Irina Tomić: Jadran je spreman za žensku energiju – spoj biznisa i emocije vratit će Crikvenici staru slavu

Irina Tomić velika je zaljubljenica u turizam i hotelijerstvo, u taj posao ona se daje svim srcem. Karijeru je, nakon završenog studija hotelskog managementa na međunarodnoj školi Rochester Institute of Technology u Dubrovniku, započela u prodaji zagrebačkih hotela Westin i Sheraton, a nastavila u renomiranoj Esplanadi na pozicijama prodajnog i event managera. Put ju je potom odveo u Crnu Goru, u Hotel Budva, gdje prvi put postaje direktorica hotela. Zatim se vraća u Hrvatsku na direktorsku poziciju u ATR-u, koji upravlja hotelom Trakošćan, apartmanskim naseljem Zelena Punta i hotelom Pagus, no nedugo potom opet odlazi na pet godina u Crnu Goru, u Blue Kotor Bay, koji posluje pod međunarodnim brendom Hyatt. Krajem prošle godine vraća se u Hrvatsku i preuzima najizazovniju poziciju do sada - postaje predsjednica Uprave jedne od najvećih i najstarijih hrvatskih hotelskih kompanija, Jadran Crikvenica. Pred njom je puno posla, s ciljem da nekoć popularnoj destinaciji i najvećem turističkom igraču na crikveničkoj rivijeri vrati stari sjaj. Razgovarali smo u pauzi jedne turističke konferencije u Zagrebu, o velikim planovima i vizijama koje ima za Jadran, kompaniju koja ove godine obilježava 60 godina, ali isto tako ne krije s kojim se sve izazovima bori, na putu prema boljoj i održivijoj budućnosti.

Vaš se put isprepliće između prodaje i marketinga te vodećih pozicija, odnosno između Hrvatske i Crne Gore. Kako Vi vidite to svoje putovanje? Je li ovo vrhunac vaše karijere?Ako gledamo samu poziciju kao takvu, onda ovo jest vrhunac moje karijere. Međutim, ja osobno to ne doživljavam na taj način, već promatram što je u pozadini po pitanju odgovornosti, zalaganja, obujma posla. Moram priznati, kada sam dolazila u Jadran nisam bila svjesna pozicije koju sam preuzela. Bila sam svjesna odgovornosti, ali sam to poistovjećivala sa svim ostalim poslovima koje sam radila do sada, uzimajući u obzir samo da će biti puno više odgovornosti, posla, ljudi, itd. Tek sada zapravo što znači biti na poziciji predsjednika Uprave, to tako velike kompanije koja je regionalno važna i koja ima 300 stalno zaposlenih djelatnika, a tijekom sezone 500-600 sezonskih radnika. Jedan od mojih ciljeva je smanjiti tu sezonalnost, da u Crikvenici imamo hotele otvorene cijelu godinu.

U zagrebačkoj Esplanadi „ispekla“ zanat uz vrhunskog mentora

Što ste na tom putu, od prvog posla u Westinu do danas, naučili?Uvijek znam reći da sam imala i sreće, ali vjerujem u onu: „What you give is what you get“, odnosno vjerujem u zakon privlačnosti. Mislim da sam projicirala pozitivan stav, ambiciju, transparentnost i onda mi se to kroz neke lijepe stvari vratilo. Imala sam sreću da sam dosta mlada došla u Westin i u Sheraton, a to je bio period kada su se određene velike stvari događale u Hrvatskoj i u Zagrebu. Zato sam dosta rano stekla nevjerojatno iskustvo, kao što je vođenje predsjedničkih dolazaka ili najvećih svjetskih konferencija. Međutim, isto tako sam znala da je došao trenutak, nakon Sheratona i Westina, da moram krenuti dalje.

Sljedeći korak je bio Hotel Esplanade. Za mene je to bila prekretnica. Tamo sam, kako se kaže, ispekla zanat i prvi put sam imala sreću imati nevjerojatnog mentora koji je u odnosu na nas tada imao ogromno svjetsko iskustvo. Filip Mahoney vodio je prethodno 26 hotela u Velikoj Britaniji i Škotskoj i naučio me na koji način pristupaš klijentima, prodaji, što znači maksimiziranje profita i sl. Ulagao je u mene u vidu radionica i putovanja. Bila sam vrlo sretna kada me došao posjetiti prije dvije godine u Crnu Goru i kada mi je rekao da sam bila njegov „najbolji projekt“. A bilo je perioda kad sam bila nevjerojatno ljuta na njega u Esplanadi i htjela dati otkaz više puta. Otišla sam kad je on otišao zato što sam shvatila da nemam više od koga učiti. Zapravo je to pouka cijelog mog poslovnog putovanja, a to je da je važno poštivati hijerarhiju i biti dio sustava. Međutim, kad sam shvatila da neću više imati nekoga u koga se mogu ugledati, odlučila sam otići iz hotela. Kad sada gledam, od 2015. otkad sam otišla iz Esplanade, do dana današnjeg, meni se dogodio život, dogodila mi se karijera.

To je karijera kojoj se vjerojatno i niste nadali? Jeste li mislili da će mlada cura iz Siska tako napredovati u turističkoj struci, jeste li oduvijek bili ambiciozni?U Dubrovniku sam završila menadžment turizma i ugostiteljstva s fokusom na marketing. Nije nas puno iz generacije završilo u hotelijerstvu, svega nas nekoliko. Moram priznati da sam već nakon Westina i Sheratona znala da ću nastaviti u smjeru hotelijerstva, ali zapravo sve ovo što se dogodilo poslije nisam planirala. Niti Crnu Goru, niti Hyatt. Bila je to pružena prilika, uslijedila je identifikacija prilike u tom trenutku te emotivna brza odluka: Idem! Iako me poticala želja za istraživanjem, u konačnici je to i ambicija, zato što imam vjeru u sebe. Priželjkivala sam nova iskustva, odnosno htjela sam testirati svoje granice da vidim na koji način mogu doprinijeti daljnjem razvoju. Prvi put kad sam se zaista testirala i izlazila van svojih granica, bila je to odluka da odem u Budvu. To je značilo - druga država, selidba, nova škola za dijete, odgovorna pozicija direktora hotela, patrijarhalna država, pravoslavna država - sve potpuno drugačije. U konačnici, sretna sam da sam tamo mogla primijeniti sve što sam naučila u Esplanadi. Još sam sretnija kada čujem da se svi standardi koje sam implementirala 2015./2016. još uvijek koriste. To je najveći uspjeh.

Crna Gora spretno je iskoristila tržišne okolnosti zahvaljujući otvorenijoj politici

Možete li povući paralelu između hrvatskog i crnogorskog turizma? Obje su jadranske zemlje, no Crna Gora je dosta napredovala zadnjih godina, prije svega dolaskom jakih međunarodnih brendova. Jesu li oni strateški planirali luksuzni turizam?Razlika je nevjerojatna. Kao vrlo otvorena i transparentna osoba, na jednoj sam konferenciji prije par godina izjavila da u Hrvatskoj nema luksuznog turizma pa su mi rekli da me više nikada neće zvati jer neke stvari ipak treba prešutjeti. Mislim da neke stvari treba reći na glas. Na kraju krajeva, Crna Gora o nama misli da smo mi u odnosu na njih puno razvijeniji, da imamo strateške ciljeve, planove, da znamo što radimo u turizmu i sl. Međutim, ako pogledamo danas, što se tiče sezonalnosti, Hrvatska je ispod Crne Gore. Ako gledamo broj noćenja koji se događa tijekom turističke sezone, 95% tih noćenja se u Hrvatskoj događa u srpnju i kolovozu. Crna Gora se ipak okrenula i ka razvoju skijanja, odnosno snježnog zimskog turizma. Imaju strana ulaganja i povoljnu investicijsku klimu. Crnogorci donose odluke brzo, odluče ići u projekt, a onda rješavaju zakone, politiku, itd. Ulagače ne zanima što je u pozadini.

Drago mi je vidjeti što se dogodilo s Porto Montenegro, koji je postao najveća svjetska luka za megajahte. To je trebalo biti kod nas u Dubrovniku, a sada je 45 kilometara južnije. To su stvari koje su nevjerojatno utjecale na razvoj cijele destinacije. Međutim, izvan tih sređenih okvira kao što je Porto Montenegro, One and Only ili Luštica Bay i dalje se može primijetiti manjak infrastrukture, manjak logistike. No, malo, pomalo se sve to sređuje. Zračna luka u Tivtu ne može se usporediti s našom u Dubrovniku. Rekla bih da se sve to dogodilo zbog određene klime unutar Crne Gore, koja je imala puno otvoreniju politiku što se tiče davanja putovnica radi određenih ulaganja, određenih poreznih zakona i zakona generalno koji su u odnosu na Hrvatsku ipak manje restriktivni.

Takav razvoj u kratko vrijeme je doveo do enormnog rasta na svim razinama. S druge strane radi se o zapravo relativno malom prostoru obale. Kako to utječe na održivost?Mislim da je to sada identično kao i u Hrvatskoj. Međutim, 2015. kad sam došla u Budvu, jedan od prekrasnih projekata koje sam radila s Ministarstvom turizma i održivosti i UNDP-om je upravo bio projekt Utjecaj na smanjenje karbonskog otiska. Ono što je nevjerojatno je da sam to radila 2015. u Crnoj Gori, a danas kod nas još uvijek ima nekih destinacija i kompanija koje nisu pokrenule specifične korake da bi se taj dio postavio u skladu sa standardima. U Hrvatskoj smo ipak kao društvo puno uređeniji po pitanju recikliranja i gospodarenja otpadom, odnosno cirkularne ekonomije i možemo im biti uzor, no oni rade na tome.

Jadran mora doprinijeti revitalizaciji Crikvenice kao destinacije

Sada ste došli u novu veliku kompaniju koja nije prisutna samo u jednoj destinaciji, već na cijeloj rivijeri te na Braču? U kakvom stanju ste zatekli kompaniju koja je prošla razne turbulencije? Prije nekoliko godina, nakon privatizacije je bio najavljivan i veći investicijski ciklus koji se ipak nije dogodio, osim kupnje hotela na Braču. U kojoj je fazi kompanija sada?Osim crikveničke rivijere i hotela na Braču, imamo u menadžmentu i hotel u Baškoj Vodi. Volim reći kako je Jadran spreman za transformaciju - za jednu žensku energiju te za spoj biznisa i emocije. Jadran mora doprinijeti revitalizaciji Crikvenice kao destinacije i mora urediti svoj portfelj. S obzirom na iskustvo koje imam i na korporacije u kojima sam godinama radila, uz međunarodno iskustvo putovanja, konferencija i radionica po cijelom svijetu… kada kažem da ćemo urediti Crikvenicu, ljudi imaju povjerenje u mene da će se to zaista i dogoditi. Gledajući s tog aspekta, mogu reći da nisam zadovoljna situacijom u Jadranu, a niti razinom na kojoj sam kompaniju zatekla.

Dogodilo se jako puno toga što je utjecalo na to da Jadran ide unazad, iako su zadnjih par godina moji kolege iz Uprave zajedno s timom ipak uspjeli učiniti određene pozitivne pomake, pogotovo nakon pandemije. Također, Jadran je bio bez predsjednika Uprave godinu i pol dana. Samim time, to znači da su u tom trenutku investicije stopirane i da, iako postoje planovi i želje, a postojali su, ništa mimo redovnog poslovanja i održavanja se nije moglo dogoditi. Stoga je jedan od uvjeta za obnovu kapaciteta, za dokapitalizaciju i ponovno investiranje upravo bio dolazak novog predsjednika Uprave. Zadnja tri mjeseca otkad sam došla u Jadran, uz redovnu operativu u pripremi sezone, analizu kompanije i procesa, radila sam na planu za dokapitalizaciju u nadi da će i sami vlasnici prepoznati tu inicijativu, da će prepoznati projekt i ocijeniti ga kao nisko rizičan s kratkim rokom povrata, odnosno kao pozitivnu investiciju koja će dovesti do repozicioniranja Jadrana i dugoročno ka revitalizaciji Crikvenice kao zadnje destinacije u Hrvatskoj koja nije sređena, a koja predstavlja naša vrata ka Europi. Crikvenica je udaljena samo sat i pol od Zagreba, jednako toliko od Ljubljane, tri sata od Austrije. Kada dođem prespavati u Selce, Dramalj ili u Crikvenicu, nevjerojatan je osjećaj smirenosti, spokoja i tišine. Posebno u zimskim mjesecima kada možeš spavati s otvorenim prozorom, kroz koji ulazi svježina mora, aerosola, kada ujutro otvoriš prozor i vidiš ispred sebe prekrasno more. Isto tako, scena zalaska sunca preko Krčkog mosta na odlasku iz Crikvenice. To su scene koje trebamo komunicirati, koje trebaju biti glavni stupovi brenda za kreiranje naše nove priče.

Crikvenica je destinacija poznata kao lječilišna destinacija, odnosno kao destinacija za respiratornu revitalizaciju. No, pogodna je i za sportske aktivnosti jer postoje biciklističke staze, planinarske staze. Radimo na tome da ponovno organiziramo adventski maraton. Imamo krasne predispozicije, ali da bi se razvoj dogodio, potrebna je suradnja Grada, Turističke zajednice i Jadrana kao nosioca svega što sam navela.

Hoteli će dobiti nove koncepte i usmjereno pozicioniranje

Najavljene su nove strateške smjernice Jadrana. Kada će biti predstavljene? Što će sadržavati?Da, strategija je „zakucana“, kako volim reći. Idemo s njom prema vlasnicima, odnosno prema Nadzornom odboru u nadi da ćemo kroz dogledno vrijeme dobiti priliku da je predstavimo vlasnicima, da obrazložimo svaku brojku u planu. Kao što sam rekla, nisam zadovoljna sa situacijom zato što unutar Jadranovog portfelja imamo 2.100 soba, ali nemamo brendirane objekte. To su objekti koji uopće nisu pozicionirani, ne znamo kojoj tržišnoj skupini su namijenjeni. Dolazi do nevjerojatnog miksa: turističko-odmorišnog segmenta, individualaca, obitelji i poslovnjaka. To jednostavno nije dobro, moramo imati uporište kroz naš opis proizvoda i kroz naše usluge, a da bi onda imali jasnu komunikaciju prema određenim tržišnim segmentima i da bi se tako pozicionirali. Iz tog razloga će hoteli dobiti koncepte po prvi put. Vrlo jasno ćemo definirati što nude i za koga. Također, radimo na tome da povećamo kategorizaciju objekata jer priča s dvije, tri zvjezdice davnih je dana završila. Naravno da treba raditi razliku između perioda u godini kada ti je bitan cash flow, a kada ti je bitan revenue, odnosno visoka cijena, tako da treba doći do nekog zdravog balansa.

Je li strategija, odnosno njezino usvajanje i zeleno svjetlo od vlasnika investitora zapravo onda zalog za buduće investicije u smislu obnove hotela ili je već odluka da će se sigurno investirati donesena?Mi se nadamo i pozitivna klima oko investiranja postoji, međutim niti ja u ovom trenutku nemam potvrdu, ali imam vjeru u projekt koji smo napravili u zadnja tri mjeseca. Također smo se odlučili na rebrending koji svakako ide bez obzira na investicije. To je plan koji moramo napraviti da bismo oživjeli Jadran, to je plan koji će ozdraviti firmu, ponovo nas vratiti na zdrave temelje i omogućiti nam vraćanje dugova. Tako da, kada kroz dvije, tri godine osiguramo pozitivne prinose i prihode, ponovno možemo sami dobiti kredite za objekte koji neće biti obuhvaćeni ovom novom investicijom. Međutim, to su veliki projekti i velike stvari. Ne može se sve dogoditi odmah, stoga planiramo po etapama u naredne četiri godine, koliko mi traje mandat. Sigurno mi neće biti dovoljan jedan mandat za dovršiti sve planirano.

Praktički je samo hotel Esplanade u centru preuređen, a svi ostali hoteli su zreli za renovaciju?Čak i u Esplanadi želimo napraviti korak više, podići je na pet zvjezdica. Esplanada će biti boutique adult only hotel s pet zvjezdica. Činjenica da je Crikvenica sve popularnija i sve zanimljivija je potkrijepljena time što nam Aminess dolazi „u dvorište“. Mislim da Jadran ne smije dozvoliti da izgubi poziciju benchmarkinga unutar naše destinacije. Moramo napraviti sve da zadržimo primarnu poziciju, što znači ulaganje u kategorizacije objekata, uslugu, tehnologiju, digitalizaciju, općenito razvoj kadrova, treninge. Na svim razinama je zaista potreban input novih znanja, energije, pozitive, discipline.

Lokacije koje oduzimaju dah

Bilo je najavljivano i da će Hotel International u centru isto ići na 5 zvjezdica, međutim, nije se ništa dogodilo po pitanju njegove obnove?O Internationalu ne mogu reći puno jer nemam dovoljno informacija što se prethodno događalo. No ono što znam je da imam ideju i viziju što bih voljela napraviti s tim hotelom, upravo radi njegove lokacije, broja soba i radi toga što nedostaje u destinaciji. S obzirom da su se određena ulaganja već odradila prema projektiranju i planiranju, moramo sada vidjeti na koji način najbolje iskoristiti ta ulaganja. To znači, ako imamo gotov projekt, onda trebamo revidirati taj projekt i vidjeti je li iskoristiv i poklapa li se s našom novom vizijom, što je zapravo dugotrajni proces.

Relativno nedavno Jadran Crikvenica je kupio Grand Hotel View na Braču kao novoizgrađeni veliki hotel. On je zapravo potpuno drugačiji proizvod u drugoj destinaciji i nešto mimo vašeg portfelja. Kakva je vizija za njegovo pozicioniranje?Ako gledamo druge hotelske kompanije, onda je zdravo da kompanija kao takva ima i svoj cilj širenja. Na kraju krajeva i Valamar, koji je prije bio vezan za jednu destinaciju, sada je prisutan i u Austriji. Rekla bih da je to zdravo širenje kompanije. Ne moramo ostati u okvirima Primorsko-goranske županije i Kvarnera. Grand hotel View je konkretan hotel, iako dislociran. Međutim, nije se niti za njega postavio konkretan brending, tako da u ovom trenutku još uvijek ne mogu reći koji je njegov potencijal jer je odrađena samo nulta sezona bez konkretne pripreme te je bilo dosta operativnih procesa u pozadini koji su se morali riješiti. Ovo će nam biti prva godina koja bi u stvari trebala pokazati jesmo li dobro zacrtali neke ciljeve ili nismo. Bilo bi idealno da on, bez obzira što je na Braču, postane integrirani dio Jadrana i da to bude, dok ne sredimo druge objekte, naša perjanica.

Što se tiče poznatih svjetskih brendova, u Crikvenici postoje neke lokacije koje iziskuju ogromna ulaganja, kao na primjer Kačjak. To je tzv. last hidden gem – posljednji skriveni dragulj. To su lokacije koje stvarno oduzimaju dah. No, rekla bih da sve i jedna lokacija objekata koje imamo u portfelju oduzimaju dah; svaka terasa je potpuno otvorena ka moru, ka otocima, ušuškana u prirodu, okružena zelenilom, vrlo lako dostupna. Ideja, vizija, želja, odnosno prva istraživanja koja smo pokrenuli upravo vode ka tome da bi Kačjak mogla biti lokacija gdje bi mogao ući neki svjetski poznati brend, očekujući da bi onda taj brend poveo cijelu destinaciju na jedan viši nivo. Ali tu su potrebne i promjene prostornih planova, projektni zadaci, prvi razgovori uopće s potencijalnim investitorima, istraživanja visine ulaganja. To je ozbiljan dugotrajni projekt.

Žene vladaju Crikvenicom – suradnja s Gradom i TZ-om

U kakvim ste odnosima s lokalnom zajednicom, odnosno institucijama od kojih očekujete zajedničku i suradnju i razvoj? Postoje li već konkretni koraci prema njima da se sve to skupa objedini?Da, naravno. Ja bih rekla da, kako je i pisalo u novinama povodom Dana žena, žene vladaju Crikvenicom. Ne govorim to po pitanju rodne ravnopravnosti, već po pitanju emocije. Na čelu Grada i turističke zajednice su dvije prekrasne žene s kojima sam u vrlo bliskom kontaktu te smo zajedno odradile prve konkretne zadatke. Razgovaramo oko toga što Jadranu treba da bi se ova prva faza strategije dogodila te imam njihovu punu podršku. Naravno da i Grad i TZ shvaćaju da je sve to što radimo za dobrobit destinacije, međutim promjene se ne mogu dogoditi ukoliko ne budu sve tri strane u potpunosti angažirane s istim ciljem. To isto tako znači da treba izaći u određenim trenucima iz lokalnih okvira i okrenuti se ka tome što je danas trend, na koji način doći do željenih tržišta, na koji način odraditi marketing i storytelling. Ukoliko mi idemo u rebrending Jadrana, on treba apsolutno biti ukorak s brendingom Crikvenice. Stoga mislim da će biti puno posla za sve.

Kako oživjeti staru slavu Crikvenice, kako je ponovno uzdignuti u top destinaciju?Ne mislim čak da treba ići toliko daleko oživljavati je. Na ulazu u sam grad sam prvo primijetila natpis „Oasis of wellbeing“. Ako gledamo danas prezentaciju koji su trendovi i što nove generacije traže, wellbing i mindfulness su top prioriteti. Tako da mislim da nam je ta poruka glavno uporište i treba biti temelj razvoja grada. Lokacija je takva da nam sve pruža, imamo na dlanu apsolutno sve. Samo trebamo to iskoristiti. Primjerice, šetnjom na relaciji Selce – Dramalj - Jadranovo naletjela sam na jednu zanimljivu tablu na kojoj piše „Cestica zdravlja“. Naravno, odmah sam to slikala, poslala kolegicama u marketingu i krenule smo raditi priču od toga. Isto tako, taj slogan Oasis of wellbeing treba biti ukomponiran u koncepte naših hotela, a to znači da jedan hotel mora biti nositelj wellness, odnosno wellbeing ponude s naglaskom na prevenciju, slabosti modernog življenja, na rehabilitaciju tijela, uma, programe za menadžere, detoks programe, šetnje, neinvazivne metode bilo uljepšavanja izvana, bilo revitalizacije iznutra.

Hotel International - nositelj kongresnog turizma

To se nadovezuje na zdravstveni turizam o kojem se u Crikvenici već dugo i puno priča, ali eventualno i neke druge proizvode. Zašto ne i poslovni turizam?Apsolutno. Hotel International bi trebao biti upravo nositelj kongresnog turizma. S novim multifunkcionalnim dvoranama on bi trebao biti glavni poslovni hotel za sve kompanije iz Zagreba, Slovenije ili iz Austrije. Svi imamo sve manje i manje vremena danas, a ljudi iz korporacija iz Zagreba za sat i pol mogu biti u Crikvenici.

Iako, moram priznati da mi se u zadnje vrijeme mota po glavi, s obzirom na to s koliko površine Jadran raspolaže, zašto ne napraviti kongresni centar? Imamo dovoljan broj smještajnih jedinica unutar naših objekata, a i unutar konkurentskih kuća da ugostimo sudionike na većim skupovima i kongresima u jednom takvom centru. Mislim da bi itekako podigao Crikvenicu na višu razinu, ali to je korak broj tri u našoj strategiji i nešto u što trebaju biti uključeni i Grad i županija. To je jedan malo širi, ozbiljan projekt o kojem treba razgovarati.

Mislim da još nešto može biti nositelj turizma u Crikvenici, a to je sport. Grad ima dovoljno dvorana, sportskih terena, tako da to je segment koji može lijepo popuniti pred i posezonu.

Predstavnica Ministarstva turizma na 3T konferenciji je prezentirala novi zakon i planove potpora za kongresnu i sportsku infrastrukturu pa sukladno tome planiram u tvrtki otvoriti poziciju nekoga tko će pratiti i baviti se istraživanjem EU fondova shodno našoj strategiji, da vidimo kako se i gdje možemo uklopiti jer je to krucijalno. To je jedan od odjela koji nije postojao do sada. Ove godine smo u Jadranu stavili naglasak i na razvoj sistematizacije, tako da smo već osnovali dodatne odjele, koje naši kolege iz drugih hotelskih kuća odavno već imaju, kao na primjer istraživanje i razvoj i sl. Puno je tu prilika za edukaciju i rast samih ljudi. Voljela bih da vide iskrenu želju da nam svima bude bolje. Uz dodatna znanja steći će dodatne vrline, dobit će novu širinu, pogled u budućnost, u nove tehnologije, u nove dimenzije poslovanja koje više ni nisu nove, nego ustaljene. Sve se to treba u konačnici reflektirati na materijalna prava radnika i na poboljšanje njihovog životnog standarda. Pogotovo ako su lokalci, iako imaju tamo svoje obitelji, ako su oni treća generacija obitelji koja radi u Jadranu. No, bez zajedništva i truda sa svih strana nema ništa.

Spominjali ste hotele, a što je s kampovima?Da, kamp Selce nam je apsolutni prioritet. Cilj je povećanje kategorizacije, razvoj dodatnih sadržaja, povećanje broja operativnih dana, odnosno da ne radi samo u kratkoj sezoni. Tu je i renoviranje mobilnih kućica, kupovina novih te unutar kampa diferenciranje samih proizvoda, odnosno od nekakvih standardnih kućica do premium ili delux s jacuzzijem i sl. Voljela bih da kamp Selce bude eko kamp, tako da bude lider u održivom turizmu te da pokažemo na koji način se može ukomponirati lokalna zajednica, OPG-ovi, da predstavimo bio bazen koji već imamo, da računamo na to da možemo staviti solarne panele na kućice, da posadimo začinske vrtove po kampu i da to bude jedna lijepa zaokružena priča.

Puno je to planova i ciljeva - pred Vama i vašim timom puno je posla.Puno je, ali sve su to prekrasni dugoročni projekti. U stvari, ja mislim da je bitno da imamo zajednički cilj, a svi ti ciljevi koje sam spomenula su vrlo lako mjerljivi, dohvatljivi, realni su i postoje akcijski planovi za njih koji su normalni dnevni zadaci. Nije to ništa što je nemoguće za napraviti. To su stvarno sve vrlo jednostavne i logične stvari. Za neke stvari koje sami ne znamo uzet ćemo profesionalce izvana, angažirati konzultante, ali sve je to već viđeno.