Gunther Neubert: Hrvatska je Nijemcima sve zanimljivije tržište

Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK) dio je mreže njemačkih vanjskotrgovinskih komora, koja na 130 lokacija u 90 zemalja podržava tvrtke kod osvajanja novih tržišta. Zagrebačka središnjica na raspolaganju je hrvatskim i njemačkim tvrtkama nizom svojih aktivnosti, od umrežavanja na poslovnim eventima, poslovnog informiranja, odlazaka na sajmove i sl. Direktor AHK Gunther Neubert predstavlja vrijednosti koje komora pruža svojim članicama te govori o potencijalima hrvatkog gospodarstva i posebno turizma prema nama iznimno važnom njemačkom tržištu.

AHK prati njemačke i hrvatske tvrtke prilikom ulaska na tržište,  upoznavanja uvjeta poslovanja te sklapanja poslovnih kontakata. Koje sve vsrte usluga podrazumijeva to posredovanje?
Našim uslugama želimo tvrtkama olakšati ulazak na tržišta koja su im često puta nepoznata. Tako im nudimo individualna rješenja, bilo kod traženja poslovnih i prodajnih partnera ili osnivanja same tvrtke te im na taj način kod realizacije njihovih inozemnih planova štedimo vrijeme i novac.

Koliko članova ukupno broji AHK danas i koje prednosti donosi članstvo?
Naši članovi, osim pogodnosti pri korištenju naše usluge i promidžbe svojih proizvoda i usluga, jako cijene mogućnost sudjelovanja na našim networking druženjima. Međutim, također su jako traženi i naši seminari, poput radionica na temu selekcijskih razgovora ili višemjesečnih programa stručnog usavršavanja, primjerice za Europskog energetskog menadžera (EUREM). Broj naših članova godišnje raste za 10%. Trenutno smo sa 370 članova najveće bilateralno gospodarsko udruženje u Hrvatskoj.
 
Komora se zadnjih nekoliko godina specijalizirala i za područje energetske učinkovitosti te provodi Program poticanja suradnje "Energy Efficiency - Made in Germany". Što sve taj program podrazumijeva?
Njemačka raspolaže jako niskim resursima fosilnih goriva. Stoga su, dugo prije energetskog prevrata (Energiewende) teme poput obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u Njemačkog igrale važnu ulogu, te su istraživanja i razvoj u ovim područjima u međuvremenu stekla dugu tradiciju. Brojne njemačke tvrtke danas su tržišni lideri u području rješenja povećanja energetske učinkovitosti, a u usporedbi s 90-im godinama, danas proizvode 30 posto učinkovitije. U okviru Programa poticanja suradnje  "Energy Efficiency - Made in Germany" spajamo njemačke stručnjake iz područja energetske učinkovitosti s hrvatskim donositeljima odluka, kako bi zajedno pronašli rješenja za energetsku učinkovitost u Hrvatskoj. Potreba i potencijal u ovom području ne postoji samo u privatnoj stanogradnji ili javnom sektoru, već i u industriji. Energetski učinkovita proizvodnja važan je preduvjet konkurentnosti hrvatskih proizvoda na inozemnom tržištu.

Sajamske niše – velika prilika

Njemačka je glavno svjetsko odredište za organiziranje međunarodnih sajmova. Mogu li se, po Vašem mišljenju, u Hrvatsku prenijeti njemačka iskustva sajmovanja?
Točno, Njemačka je vodeće međunarodno odredište za sajmove. Sajmovi poput ITB-a, Zelenog tjedna, CEBIT-a ili Sajma u Hannoveru već su desetljećima prepoznati diljem svijeta. Osim toga, stotine stručnih sajmova etabliralo se u području raznih tema, od ribolova do dentalne medicine. Njemačka sajamska društva aktivna su i u inozemstvu, osobito na azijskom tržištu, gdje se i dalje bilježe visoke stope rasta. Za Hrvatsku bi bilo korisno ispitati koje bi se niše sajamskog poslovanja mogle popuniti, a gdje već postoji know-how. Tu mislim, primjerice, na proizvodnju visokokvalitetnih namirnica poput ulja, proizvoda od tartufa, vina i naravno turizma. Sajam na temu “Slow food i turizam” – zašto ne?

Tijekom godine za svoje članove organizirate razna poslovna događanja koja im omogućavaju da izgrade i održavaju međusobne poslovne kontakte. Koja su to sve događanja i koji aspekti su Vam važni prilikom organizacije evenata komore?
Tijekom naših mjesečnih okupljanja, Novogodišnjeg prijema, ljetne proslave ili Oktoberfesta redovito se sastaju donositelji odluka iz gospodarstva, politike i administracije. Pritom nam je bitno da krugu osoba koji se mijenja, na atraktivnim lokacijama pružimo prostor za razmjenu informacija. Kao i kod naših usluga, veliku pozornost pridajemo kvaliteti i originalnosti naših networking događanja.

Prepoznaju li Nijemci Hrvatsku kao poslovnu destinaciju?
Male i srednje velike tvrtke sve se više zanimaju za hrvatsko tržište. Naravno da je svoj doprinos tome dalo pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji. Jako se cijeni naša prometna infrastruktura, kao i mogućnost pronalaska dobro kvalificirane radne snage, često s dobrim poznavanjem njemačkog jezika. Kulturni aspekt, kao i mogućnost da se iz Hrvatske obrađuju susjedna tržišta, također su važni čimbenici.

Hrvatska najpoželjnija za obiteljski turizam

Kako biste ocijenili stanje u hrvatskom turizmu? S obzirom da je Njemačka ključno emitivno tržište za hrvatski turizam, kako su Nijemci zadovoljni našom ponudom?
Veliki broj njemačkih turista koji iz godine u godinu odabiru Hrvatsku za svoj godišnji odmor pokazuje da trenutna ponuda odgovara željama određene ciljne skupine među njemačkim turistima. Prije svega, riječ je o obiteljima koje putuju autom ili kamperom i svoj godišnji odmor žele provesti na moru u privatnom smještaju ili jednom od kampova. Nažalost, takav turizam donosi i određene nedostatke sa sobom - koncentriran je uglavnom na mjesece kada traju školski praznici, srpanj i kolovoz. Za kraće odmore u pred ili posezoni putovanje vlastitim vozilom za većinu ljudi je predugo. Osim toga, turistička dodana vrijednost manja je nego u turističkim regijama u kojima udio hotela u smještajnom miksu igra važnu ulogu, budući da je udio „samoopskrbe“ kod apartmanskih gostiju i kampera u usporedbi s hotelskim gostima veći.

Na susretu i terenskoj studiji bavarskih i hrvatskih turističkih stručnjaka već smo prošlu jesen, uz potporu Slobodne države Bavarske i Ministarstva turizma RH, započeli raspravu o mogućnostima produženja turističke sezone. Hrvatska raspolaže prirodnim i kulturnim potencijalom koji bi se mogao iskorištavati i izvan glavne sezone za potrebe aktivnog turizma, poput planinarenja i biciklizma. Međutim, tada su brojni hoteli, restorani i zabavni sadržaji zatvoreni. Sanacijski i građevinski radovi ne provode se kontinuirano i mjesecima unakazuju izgled mjesta. Jedino su rješenje mjere koje bi bile usuglašene među svim akterima koji sudjeluju u stvaranju turističke dodane vrijednosti.

Od 2005. do 2012. godine obnašali ste funkciju direktora Njemačko-Ekvadorijanske industrijske i trgovinske komore u Quitou. Razlikuju li se, i u čemu, načini poslovanja komora u Ekvadoru i Hrvatskoj?
Glavne zadaće njemačkih vanjskotrgovinskih komora u cijelom svijetu su iste, bilo u Europi, Aziji ili Latinskoj Americi. Mi se doživljavamo pružateljima usluga s ciljem poticanja gospodarskih odnosa koji su u svakoj državi drugačiji. Tako, primjerice, Ekvador u Njemačku izvozi tropsko voće i cvijeće. Ekvadorski kakao ubraja se među najbolje u svijetu i sastavni je dio gotovo svake kvalitetne čokolade. Ekvadorske ruže među najljepšima su na svijetu. Zbog pozicije na ekvatoru rastu uspravno prema suncu i mogu doseći do 1,5 m. Unatoč svojim prirodnim resursima, Ekvador je i dalje zemlja u razvoju, što se odražava i na gospodarski razvoj i gospodarske odnose. Tako je suradnja s institucijama koje su odgovorne za razvoj bila dio mog svakidašnjeg posla, kao kod uvođenja dvojnih struktura u sustav obrazovanja ili povećanja konkurentnosti ekvadorskog gospodarstva. U Hrvatskoj sam, s druge strane, imao priliku doživjeti pristupanje Europskoj Uniji, sa svim izazovima i prilikama koje su za njemačke i hrvatske tvrtke iz toga proizašle. Osim poljoprivrede, koja igra važnu ulogu u obje zemlje, tu je i turizam, iako je broj njemačkih turista u Ekvadoru, u usporedbi s dva milijuna Nijemaca koji posjete Hrvatsku, sto puta manji. Za mene, koji sam bivši djelatnik u turizmu, obje zemlje imaju posebnu čar.