastavnice kongresne industrije (The Meetings Industry - definitions, players, tools - an overview) te praktične savjete kada i kako kreirati ponude za organizaciju događanja (predavanje A long and winding road - to bid or not to bid? i radionica Bids - in depth examples). Osim tog teorijskog dijela, drugi aspekt programa sastojao se od grupnih radionica koje su meni osobno vrlo zanimljive. Sudionici su, podijeljeni u grupe, dobili zadatak kroz zajedničku prezentaciju predstaviti ponudu grada Zagreba za organizaciju jedne međunarodne IT konferencije. U skopu zadatka su se kroz tzv. „site inspection“ iz profesionalne perspektive upoznali s ponudom grada Zagreba. Spoj je to teorijskog znanja koje dobiju tijekom predavanja i praktičnog znanja te upoznavanja grada u kojem se ECM Summer School odvija.
Osobno mi je to vrlo zanimljivo, pa čak i zabavno, vidjeti kako se mladi profesionalci snalaze u zadacima i postavljati im lukava pitanja prilikom prezentacije. Uvijek je zanimljivo vidjeti kako grupa potpuno različitih ljudi, iz raznih krajeva svijeta, stvara dinamičnu atmosferu kako bi isporučili najbolje rezultate. Vidjeti kako se u vrlo kratkom vremenu sklapaju poznanstva, kreira dinamika grupe i konačni rezultat – zajednička prezentacija.
Koja je vaša poruka mladim profesionalcima kongresne industrije?
Mladim profesionalcima bih preporučio da ponaprije izgrade čvrstu i bogatu mrežu poslovnih poznanstava. Mentora, partnera i prijatelja u industriji, ne samo na lokalnoj već i na međunarodnoj razini, a zatim, da tu mrežu konstantno koriste u svom radu. ECM Summer School jedan je od dobrih primjera baze za izgradnju takvih poznanstava. I, najvažniji savjet, da se nikada ne srame pitati starije kolege sve što ih zanima.
