Biograd ugostio 24. turističku burzu PUT
Ilirija d.d. jedna je od najvećih turističkih tvrtki u Dalmaciji, koja u svom portfelju ima cijeli set turističkih proizvoda, od hotela, kampinga, nautičke ponude, do posebnih proizvoda u segmentu kongresnog turizma. Zadnjih nekoliko godina tvrtka je kroz značajna ulaganja tržištu predstavila i nekoliko novih proizvoda za poslovne goste – multifunkcionalni event brod „Nada“, agroturizam Ražnjevića dvori kao prvi hrvatski difuzni hotel, Arsenal je simbol kulturne i event ponude Zadra, dok DMC agencija Ilirija Travel objedinjuje i prodaje sve proizvode. O svemu navedenom popričali smo s predsjednikom Uprave Ilirije, Goranom Ražnjevićem.
Kako je ove godine poslovala Ilirija? Koji su segmenti zabilježili najbolje rezultate u predsezoni, odnosno glavnoj sezoni?
Obzirom na činjenicu da je ovogodišnja turistička sezona najblaže rečeno bilo i više nego izazovna, u Iliriji smo zadovoljni ostvarenim rezultatima poslovanja, kako fizičkim tako i financijskim, u svim svojim segmentima (hotelijerstvo, nautika, kamping) - i u predsezoni, glavnoj sezoni, kao i najavama za posezonu.
Ovogodišnju turističku sezonu u prvom redu obilježile su iznimno nepovoljne vremenske prilike, iako to ne smije biti opravdanje. Ne smije nam se više događati da turizam ovisi o vremenskoj prognozi, no u većini vodećih hrvatskih turističkih destinacija po tom pitanju gotovo da se ništa nije promijenilo ili se mijenja vrlo sporo, i to bez praćenja stanja na najvažnijim emitivnim tržištima, što se ponajviše odrazilo na hrvatske kampove. Naš kamping sektor kojeg predstavlja kamp „Park Soline“, kao i cijeli kamping sektor, suočio se s vrlo izazovnom turističkom sezonom, koja se usprkos svim poteškoćama, uspješno privodi kraju. Naime, kamp „Park Soline“ ostvario je od otvorenja do 31.08. rast od 2% noćenja u odnosu na isto razdoblje lani, čemu je značajno pridonio rast fizičkog prometa u mjesecu kolovozu od 14%. Prvi rezultati u posezoni znatno su bolji, uspoređujući dane, prosječno se bilježi rast od cca 20% u odnosu na isto razdoblju lani.
U hotelijerstvu do kraja kolovoza ostvaren je rast noćenja od 3% u odnosu na isto razdoblje lani te prihoda od 4%. U nautičkom sektoru Ilirije „Marina Kornati“, gdje okosnicu nautičke djelatnosti u pogledu stjecanja prihoda čini ugovorni vez plovila u marini, tranzitni broj uplovljavanja plovila iz drugih nautičkih luka, usluge servisa, usluge dizalice, parkinga i ugostiteljstva, također bilježimo rast fizičkog prometa i rast prihoda od 8% u odnosu na isto razdoblje 2013. godine.
lirija je unazad nekoliko godina značajnim ulaganjima upotpunila i zaokružila svoju turističku ponudu. Možete li navesti ono najvažnije?
Vodeći se načelima kontinuiranog, održivog i odgovornog ulaganja, u posljednjih nekoliko godina investirali smo više od 65 milijuna eura u izgradnju novih te obnovu i proširenje postojećih kapaciteta u svim našim sektorima (hotelijerstvo, kamping i nautika), kao i razvoj novih usluga i sadržaja. Među najznačajnijima dva su posebna proizvoda - event brod „Nada“, multifunkcionalna jahta veličine 35m i kapaciteta 140 osoba koja nudi mogućnosti održavanja plovećih skupova i posebnih evenata te prvi hrvatski difuzni hotel - Ražnjevića dvori, smješten u mjestu Polača u neposrednom zaleđu Biograda. Zatim, povećanjem kongresnih kapaciteta i repozicioniranjem turističke agencije Ilirija Travel u snažnog DMC i PCO agenta, stvaramo integriran i komplementaran turistički proizvod prepoznatljiv na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu.
Pioniri smo razvoja turističke ponude
Kakva je vizija razvoja tvrtke, s obzirom na ostatak destinacijske ponude Zadra i Biograda na Moru?
Ilirija d.d. je jedna od tri vodeće i najveće turističke tvrtke na području sjeverne Dalmacije i među 15 vodećih turističkih tvrtki u Hrvatskoj, a cilj nam je biti i ostati nositelj turističkog razvoja naše regije i destinacije. Izgradnjom vlastitog proizvoda-branda želimo biti prepoznatljivi kao tvrtka visoke kvalitete, ne samo na hrvatskom, već i na europskom tržištu, pružanjem kvalitetne i vrhunske usluge i turizma doživljaja. Stoga ćemo razvojem vlastite ponude i usluge istovremeno doprinosti i kvalitetnom, konkurentnom i održivom razvoju turističke ponude naše destinacije i regije, uvijek ističući njene prednosti i posebnosti. U suradnji s ostalim turističkim subjektima radit ćemo na daljnjoj prepoznatljivosti i konkurentnosti našeg okruženja jer jedino zajedničkom suradnjom svih kreatora i nositelja turiističke ponude određenog područja turizam nije samo dugoročno održiv proizvod, već i snažan generator gospodarskog razvoja regije.
Svjesni smo da turističke kompanije koje svoj proizvod temelje na ponudi "sunca i mora" dugoročno jako teško mogu voditi uspješnu tržišnu utakmicu.
Oduvijek smo težili inovativnosti i posebnosti jer biti drukčiji od ostalih i biti pionir u razvoju turističke ponude temeljna su načela naše poslovne filozofije, koja se prožimaju kroz sva tri naša sektora – hotelijerstvo, nautiku i kamping, koji je naš „core business“. Stoga nam je iznimna čast, a ujedno i velika odgovornost, što sudjelujemo u razvoju i kreiranju hrvatske turističke ponude na dobrobit svih njenih građana, turističkih i gospodarskih djelatnika i zajednice. Kao što smo prije 40 godina bili pioniri u razvoju nautičkog turizma na Jadranu i od Biograda napravili vodeću nautičku destinaciju, otvaranjem prvog difuznog hotela predstavili smo i četvrtu snagu hrvatskog turizma. Time pokazujemo svoju predanost razvoju inovativnog i komplementarnog turističkog proizvoda koja tržištu nudi turizam doživljaja, posebnih interesa i tailor-made proizvoda.
Dobili ste nekoliko nagrada u području društveno odgovornog poslovanja. Što sve, kao srednje velika tvrtka, činite po pitanju održivosti?
Ilirija je za sada jedina turistička kompanija u Hrvatskoj dobitnica priznanja za društveno odgovorno poslovanje Indeks DOP za 2011. i 2012. godinu u kategoriji srednje tvrtke, koje dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj.
Načela društveno odgovornog poslovanja temeljimo na uravnoteženju prava, obveza i interesa svih dionika poslovnog procesa (vlasnika, države, banke, zaposlenika, lokalne zajednice, dobavljača, kupaca, okoliša u neposrednom okruženju). Biti društveno odgovorna kompanija za Iliriju znači sustavno i kontinuirano promišljati i djelovati o svim aspektima svog poslovanja, djelovanja, odlučivanja i komuniciranja te pri tome istovremeno voditi računa o njihovoj dugoročnoj ekonomskoj, socijalnoj i društvenoj održivosti, uz istovremeno poštivanje svih pozitivnih propisa, etičkih kodeksa i kodeksa korporativnog upravljanja. Navedeno se u našoj kompaniji posebno reflektira u sljedećim područjima: zaštita okoliša, odnos prema zaposlenicima i odnos prema zajednici (korporativna filantropija).
Značajne napore i aktivnosti sustavno i kontinuirano ulažemo u prilagodbu i implementaciju standarda, procedura i propisa Europske unije po svim aspektima zaštite okoliša (zaštita mora, obale, voda, zraka, tla) i gospodarenja otpadom. U 2013. godini nastavili smo s ulaganjem u podizanje kvalitete i unaprijeđenja vlastitih poslovnih procesa uspostavljanjem i certifikacijom sustava upravljanja kvalitetom prema normi HRN EN ISO 9001:2008, koji je implementiran na razini cijele tvrtke. U srpnju 2014. godine završili smo s procesom implementacije i certifikacije sustava upravljanja okolišem prema normi HRN EN ISO 14001. Također, naša turistička agencija Ilirija Travel dosegla je prvu od tri faze Travelifea - sustava za upravljanje i certificiranje koji u turističkim agencijama i turoperatorima uspostavlja održive društveno odgovorne prakse.
Ražnjevića dvori – prvi hrvatski difuzni hotel
Ražnjevića dvori u blizini Biograda nose titulu prvog hrvatskog difuznog hotela. Možete li nam reći kako funkcionira ova vrsta turističkog proizvoda i koje su njegove prednosti?
Hotel je kao višenamjenski funkcionalni objekt namijenjen i opremljen kao mjesto za održavanje sastanaka, insentiva, seminara, team buldinga, gala večera, banketa i ostalih evenata koji traže ekskluzivnost usluge i ambijenta. Za potpuni doživljaj tradicionalnog i autentičnog načina života na imanju se, putem registriranog OPG-a, proizvode na tradicionalan i ekološki način autohtoni proizvodi - vlastito vino i maslinovo ulje, koje možete kušati u vinoteci i oleoteci koje se nalaze u sklopu posjeda.
U Ražnjevića dvorima pružaju se usluge smještaja i doručka, a sve ostale ugostiteljske usluge hotel je u mogućnosti pružiti sukladno željama i potrebama gostiju. Ovakav turistički proizvod koji pruža brojne mogućnosti organizacije evenata ili samo usluge smještaja s individualnim pristupom svakom klijenatu, vrlo je teško naći na hrvatskom tržištu, stoga ga kao poseban proizvod prepoznaju individualni i poslovni klijenti.
Ražnjevića dvore razvili ste kao poseban proizvod nastao na temeljima obiteljskog naslijeđa u Ravnim kotarima, koji je turistički nerazvijen i prilično neiskorišten kraj. Je li to mogući pravac razvoja i ostatka naše turističke ponude – razvijati ono autohtono, ono što jesmo i što možemo ponuditi svojim gostima?
Otvaranjem difuznog hotela i ulaganjem u agroturizam želimo doprinijeti razvoju turističke ponude našeg neposrednog zaleđa Ravnih kotara, razvoju ruralnog i agrarnog turizma u Zadarskoj županiji, isključivo ga temeljeći na kulturnoj baštini, povijesnom naslijeđu, prirodnim i kulturnim vrijednostima, očuvanoj tradiciji i običajima ovog područja. To jest jedan od najboljih načina za revitalizaciju autohtonih objekata koji će ostatku naše ponude dati dodatnu vrijednost, prepoznatljivost i komunicirati sasvim novi imidž ponude destinacije, ali i zemlje. Ražnjevića dvori i njemu slični revitalizirani autohtoni objekti u gospodarsko-turističkoj funkciji zasigurno jesu jedan od najboljih pravaca razvoja kvalitetne ponude, ne samo u Istri i Dalmaciji, već i na našem kontinentu.
Kongresni turizam - izrazito važan
Osim agroturizma, u svrhu razvoja poslovnog turizma uložili ste u kupnju te obnovu posebnog event broda „Nada“. Koliko poslovni i kongresni turizam sudjeluju u prihodima i kakvo mjesto zauzimaju u budućem razvoju tvrtke?
Kongresni turizam jedan je od najboljih načina kvalitetnog produženja turističke sezone, uspješnog i profitabilnog cjelogodišnjeg poslovanja, s posebnim naglaskom na predsezonu i posezonu te je od iznimno važnosti za jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma uopće.
Svjesni smo da turističke kompanije koje svoj proizvod temelje na ponudi "sunca i mora" dugoročno jako teško mogu voditi uspješnu tržišnu utakmicu. Stoga smo investiranjem u opremanje i uređenje event broda omogućili tržišno repozicioniranje naše cjelokupne usluge na lukrativnija turistička tržišta, jačanje ponude u predsezoni i posezoni te pozicioniranje među vodeće hrvatske kongresne destinacije.
Paralelno s ulaganjem u brod multifunkcionalne namjene, značajna sredstva uložena su u tehnološko opremanje, uređenje i ukupno povećanje postojećih kongresnih kapaciteta te sveukupno unaprjeđenje ponude i podizanje standarda usluge, čime sveukupan kongresni kapacitet Ilirije iznosi 900 sjedećih mjesta. Za nas je neupitan značaj ovog segmenta za dugoročni poslovni razvoj, što je najbolje vidljivo iz razvoja naše dodatne ponude koja je prilagođavana upravo ovom tržišnom segmentu. Svjesni smo da je domaće kongresno tržište tek na pragu svog oporavka te nam preostaje tržišna utakmica s vodećim europskim kongresnim destinacijama kojima Hrvatska zbog neadekvatne kongresne infrastrukture i ostalih popratnih sadržaja nije konkurentna. Stoga značajniji udio ovog tržišnog segmenta u poslovnim prihodima tek očekujemo.
Arsenal u Zadru, stari spomenik baštine, prekrasan je tzv. special venue za organizaciju svih vrsta evenata. Koliko je kao prostor iskorišten i kako se uklapa u ostatak ponude Ilirije?
Arsenal je jedan od samo sedam sačuvanih objekata te vrste koji je 2005. godine preuređen po konceptu „gradski trg u zatvorenom“. Revitalizacijom Arsenala stvoren je savršeni spoj poslovnog i kulturnog turizma, koji je donio dodanu vrijednost ne samo turističkoj ponudi Ilirije, već i cijele destinacije. Na području šire regije jedini je revitalizirani povijesni objekt koji je u funkciji kulturnog i kongresnog centra te mjesto s jedinstvenim uvjetima za održavanje koncerata, prezentacija, prijema, konferencija, privatnih proslava, izložbi i komercijalnih događaja, prepoznatih od strane domaćih i inozemnih turoperatora, MICE i event agencija.
Kao reprezentativan i multifunkcionalan objekt površine 1.800m2, smješten u staroj gradskoj jezgri Zadra, opremljen je suvremenom tehnologijom za organizaciju konferencija do 500 osoba, javnih nastupa i koncerata do 1.200 osoba, zatim kuhinjom za servisiranje do 1.000 osoba, kao i galerijskim odjeljcima unutar prostora za manje, intimnije grupe, od 20 osoba.
Danas je Arsenal jedan od simbola Zadra, kao poseban i prepoznatljiv povijesno-kulturni prostor za održavanje evenata sa standardom usluge na razini 4 i 5 zvjezdica. Namijenjen je korisnicima koji zahtjevaju puno više od samog event prostora i traže autentičan ambijent koji istovremeno održava povijest, kulturu i tradiciju mjesta, destinacije i regije, nudi kompletnu uslugu organizacije (organizacijski, tehničku, ugostiteljsku itd.), a istovremeno predstavlja autentičan hrvatski turistički proizvod koji spaja brigu o spomenicima kulture s njihovom uporabom. U Arsenalu se u posljednjih nekoliko godina održalo preko 895 evenata sa 153.167 sudionika, stoga za nas nikad nije bila upitna njegova iskorištenost.
Ovogodišnja turistička sezona bila je dosta turbulentna, s relativno lošom predsezonom, praćena i lošim vremenskim uvjetima. Ponovno se pokazalo kako u Hrvatskoj nedovoljno dobro upravljamo turističkom ponudom, koja većinom nije plod promišljenih strategija, nego nam se turizam još uvijek „događa“. Kako biste ovo komentirali, s pozicije hotelijera i člana Turističkog vijeća HTZ-a?
Nažalost, hrvatski turizam i dalje je usmjeren na proizvod „sunce i more“, čije je glavno obilježje izrazita sezonalanost. To nas ne treba, niti smije iznenaditi, obzirom da nam oko 50% svih smještajnih kapaciteta čini privatni smještaj.
Iako se ulažu napori da se produži razdoblje pred i posezone, za prve vidljive efekte potrebno je puno više od paketa uglavnom marketinških mjera. Njih dakako pozdravljamo, ali nažalost njihov efekt za većinu je nevidljiv i uglavnom izgubljen u provedbi, najčešće na lokalnoj razini, gdje bi trebao biti izrazito operativan.
Velike promjene u ublažavanju sezonalnog karaktera hrvatskog turizma ovise o rješavanju brojnih otvorenih pitanja, poput pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta, stabilne porezne politike, smanjenja parafiskalnih nameta, itd. Njih će malo tko spomenuti u tijeku turističke sezone, ali one itekako usporavaju, otežavaju i onemogućavaju značajna ulaganja u turizmu i čine naš turizam nekonkurentnim, nisko profitabilnim i izrazito sezonalnim.
Ukoliko konačno pronađemo i usuglasimo rješenja za goruća pitanja hrvatskog turizma kao generatora ukupnog gospodarskog razvoja, tek tada možemo očekivati da nam niti 20-tak kišnih dana u mjesecu srpnju neće dovesti u pitanje turističku sezonu i punjenje državnog proračuna, nećemo cijelu turističku sezonu provesti u analizi „srpanjskih rupa“, niti ćemo o kraju sezone govoriti već početkom mjeseca rujna.
