Goran Fabris: Zdravstveni turizam u post-pandemiji velika je prilika za Jadran d.d. i Crikvenicu

Jadran hoteli i kampovi, jedna od naših najvećih hotelskih tvrtki i predvodnik turističkog razvoja na crikveničko-vinodolskoj rivijeri, usprkos prilično dugoj povijesti, novi zamah dobiva tek prije nekoliko godina s privatizacijom i dokapitalizacijom od strane domaćih mirovinskih fondova PBZ Croatia osiguranje i Erste plavi. Upravo je ta činjenica utjecala na prilično dobre rezultate poslovanja i u jeku pandemije Covid-19, a o budućim planovima i ulaganjima, kao i ostalim temama vezanim za turizam, svoja je razmišljanja s nama podijelio Goran Fabris, predsjednik Uprave. Razgovor smo organizirali putem platforme Zoom i odmah se složili kako je pandemija, uz sve probleme i izazove s kojima se još uvijek borimo, donijela i nešto dobro - digitalizaciju i lakoću komuniciranja kakvu nikad ranije nismo imali.

Kako je pandemija utjecala na Vas osobno?Osim očitih problema, u jednom trenutku je donijela i puno više vremena za samog sebe i ljude oko sebe. Početak pandemije i lockdown naučio nas je živjeti malo drugačije - naučili smo da se uz pomoć tehnologije puno toga može odraditi i na daljinu, što je na neki način podignulo kvalitetu života i rada. Pokazalo se da sastanci na daljinu mogu biti jako efikasni, a prednosti moderne tehnologije puno veće nego što smo mislili još 2019. No, s vremenom nam je svima počeo nedostajati osobni kontakt, mogućnost da zajedno sjednemo za stol, što posebno vidimo u segmentu kongresnog turizma i poslovnih okupljanja.

Ostvareno 31% više prihoda u odnosu na 2019.Kako Jadran d.d. završava ovu poslovnu godinu? Jeste li ispunili zacrtane planove?Brojke su nam dobre, no moramo biti jako oprezni kada ocjenjujemo 2021. Gledajući s pozicije kraja 2020., kada smo radili planove za ovu godinu, onda je ona ugodno iznenađenje. No, ako gledamo brojke iz 2018. i 2019. te očekivanja koje smo u investicijskim planovima imali za ovu godinu, onda to još uvijek nije na očekivanoj razini. Kada je tvrtka polovicom 2018. privatizirana, krenulo se s dokapitalizacijom i širenjem poslovanja, stoga sadašnje brojke mogu zavarati. U odnosu na 2019. godinu Jadran je ove godine ostvario 10% više noćenja, a čitava grupa koja uključuje i Club Adriatic u Baškoj Vodi koji smo akvizirali krajem 2018., imala je 2% manje noćenja nego 2019. No, kada govorimo o prihodima, cijela grupa je ostvarila 31% više prihoda u odnosu na 2019. Prema tim pokazateljima mi sigurno ne spadamo u prosjek jer se većina drugih hotelijera trudila ostvariti rezultate na razini predpandemijske 2019. Nama se dogodilo da smo baš tada ušli u veliki investicijski i akvizicijski ciklus te smo značajno korigirali svoj portfelj – danas imamo ukupno puno veći broj soba koje više nisu sobe za iznajmljivanje, već su dignute na 3 ili 4 zvjezdice. Stoga su naše današnje brojke radi povećanja kapaciteta i optimizacije prodaje izuzetno velike. To nas je dovelo u situaciju da nismo ostvarivali prava na potpore za očuvanje radnih mjesta u obujmu koje bi nam dobro došle. Državi u svakom slučaju treba zahvaliti na pomoći tursitičkom sektoru jer bez ovih mjera bismo se jako teško izvukli. S druge strane, nas koji radimo dobro kažnjava se na neki način jer nemamo pravo na potporu.

Najvažniji strateški projekt – obnova hotela InternationalNa čelu ste Jadrana od 2018., odnosno privatizacije kompanije. Što se sve promijenilo od tada?Novi vlasnici, mirovinski fondovi, krenuli su u ovu priču jako ambiciozno te su brojke na početku bile jako ohrabrujuće po pitanju godišnjeg rasta prihoda. Tada se krenulo s akvizicijama, a paralelno je započela sanacija postojećeg stanja - krenuli smo nadograđivati i obnavljati sve ono što se godinama nije radilo jer nije bilo novca za ulaganja. Novi vlasnici su donijeli kapital, 200 milijuna kuna da bi se mogao napraviti iskorak. Primjerice, u auto kampu Selce smo u dvije godine značajno povećali kapacitet te smo podizanjem kvalitete uspjeli udvostručiti prihode.

Kad pričamo o budućnosti, u ovom trenutku na prvom nam je mjestu projekt obnove hotela International u centru Crikvenice, svojevrsnog simbola grada. Još obavljamo pripremne radnje, no idejni projekt je gotov, hotel će se rekonstruirati iz temelja te će dobiti 5 zvjezdica. Ambicija nam je da to postane hotel koji će biti 'landmark' - razlog dolaska u Crikvenicu. U izgradnju planiramo krenuti 2023. te nam je želja da u njega ugradimo sva najnovija tehnološka dostignuća. To je strateški najveći projekt, a radimo na još dva velika projekta – Kačjak u Crikvenici i Baško polje koji smo preuzeli 2018. Iduće godine su planirana manja ulaganja, do 6 milijuna eura, dok se naš veliki investicijski ciklus nastavlja 2023. do 2025. godine.

Povratak agencijskim gostimaPrimjećujete li neke nove trendove u ponašanju gostiju? Kako ste im se prilagodili u prodaji i marketingu?Već smo puno prije pandemije zaključili da su nam direktna prodaja, online kanali, OTA izuzetno važni kako bismo ostvarili iskorak u brojkama te smo se svi u turizmu više krenuli otvarati tim novim kanalima prodaje. Značajan dio karijere proveo sam u Istri, koja je pretežno auto destinacija te posebno u predsezoni i posezoni svoj porast prodaje temelji baš na individualnim dolascima, u odnosu na Dalmaciju. Zadnjih godina jako smo se usmjerili na direktne kanale prodaje te na online marketing, u pokušaju da se približimo gostu. Zaboravili smo u toj cijeloj priči na sve klasične kanale – na alotman, grupe, na agencijskog gosta. Međutim, smatram da ćemo ponovno morati početi razmišljati i u tom smjeru. Na Kvarneru dosta radimo na tome da se ponovno vratimo agencijskim gostima kroz zračni prijevoz jer želimo ojačati kao avio destinacija, aktivno radimo na povezivanju zračne luke i turističke zajednice županije jer avio gosti kojih u pandemiji nije bilo – sada će oni biti 'šlag na torti'. Ne možete gosta iz Švedske ili Velike Britanije dovesti bez aviona; njima jednostavno trebaju agencije koje će njihovo putovanje osmisliti i organizirati. Smatram da će se početi pojavljivati zanimljivi miks, gdje ćemo morati i tim gostima biti u stanju ponuditi jedan poseban i drugačiji pristup.

S vremenom, normalizacijom zračnog prijevoza doći će do toga da će neki kanali koji su potpuno nestali, prije svega putničke agencije, alotmani i grupni biznis, ponovno zaživjeti. To se odnosi i na MICE poslovanje. Istra i Kvarner su ranije živjeli od grupa, posebno autobusera. Bez obzira na sve promjene i nove trendove, nije realno da će grupe zamijeniti individualni gosti – grupe zbog druženja putuju zajedno, to će uvijek biti potreba.

Što će gost tražiti na Jadranu iduće godine i jeste li mu spremni to pružiti?Ovisno o sezonama, odnosno destinacijama. Još dugo ćemo u ljetnim mjesecima biti destinacija sunca i mora. Usporedio bih to sa skijanjem – volim otići na europska skijališta, no u tih tjedan dana rijetko potrošim vrijeme na obilaske kulturne baštine i slično. Tako i gost koji ljeti dođe na more, posebno u slučaju obitelji s malom djecom, rjeđe odlazi na izlete, fokus mu je uglavnom na sunce i more.

S druge strane, svi bismo željeli produljiti sezonu. Nama u Crikvenici, uključujući i Lošinj, s pandemijom se stvorila prilika za novi proizvod – tzv. post covid oporavak. Razne studije pokazale su koliko su kvarnerski klima i zrak zdravi. Za ruske goste mi smo tzv. zračna banja. Nedavno smo ušli u klaster medicinskog turizma na Kvarneru jer mislimo da je zdravstveni turizam dobar smjer u kojem trebamo ići. Također nam je prednost to što ljudi sve više bježe od prenapučenosti. Na crikveničkoj rivijeri nećete naći gužvu – šetati 16 kilometara rivijerom uz more bez velike gužve izuzetna je pogodnost. Uz zdravstveni turizam vjerujem da možemo povezati i sport, ali i kongresni turizam.

Zdravstveni turizam, sport i kongresni turizamPlanirate li ulagati u kongresni turizam?Imamo dva hotela s većim kongresnim kapacitetima, hotel Omorika i hotel Katarina. Hotel Omorika nakon novih ulaganja nudit će dodatne sadržaje poput bazena. No, riječ je o hotelima s relativno malo smještajnih kapaciteta, do 150 soba – to onemogućuje velike međunarodne kongrese, no za lokalna i regionalna okupljanja mogu biti jako interesantni. Mislim da će prije povratka velikih kongresa doći će na red manja okupljanja do 100 ljudi, okupljanja stručnjaka s puno panela i fouksiranog interesa za određene teme. U Jadranu moramo nadići određene tehnološke nedostatke jer su se u zadnje dvije godine pojavili novi zahtjevi. Primjerice, možete organizirati lokalno događanje s publikom uživo, a istovremeno postići međunarodni doseg sa stranim predavačima i dijelom publike koja virtualno prati događanje. Isto to smo mogli raditi i prije pandemije, ali nam je tada bilo nezamislivo da nam netko priča 'sa zida'. Sada je to sasvim normalno i to nam je svima nova prilika da proširimo događaja.

Jadran je turistički lider ovog dijela Kvarnera. Koja je Vaša vizija razvoja kompanije i prati li ona viziju razvoja destinacije?Odgovor je dijelom povezan i s ambicijama vlasnika. Još 2018. planiran je širi ulazak u turizam, stoga je kupljen Club Adriatic. Da se nije dogodila korona kriza, bilo bi još akvizicija u Dalmaciji. No, danas o tome više ne razmišljamo, već se usmjeravamo na konsolidaciju postojećeg portfelja.

Prostor crikveničko-vindolske rivijere zadnjih je godina bio devastiran i zanemaren u svakom smislu. Osamdesetih pa čak i devedesetih prošlog stoljeća bilo je uobičajeno iz Zagreba otići u Crikvenicu barem na vikend, no destinacija je u jednom trenutku tu poziciju izgubila. Tek ove godine, nakon dugo vremena, Crikvenica je dobila novi hotel u centru grada, hotel Miramar s pet zvjezdica.

Imamo odličnu prometnu poziciju, Zagrebu smo bliži nego Istra, imamo 16 km navjerojatnih plaža i šetnica. Crikvenica će uvijek ostati destinacija obiteljskog turizma u sezoni, priča o luksuznom turizmu ovdje nije realna, no to ne znači da nam ne trebaju hoteli s pet zvjezdica.

Trenutno razrađujemo projekt novog turističkog razvoja u suradnji s Gradom. Moje osobno mišljenje je da je zdravstveni turizam ono na što se Crikvenica i Novi Vinodolski trebaju osloniti u budućnosti, u suradnji sa stručnim partnerima. Trenutno najjači brendovi ovog prostora su Thalassotherapia i Terme Selce na čelu s bračnim parom Brozičević, pa izvan sezone zahvaljujući njima dobivamo goste kakve samo možemo sanjati.