Održan 4. kongres sportskog turizma u Zadru
Nakon 1. kongresa sportskog turizma, održanog 26. i 27. studenog 2015. u Zagrebu i predavanja koje je pobudilo veliko zanimanje - razgovarali smo s Dagom Modrićem, prof. kineziologije, jednim od najpoznatijih skijaških učitelja i trenera Europe, stručnjakom u segmentu održivog razvoja sportske infrastrukture.
Predsjednik ste HZUTS-a i ravnatelj Skijaškog Učilišta, a rezultati vašeg djelovanja vidljivi su međunarodno. Hrvatska škola skijanja proglašena je najboljom na svijetu što je uz sigurnost koju Hrvatska nudi kao turistička destinacija, vrhunska promocija zimskog turizma. Kako uspijevate održati visoke standarde poslovanja?
Visoke standarde prepoznate na razini EU održavamo stalnim poslovnim usavršavanjem, edukacijama članova HZUTS-a i Skijaškog Učilišta, omogućenim uglavnom osobnim odricanjima, sponzorskom potporom i, jasno, velikim entuzijazmom te ljubavi prema skijanju i sportu općenito koja odlikuje sve naše članove. Hrvatski zbor učitelja i trenera sportova na snijegu (HZUTS) ima dugu tradiciju djelovanja, formiran je 1936. godine kako bi se pratili europski standardi i zadovoljili osnovni kriteriji za razvoj skijanja i edukaciju skijaša u Hrvatskoj. Danas je član Hrvatskog skijaškog saveza, zadužen za edukaciju kadrova na snijegu i član je Hrvatskog olimpijskog odbora. HZUTS je i član međunarodnih skijaških orgaizacija ISIA - International Ski Instructors Association i IVSI - Internationalen Verband der Ski Instruktoren. Članstvom u navedenim organizacijama, HZUTS je nadležan za izdavanje međunarodnih ISIA i IVSI licenci, koje danas posjeduju svi relevantni treneri i učitelji skijanja u EU. HZUTS demonstratori najbolji su na svijetu što potvrđuje osvojeno prvo mjesto na Interski kongresu Ushuaia, Argentina 2015.
Imamo olimpijske pobjednike u skijanju, a nemamo adekvatnu infrastrukturu
Život ste posvetili skijanju, no najmanje skijate u Hrvatskoj. Kako gledate kao stručnjak na trenutno stanje zimskih sportova u Hrvatskoj?
Zimski sportovi uvijek će imati značajnu ulogu u životu Hrvata. Vrhunski zimski sportovi stagniraju rezultatima jer zajednica ne izdvaja dovoljno sredstava, nema baze iz koje se regrutiraju talenti, školski sport u Hrvatskoj je na "niskim granama". Ne postoji ni minimum skijaških staza i infrastrukture potrebne za snježne sportove. Postoje projekti za izgradnju skijaških središta kao i program školovanja predškolske i školske djece u stjecanju osnovnih znanja tog lijepog i zdravog sporta. Nedostaje razumijevanja i interesa državnih struktura, političara. Hrvati su se aktivno bavili skijanjem još 1894. godine kada je Franjo Bučar organizirao prvi tečaj za učitelje skijanja na Zagrebačkom Cmroku.
Novim, dalekim tržištima zanimljiv je naš sport i turizam. Jesu li svjesni stanja zastarjelosti naše sportske infrastrukture i da unatoč svjetskim prvacima u npr. skijanju, Hrvatska nema kvalitetan ski centar?
Potencijalni posjetitelji, turisti ne vjeruju da ne postoji ni jedan adekvatan skijaški centar na području Hrvatske, a više od 200.000 naših građana odlazi u inozemstvo na skijanje. Zbog uređenosti i popratnih sadržaja naši skijaši koriste strana zimovališta za odmor i van zimske sezone. Imamo olimpijske pobjednike u skijanju, najbolje promotore Hrvatske u svijetu, no i oni godinama treniraju na stranim skijalištima što je nevjerojatno i nedopustivo u uređenim državama. Pozivanje na klimatske poremećaje, nedostatak snježnih padalina i neodrživost zimskog turizma koji je vezan za viša planinska područja, nestručno je i nije utemeljeno.
Kako se putem sporta uspješno promovira država, dogovaraju drugi poslovi i politike?
Najbolji primjer važnosti sporta u promociji države je promocija Hrvatske za vrijeme domovinskog rata kada su Goran Ivanišević, obitelj Kostelić i ostali naši sportaši svijetu prenijeli istinu i pravu sliku događanja na ovim područjima, što je potenciralo konkretnu međunarodnu pomoć Hrvatskoj.
Unatoč pozitivnim razvojnim pokušajima, nedostaje političke i lokalne inicijative
Možete li navesti primjer zimskog turizma u inozemstvu koji bi bilo moguće razviti i u Hrvatskoj?
Mnoge države svoj dohodak ostvaruju kroz zimski turizam koji je usko povezan s ljetnim i traje zaista 360 dana u godini. Uzmimo primjer Austrije. Za takvo što potrebna je ozbiljna razvojna strategija turizma i infrastruktura koju nemamo, a posjedujemo preduvjete za izgradnju skijaških centara na više od 20 destinacija uz priljev sredstava iz godinama dostupnih fondova EU. Unatoč pozitivnim razvojnim pokušajima, od kad je na skijališta Europe, zbog produžetka ski sezone, uvedena standardna uređenost: proizvodnja snijega, noćna rasvjeta, povezanost modernim i sigurnim žičarama, prateći cjelodnevni animacijski i hotelsko-ugostiteljski sadržaji; nedostatak političke i lokalne inicijative u Hrvatskoj za konkretnijim razvojnim pomacima u gorsko planinskim područjima, te nedostatak financijskih ulaganja u uspostavu i održavanje osnovne infrastrukture za razvoj zimskog turizma u npr. Gorskom kotaru ili Lici, uzrok je današnjoj nekonkurentnosti i devastaciji.
Nosi li razvoj zimskog turizma ravnomjerniji razvoj hrvatskog turizma općenito – ublažavanje sezonalnosti, razvoj kontinentalnog turizma i uviđaju li lokalne zajednice prednosti?
Naravno! Donosi prosperitet i produžuje turističku sezonu na cijelu godinu. Razvija nerazvijene planinske predjele i povezuje ih s primorskim. U planinskom pojasu Like i Gorskog kotara, uz samu obalu mora, po čemu smo specifični u Europi, nalaze se mnogi parkovi prirode i nacionalni parkovi, zaštićene zone Natura 2000. Većina tih bogatstava, planine na kontinentu, uz obalu i na otocima studijski su obrađena i pokazalo se da imaju mogućnosti razvoja vansezonskog i zimskog turizma. Postoje Studije pri Ministarstvu turizma još od 2005. godine koje najbolje ukazuju na mogućnosti naše države u razvitku zimskog turizma i povezivanju s ljetnim. Autori, na čelu s Josipom Modrićem, Stipom Božićem i Tonetom Vogrincem, obradili su 18 lokacija idealnih za izgradnju.
Nadu revitalizaciji pruža i jedna od strateških odrednica EU za razvoj prometne infrastrukture - snažno povezivanje Alpa s Jadranom putem ekološki prihvatljive željeznice. To nameće zaključak kako nam ponovno predstoji zlatno doba turizma, razvoj gospodarstva u danas nerazvijenim turističkim destinacijama. Krajnje je vrijeme da odgovorne strukture Hrvatske države krenu u realizaciju projekata za brzi razvitak zimsko-planinskog turizma, uključujući i sportski turizam kao važan čimbenik za bolju budućnost Hrvatske. Poveznica planinskog i morskog turizma znači prosperitet Hrvatske.
