Održan 27. bienalni međunarodni kongres THI
Dragan Primorac hrvatski je liječnik pedijatar, forenzičar, genetičar i političar. Od 2003. do 2009. godine obnašao je dužnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta u Vladi Republike Hrvatske. Jedan je od utemeljitelja forenzičke DNA analize u Hrvatskoj i među prvim znanstvenicima u svijetu koji su primijenili DNA analizu u svrhu identifikacija žrtava rata pronađenih u masovnim grobnicama. Profesor je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Osijeku, doktorskom Studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te „adjunct“ profesor na američkom Sveučilištu Penn State. Suosnivač je i zamjenik voditelja Sveučilišnog studijskog Centra za forenzičke znanosti u Splitu te suosnivač prestižne međunarodne znanstvene organizacije The International Society for Applied Biological Sciences (ISABS), čiji se skupovi svake dvije godine održavaju u Hrvatskoj. Stoga smo s prof. dr. Draganom Primorcem razgovarali upravo o organizaciji ovog međunarodnog znanstvenog skupa i njegovom značaju za kongresni turizam Hrvatske.
Predsjednik ste ISABS-a i organizator međunarodne konferencije posvećene iskoracima u medicini, forenzici i antropološkoj genetici koja se u Hrvatskoj održava već deseti put. Kako je došlo do toga da je baš Hrvatska domaćin tako velikog međunarodnog znanstvenog skupa?
Da bih odgovorio na ovo pitanje, moram na samome početku reći da, iako je Međunarodno društvo primjenjenih bioloških znanosti (ISABS), službeno osnovano 2004. godine, sa svojim aktivnostima je započelo davne 1997., kada sam zajedno sa svojim prijateljima prof. dr. Moses Schanfied sa Sveučilišta George Washington, prof. dr. Stanimirom Vuk - Pavlovićem i prof. dr. Šimunom Anđelinovićem, organizirao međunarodni skup forenzičke i kliničke genetike pod nazivom First European - American Intesive Course in PCR Based Clinical and Forensic Testing. Tih devedesetih godina u SAD-u se počelo s korištenjem utvrđivanja identiteta analizom DNA, a podsjećam da je nažalost to bilo i vrijeme kada su otkrivene brojne masovne grobnice na našim prostorima. Tada, u suradnji s kolegama iz američkih državnih policija, FBI-a i američke vojske u Republici Hrvatskoj, među prvima u svijetu započinjemo razvijati postupke u identifikaciji skeletnih ostataka pronađenih u masovnim grobnicama i naše metodologije danas koriste gotovo svi. Danas, kada slavimo jubilarnih dvadeset godina postojanja, s ponosom mogu reći da je glavni cilj, koji sam si postavio te davne 1997. Godine, ostvaren. A taj cilj je bio promicanje kako znanosti, tako i Republike Hrvatske kao zemlje znanja i stvaranja njezine prepoznatljivosti na međunarodnoj sceni.
Gradovi domaćini ISABS konferencije - povijesno i kulturno važni
Do sada se konferencija održavala u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu i Bolu na Braču. Koji su uvjeti koje neka destinacija mora zadovoljiti kao domaćin i koji od ovih gradova po Vašem mišljenju ima najbolje uvjete?
Republika Hrvatska, kao europska top destinacija, je predivna zemlja s bogatom kulturnom i prirodnom baštinom, koja ima potencijal postati jedna od prepoznatljivih destinacija poslovnog i kongresnog turizma, a okupljanje ovako velikog broja stručnjaka iz čitavog svijeta, koje se događa u organizaciji ISABS-a svakako doprinosi jačanju te prepoznatljivosti. Ugled, reputacija i izvrsna infrastruktura, ključ je za organizaciju ovakvih događaja. Dobro je što je 2016. godine predstavljen i akcijski plan razvoja kongresnog turizma, gdje su predstavljene smjernice razvoja ovog segmenta turističke ponude važnog za produljenje turističke sezone. Dosadašnje destinacije koje su ugostile ISABS su bile odabrane zbog svoje povijesne i kulturne važnosti. Zagreb je glavni grad te političko, ekonomsko, intelektualno i kulturno središte Hrvatske s dobro očuvanim europskim šarmom. Grad Split, drugi po veličini grad u Hrvatskoj i regionalni glavni grad Dalmacije, koji je uvršten i u listu svjetske baštine UNESCO-a, a svjetski poznata Dioklecijanova palača koja je „brand Splita“ i Hrvatske, najbolje svjedoči o 2000 godina naše povijesti. S druge strane, Bol je najstarije obalno naselje na prelijepom otoku Braču. Zapadno od Bola leži plaža Zlatni rat, jedna od najvećih prirodnih atrakcija Jadrana. I na kraju, Dubrovnik, jedna je od glavnih hrvatskih turističkih atrakcija; srednjovjekovna aristokratska republika od XII. do XIX. stoljeća i najbolje sačuvani grad okružen zidom u Sredozemlju, koji se nalazi među samo tri europska grada rangirana kao Svjetska baština najviše (nulte) kategorije UNESCO-a. Nemojmo zaboraviti da je Dubrovnik 2016. godine od straneThe New York Timesa proglašen jednom od top destinacija, koje treba posjetiti u 2017., svrstavši ga na visoko šesto mjesto. Upravo to priznanje, kao i činjenica da je TZ Dubrovnika u suradnji s Gradom radila na razvoju kongresnog turizma, izdvaja Dubrovnik kao uistinu posebno mjesto za organizaciju jubilarnog 10. ISABS Kongresa.
Tehničku podršku u organizaciji imate od PCO agencije Spektar putovanja. Kako ste zadovoljni tom suradnjom i u kojim aspektima organizacije Vam agencija najviše pomaže?
Agencija Spektar putovanja je certificirani PCO (Professional Congress Organizer) i u statusu tehničkog organizatora brine za svu tehničko-logističku podršku konferenciji. U prilog mojeg zadovoljstva suradnjom i profesionalnim pristupom Spektar putovanja, najbolje govori podatak da naša suradnja traje više od desetljeća i da zajedno krećemo u nove izazove.
Potpora HTZ-a integrirana u sve aktivnosti organizacije
Nedavno ste s HTZ-om potpisali ugovor o suradnji u organizaciji ovog, za Hrvatsku važnog znanstvenog događaja. Što taj ugovor podrazumijeva, od čega se sve sastoji podrška HTZ-a u samoj organizaciji?
Tako je. Uz veliku potporu ministra Garija Cappellija, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica su dali snažnu potporu organizaciji „The Tenth ISABS Conference on Forensic and Anthropologic Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine“, događaja koji će Hrvatsku snažno pozicionirati na svjetskim znanstvenim mapama. Tako smo 10. veljače 2017. godine u Ministarstvu turizma, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, gospodin Ratomir Ivičić i ja, u ime organizatora (ISABS), potpisali ugovor o suradnji u organizaciji ovog za Republiku Hrvatsku iznimnog znanstvenog događaja, u čijem radu će sudjelovati vodeći svjetski znanstvenici, uključujući i petero dobitnika Nobelove nagrade. Tih dana u Dubrovniku će biti akreditiran veliki broj novinara i svijetu ćemo poslati poruku o budućnosti medicinskih znanosti. Potpora HTZ-a bit će integrirana u sve aktivnosti vezane uz organizaciju ovog znanstvenog događaja, a ovom prilikom moram istaknuti da uz golemu potporu naših partnera iz inozemstva, realizaciji „The Tenth ISABS Conference on Forensic and Anthropologic Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine“ su potporu pružili i Ministarsto znanosti i obrazovanja, Belupo, Hrvatska elektroprivreda, Philips, i niz drugih.
Ove godine će na ISABS konferenciji osim predavanja vodećih svjetskih stručnjaka iz područja kliničke i molekularne medicine, forenzičke i antropološke genetike, predavanja održati i petero dobitnika Nobelove nagrade iz područja kemije i medicine, što je najveći skup „Nobelovaca“ ikad izvan Švedske. Koliko će to utjecati na ugled Hrvatske kao kongresne i znanstvene destinacije?
Utjecaj na ugled Hrvatske je neprocjenjiv i on predstavlja jedno potpuno drugačije pozicioniranje Hrvatske u svijetu, ne samo ono vezano uz prirodne ljepote, već i ono vezano uz znanje. Zamislite jednu mladu demokraciju kao što je Hrvatska, koja je do samostalnosti došla prolazeći kroz ratna stradavanja i u samo nekoliko godina se ovakvom organizacijom, znanjem i uspjehom svrstala rame uz rame najboljima. Najveći umovi današnjice, na jednom mjestu, govoreći o temama koje će u cijelosti promjeniti medicinu kakvu danas poznajemo. Glavne teme koje će se obraditi tijekom trajanja kongresa su iznimno atraktivne i uključuju personaliziranu i regenerativnu medicinu, staničnu i gensku terapiju, farmakogenomiku, molekularnu dijagnostiku, mikrobiom te antropološku i forenzičnu genetiku, a predavači su trenutno među najcitiranijim svjetskim znanstvenicima iz navedenih područja. Možete li zamisliti bolju reklamu, s dalekosežnijim posljedicama na ugled, koja će, nadam se, utjecati na veća ulaganja, kako u razvoj turističke ponude, tako i u obrazovanje?
Hrvatska ima kvalitetne ljude i logistiku, ali nedostaju kapaciteti za velike skupove
Kao međunarodno priznati znanstvenik, sudjelujete na mnogo međunarodnih skupova i kongresa. Kako biste usporedili Hrvatsku s drugim destinacijama domaćinima kongresa na kojima ste sudjelovali? Imamo li potrebnu infrastrukturu, profesionalne organizatore i uslugu?
U usporedbi s drugima, Hrvatska osim što je poznata po svojim prirodnim ljepotama, bogatoj povijesnoj i kulturnoj baštini, može se pohvaliti vrijednim i marljivim ljudima koji će iz svake situacije izvući ono najbolje. Bez ljudi koji su sudjelovali u Organizacijskim odborima ISABS-a i na bilo koji drugi način podržavali njegov rad, mi danas ne bismo imali ovoliki uspjeh i ne bismo slavili ovaj veliki jubilej. Hrvatska ima potrebnu logistiku da može organizirati vodeće svjetske znanstvene događaje i možda joj nedostaju kapaciteti da može održavati skupove od nekoliko tisuća ljudi koji su sada rezervirani za isključivo nekoliko država. Primjerice, upravo sam se vratio s godišnje skupštine Američke akademije za forenzične znanosti (AAFS) u čijem radu je sudjelovalo 4.200 delegata. Taj događaj je sam po sebi za nas bio iznimno značajan jer je AAFS u svoje redove kao pridruženog člana primio Međunarodno društvo primijenjenih bioloških znanosti (ISABS). Želim Vas podsjetiti i na 2003. Godinu, kada se Mayo Clinic, kao vodeća američka bolnica, uključila u organizaciju Kongresa, što je također veliko priznanje razini kvalitete u kojoj se ISABS kongresi održavaju jer bez velike profesionalnosti u organizacijskom smislu, ni podrška ne bi trajala sve ove godine.
Od 2003. do 2009. godine obnašali ste dužnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta u Vladi Republike Hrvatske. Kako je to iskustvo utjecalo na Vaše osobno i profesionalno iskustvo i rad?
Svaki rad oplemenjuje i iskustva koja stječete su nezamjenjiva. U moje vrijeme pokrenuli smo izgradnju društva znanja te stvaranja najkonkurentnijeg znanstveno-obrazovnog društva u ovome dijelu Europe. Za vrijeme mandata nit vodilja bili su mi kriteriji izvrsnosti i pozicioniranje obrazovanja kao strateškog projekta Hrvatske i drago mi je da danas svi ističu da su u tom periodu učinjeni ozbiljni pomaci u obrazovanju. Posebno me raduju uspješno uvođenje projekta državne mature, uvođenje učenja dva strana jezika u osnovnim školama, informatizacija svih osnovnih, srednjoškolskih i visokoškolskih obrazovanih institucija, izgradnja više od 350.000 m2 prostora na hrvatskim sveučilištima, projekt povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva, povećanje postotka visokoobrazovanih osoba u Hrvatskoj na 18.5% s tadašnjih 7%, pokretanje suradnje s državama koje danas prednjače u znanosti, poput SAD-a, Izraela, Njemačke, Japana, izgradnje više od 300 sportskih objekata, što je omogućilo značajno povećanje broja mladih koji se bave sportom i niz drugih iskoraka koje smo moji suradnici i ja napravili. Ipak, vrhunac je bio kad je američki Newsweek 2010. godine objavio da se Hrvatska zbog svih reformskih poteza, prema kvaliteti obrazovnog sustava, našla na 22. mjestu u svijetu, ispred SAD-a, Italije, Grčke, Norveške, Portugala, Španjolske, Izraela i brojnih drugih država.
Djelujete u potpunosti interdisciplinarno: liječnik ste – pedijatar, forenzičar, genetičar, sudski vještak, nastavnik na sveučilištima u zemlji i inozemstvu. Kako uspijevate uskladiti sva ta područja, koji su izazovi te koja dostignuća biste posebno izdvojili kao najznačajnija za Vas osobno?
Osjećam da je interdisciplinarnost bogatstvo koje omogućuje svijet gledati drugačijim očima te razvija niz sposobnosti koje omogućuju različit pristup u rješavanju problema. Usprkos svim aktivnostima, moj život je zapravo sve ove godine bio duboko prožet medicinom i znanošću. Imam sjajne timove i suradnike iz SAD-a, Izraela, Bocvane i Njemačke, koji su mi inspiracija u činjenju novih iskoraka. Posebno me raduju naši uspjesi iz područja forenzične genetike koji su omogućili identifikaciju velikog broja žrtava Domovinskog rata te su postavili osnovu za korištenje forenzičkih znanosti u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma, itd. Naši rezultati oko istraživanja podrijetla naroda objavljeni su u vodećim znanstvenim časopisima Nature i Science i značajno su doprinijeli razumijevanju migracijskih procesa tijekom posljednjih 20.000 godina. Trenutno, najveće mi zadovoljstvo pričinjava vidjeti izvanredne rezultate koje na svjetskoj razini postiže naša bolnica Sv. Katarina u uvođenju novih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka iz područja personalizirane medicine. Više nitko ne dvoji, personalizirana medicina je medicina budućnosti. Prava terapija za pravog pacijenata u pravo vrijeme nit je vodilja koncepta personalizirane medicine. Personalizirana medicina, kao inovativni pristup prevenciji bolesti i liječenju, temelji na istraživanju genske raznolikosti ljudi, činitelja okoliša i stila života i tu bolnica Sv. Katarina i Genos rade velike iskorake. Kad me pitate o usklađivanju mojih obveza, mogu reći da niti jedna osoba nije otok za sebe i bez potpore obitelji i suradnika nemoguće je napraviti značajne iskorake. Ja sam imao sreću jer sam imao oboje.
