Konferencijski program sajma HoReCa Adria: Odgovori i rješenja za budućnost turizma
Malo je koja manifestacija na ovim prostorima doživjela tako impresivan staž i status kao Floraart. Krajem svibnja 1966. godine, održan je prvi „Sajam cvijeća“ na 2.000 četvornih metara na Gornjem gradu. Kroz godine je mijenjao i organizatore i lokacije na kojima se održava, a danas je Floraart najveći hortikulturni događaj u ovom dijelu Europe kojeg svake godine posjeti više stotina tisuća posjetitelja. Kako je tekao njegov razvoj, u čemu je tajna uspjeha i koji su najveći izazovi prilikom organizacije ovakvog događanja, rekao nam je Darko Uidl, dizajner navodnjavanja u tvrtki Zrinjevac i dopredsjednik Izvršnog odbora Floraarta.
Floraart je jedna od najdugovječnijih zagrebačkih međunarodnih manifestacija. Koje su njegove jedinstvene karakteristike i u čemu je tajna te dugovječnosti?Međunarodna izložba cvijeća je događaj koji obilježava kraj zime i početak proljeća. U mnogim tradicijama i kulturama to je vrlo važno vrijeme. S vremenom i tehnološkim napretkom se izgubila potreba za obilježavanjem dolaska novog buđenja. Mislim da je to glavna pokretačka snaga našeg Floraarta i tajna njegove dugovječnosti.
Bundek kao prostorno najpogodnija lokacija
S godinama je mijenjao i organizatore i lokacije na kojima se održava. Što je najvažnije prilikom odabira lokacije na kojoj će se održavati, koji su specifični zahtjevi ovakvog hortikulturnog događanja?Zagreb dobiva Sajam cvijeća 1966. godine. Prvih deset godina Sajam isključivo organizira Večernji list. Izložba se svake godine održavala u svibnju ili lipnju, a već na drugoj izložbi uz zagrebačke proizvođače cvijeća sudjeluju izlagači iz ostalih krajeva Jugoslavije i inozemstva. Počelo je u gornjogradskim atrijima, no ubrzo se Sajam proširio na gornjogradske ulice i trgove. Potkraj 1975. godine organizacijske poslove Sajma preuzima 'Arto', dok Večernji list postaje pokrovitelj. Kao specijalizirana tvrtka za razne priredbe 'Arto' proširuje sadržaj Sajma cvijeća, tako da već 1977. godine ta cvjetna priredba prerasta u pravi međunarodni sajam cvijeća te mu skučeni prostori Gornjeg grada postaju premali. Sajam se seli u Boćarski dom. Godine 1992. Sajam cvijeća postaje Međunarodna vrtna izložba Floraart. Ambijent Boćarskog doma Zrinjevac iz godine u godinu pokazivao je prostorna ograničenja u organizaciji izložbe, pa je 2006. godine odlučeno da se izložba preseli na novouređeni prostor jezera Bundek. Na obali Save obnovljeno je i uređeno nekadašnje divlje gradsko kupalište u jednu od najljepših zagrebačkih zelenih oaza.
Koje razdoblje u povijesti Floraarta biste istaknuli kao najuspješnije i zbog čega? Koji su elementi uspjeha, je li to broj posjetitelja, broj izlagača ili nešto treće?U 55 godina postojanja Floraarta, prema mojim saznanjima, nije bilo razdoblja kriza i neuspjeha. Ova manifestacija teži pokazivanju lijepoga i „pogađa“ sve uzraste podjednako. Brojevi su se mijenjali ovisno o vremenu u kojem su se izložbe odvijale, ali uvijek smo izmamili osmjeh i zadovoljstvo naših posjetitelja.
Pripreme za proljetnu manifestaciju počinju već u jesen tekuće godine
Koji su najveći izazovi prilikom organizacije ovakvog događanja i koliko traju pripreme?Završetkom svake izložbe sređujemo dojmove i popisujemo sve što treba unaprijediti. Pripreme za novu izložbu kreću već u rujnu tekuće godine za sljedeći Florart. Tako sve izazove vrlo rano definiramo, osluškujemo trendove i sve pokušavamo pripremiti za novu izložbu.
Današnji organizator Floraarta je Zagrebački holding, odnosno podružnica Zrinjevac. Koliko ljudi iz tvrtke sudjeluje u organizaciji, a koliko imate vanjskih suradnika i koje vrste te koliko traju pripreme?Zrinjevac je tvrtka sa 120 godišnjim iskustvom na izgradnji, uređenju i održavanju gradskog zelenila, parkova i drvoreda, proizvodnji biljnog materijala, parkovne opreme i još mnogo toga što i ne stane u ovako kratki tekst. Dio zaposlenika neposredno sudjeluje u planiranju, ali velika većina je prisutna u fazi priređivanja izložbe i uređenju Bundeka. Svi naši partneri vrlo se rado odazivaju pozivu za sudjelovanje u izložbi, neki nam postavljaju infrastrukturu, neki montažne objekte, mali proizvođači dopunjuju ponudu cvijeća, OPG-ovi nude svoje proizvode i tako upotpunjuju ponudu i obogaćuju izložbu. Želimo da svi posjetitelji uživaju u cvjetnoj rapsodiji, dobiju ideje za uređenje doma i ugode svim osjetilima.
Financijska i logistička podrška Grada Zagreba
Obzirom da je za posjetitelje ulaz uvijek slobodan, kako se organizacija ovako velikog eventa financira i koliko financijsku, a koliku logističku podršku imate od Grada?Grad Zagreb je uz Podružnicu Zrinjevac suorganizator Florarta. Velikim dijelom Gradu imamo zahvaliti na financijskoj potpori i zato je ulaz za sve posjetitelje slobodan. Logistički, sama činjenica da smo podružnica velikog sustava Zagrebačkog holdinga, omogućuje nam brze i lake kontakte sa svim sastavnicama sustava. Uz potporu Turističke zajednice Grada Zagreba, redovno nas podržava nekoliko sponzora manifestacije.
U sklopu sajma održavaju se i brojna natjecanja i edukativna događanja. Kome su ona namijenjena i s kojim ciljem su organizirana?Od natjecanja na Floraartu tradicionalna su - Hrvatski kup florista, Natjecanje izlagača biljnog materijala, Međunarodno natjecanje učenika srednjih poljoprivrednih škola i Natječaj za najljepše uređen vrt grada Zagreba i zagrebačke Županije. Svako od ovih natjecanja ima za cilj edukaciju i poticanje na dostizanje viših standarda u floristici i hortikulturi.
Prošle godine, dogodilo se prvo otkazivanje Floraarta u 54 godine, a ove godine je odgođen i održan u nešto manjem obujmu. Kako je protekao ovogodišnji, pandemijski Floraart?Sajam cvijeća, a kasnije Floraart, održavao se neprekidno od svojih početaka 1966. godine. Ni ratne devedesete nisu nas zaustavile, ali pandemija je učinila svoje i morali smo 55. izložbu odgoditi na godinu dana. Ove smo godine čekali trenutak popuštanja mjera i otvorili izložbu 1. lipnja. Očekivali smo dobar odaziv koji se i desio. Vidljivo su naši sugrađani bili željni događanja, druženja i boravka na otvorenom. Uz pridržavanje svih propisanih i preporučenih epidemioloških mjera smo održali naš-vaš Floraart.
Koji su planovi za daljnji razvoj Floraarta, planirate li uvesti neke novitete u sadržaju i programu?Sada slijedi evaluacija svega što smo učinili ove godine. Pandemija je otvorila i neke druge rakurse i naučila nas da ponekad vrijedi ona „manje je više“. Čekat ćemo da se slegnu dojmovi, skupljati prijedloge i osluškivati sugestije naših posjetitelja, suradnika i partnera te dogodine organizirati još bolji Floraart.
