Danijela Angelina Jelinčić: Hrvatska “leži” na kulturnoj baštini, ali to ne zna unovčiti

No, ističe i da je ništa manje važan povod bila činjenica da Hrvatska “leži” na kulturnoj baštini kao potencijalnom gospodarskom resursu, a da to uopće ne zna primjereno iskorištavati. Kao jedan od potencijalno najvećih mogućih kulturnih izvoznih proizvoda u nas su najčešće spominjane klape, a upravo na tom primjeru autorica pokazuje pogrešan pristup.

- Kod nas se (nazovi) strategije kulturnog brendiranja zasnivaju na mišljenju pojedinaca. Tako će turističke zajednice promovirati klapsko pjevanje kao autentičnu kulturu, iako nije istraženo koji je njihov potencijal, osobito prema stranom tržištu. Ne podcjenjujem ni izvornost niti ljepotu tog glazbenog izričaja i uvjerena sam da klapa ima potencijal kada gost već dođe u Hrvatsku, sjedne u konobu pa mu se taj glazbeni izričaj nudi uz pršut i domaće vino. No, čisto sumnjam da će turist htjeti i kupiti CD klapskih pjesama! Ta glazba nema takav potencijal kakav je u svjetskim razmjerima postigao, recimo, argentinski tango.

Nema proizvodnje

Gdje autorica knjige vidi najveće potencijale kulturnog "izvoza“ u nas?

- Zbog kulturnog "izvoza" Institut za međunarodne odnose upravo je okupio tim koji priprema jedno veliko istraživanje nazvano "Kulturne industrije u promociji identiteta“ za koje se nadam da će nam donijeti odgovor na vaše pitanje. Finska se, recimo, tako brendirala u dizajnu, Velika Britanija u modi, a meni se nekako čini da, kao mediteranska zemlja još uvijek imamo potencijala u obrtima i zanatima. Problem je, međutim, što nam je gotovo sva proizvodnja zamrla, a ona je nužna za plasman bilo kojega kulturnog proizvoda odnosno sadržaja. Pričekajmo još malo da nam istraživanje pokaže gdje su nam ti potencijali.

Zatvorena zemlja

Budući da je njezina prethodna knjiga “Abeceda kulturnog turizma” doživjela dva izdanja, autorica je vjerodostojan komentator aktualne teme stražnjice u spotu Hrvatske turističke zajednice:

- Zna se da je turizam mjesto slobodnijeg ponašanja i da je u psihologiju turizma ugrađen i sam seks. Koliko god da to sad banalno zvučalo, ali ona “sex sells” jedno je od pravila turizma i od toga ne treba bježati. Koliko je samo turističkih brošura u kojima ima ‘'na tone'’ žena u toplesu i nitko nikada nije na to uložio prigovor! Da je cijela ova halabuka oko te stražnjice imala isti odjek na međunarodnom tržištu i da je dovela znatan postotak turista na Jadran, rekla bih kako je netko pametno osmislio tu kampanju. No, vani su nas samo percipirali kao konzervativnu zemlju, a članci koji su o tome objavljeni napisani su s podsmijehom. Prema tome, mogli su turiste samo odvratiti od takve neslobodne i zatvorene zemlje. Usto, spot sam po sebi nije osobito zanimljiv. Šteta, jer uistinu smatram da u Hrvatskoj u sektoru oglašavanja postoje izuzetno sposobni i duhoviti profesionalci koje se za takve poslove moglo iskoristiti. Zasad se čini da Strategija razvoja turizma funkcionira prema načelu "Od stražnjice do mora preko Banskih dvora“, a u budućnosti (a uvijek sam optimist) možda nećemo morati tim zaobilaznim putem.