Kako produljiti sezonu i pokrenuti kontinentalnu Hrvatsku?

Ivana Kolar, iako godinama mlada, već dugo je jedan od glavnih zagovaratelja razvoja cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj. Rođena u Hrvatskom zagorju, gdje je stjecala i većinu svog radnog iskustva, uspješno vodeći Terme Tuhelj, vrlo je dobro upoznala sva lica, i potencijale i probleme, našeg kontinentalnog turizma. No, spremna je ponuditi i konkretna rješenja, i to na prvoj konferenciji o razvoju kontinentalnog i cjelogodišnjeg turizma "Može li hrvatski turizam 365?", koju 4. listopada organizira u Zagrebu. S nama je podijelila razmišljanja o gorućim pitanjima koja prate našu turističku industriju.
Već dugi niz godina značajno sudjelujete u turističkoj industriji. Što vas je potaknulo na organiziranje konferencije o razvoju cjelogodišnjeg i kontinentalnog turizma?Dugogodišnji sam „borac“ za afirmaciju kontinentalnog i cjelogodišnjeg turizma i vjerujem da smo razvojem Terma Tuhelj, koje sam vodila 12,5 godina, i odličnim rezultatima te nizom noviteta koje smo stalno uvodili u naše poslovanje barem malo utjecali na promjenu paradigme hrvatskog turizma kao morskog ili ljetnog turizma. Visoka sezonalnost turizma i dosezanje infrastrukturnih i drugih maksimuma u ljetnim mjesecima te niska turistička zastupljenost u kontinentalnom dijelu Hrvatske realna je slika hrvatskog turizma, koja nas mora zabrinjavati. Kako produljiti sezonu i kako pokrenuti kontinentalnu Hrvatsku pitanja su o kojima će raspravljati na konferenciji vrhunski lideri i stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske. Pojam kontinentalni turizam postoji samo u Hrvatskoj, a silni potencijal koji imamo u cijeloj zemlji za turizam 365 jednostavno je nevjerojatan. Iako svi pričaju o tome, malo se  događa i mislim da je vrijeme za ovakvu konferenciju kako bi počeli o tome razgovarati svi kojih se to tiče i svi koji u to vjerujemo. Važno je da se povežemo, da poslušamo primjere pozitivne prakse iz susjednih zemalja i pokušamo definirati moguće smjerove pokretanja cjelogodišnjeg turizma i daljnjeg razvoja hrvatskog turizma. Ideja konferencije nije nova, u mojoj glavi je već prisutna duže vrijeme i vjerujem da moramo konkretizirati glavne potencijale, ali i prepreke cjelogodišnjem turizmu i pokrenuti određene inicijative. Sve zemlje oko nas pokazuju da je to moguće!    Koji su glavni ciljevi konferencije i očekujete li konkretne prijedloge i smjernice od strane predavača?Cilj je predstaviti pozitivnu praksu uspješnih destinacija, nova znanja, nove ideje za promišljanje aktualne problematike te stvoriti zaključke u vidu što je potrebno za aktivaciju cjelogodišnjeg turizma - od države, lokalne samouprave, lokalne zajednice, pojedinaca investitora, poduzetnika i lokalnog stanovništva.  Očekujem da ćemo imati konkretne prijedloge i zaključke na kraju konferencije i odgovore na pitanja što nam je potrebno, što možemo napraviti, tko će to napraviti  i na koji način. Pokušat ćemo utvrditi gdje su najveće prepreke i kako ih ukloniti. Čut ćemo i niz zanimljivih slučajeva iz prakse od vrhunskih stručnjaka.
Ovo je prva konferencija o cjelogodišnjem turizmu koju organizirate. Koji Vam je bio najveći izazov kao organizatoru?Teško mi je izdvojiti najveći izazov, istina je da nisam previše razmišljala o izazovima i problemima, već o ciljevima koje želim ostvariti. Trudila sam se pripremiti dobar program, odabrati prave teme i okupiti ključne stručnjake, kako bi i konferencija bila kvalitetna te korisna sudionicima i hrvatskom turizmu.


Koji kriteriji trebaju biti zadovoljeni da bi se u praksi i ostvario razvoj cjelogodišnjeg turizma, odnosno koji uvjeti su za to neophodni?Vjerujem kako prvo moramo željeti turizam koji traje 12 mjeseci, barem većina uključenih u turističke procese u Hrvatskoj. Osobno vjerujem da je u životu sve moguće ostvariti ako se to dovoljno želi, jer onda si spreman realno sagledati situaciju, isplanirati moguća rješenja, donijeti odluke i prihvatiti se posla. Mislim da to treba i hrvatskom (cjelogodišnjem) turizmu. Problema, ili bolje reći prepreka, ima više, a upravo o njima i njihovom otklanjanju razgovarat ćemo na konferenciji, kao i o potencijalima, kojih vjerujem ipak ima više.
Iako se puno govori o potrebi razvoja turizma na kontinentu, koliko se zapravo konkretno i radi na tome? I jesu li ruralni, gastro ili kulturni turizam neiskorišteni potencijali na kontinentu?Ruralni, gastro i kulturni turizam su apsolutni potencijali za daljnji razvoj turizma u cijeloj Hrvatskoj, a tu su još i zdravstveni turizam, gradski turizam, lovni, itd. No, iako treba razvijati selektivne oblike turizma, potrebne su nam priče i novi proizvodi koji upravo povezuju i spajaju više različitih doživljaja bogatih našom izvornošću, kojih ne nedostaje u cijeloj Hrvatskoj. Turizam na kontinentu je nažalost premalo razvijen, nedostaje nam inicijative, strategije, financijskih sredstava, kvalitete, edukacije i, možda ponajviše, zajedništva i povezanosti. Mislim da je Hrvatska previše razjedinjena – kontinentalna od obalne, po regijama, po županijama,… Cijela Hrvatska može biti jedna vrhunska destinacija.
Ministar turizma je nedavno izjavio da svaka sredina treba sama odlučiti što i koliko želi od turizma i slijedom toga planirati prostor i potrebnu infrastrukturu. Prema Vašem mišljenju, koliko je važna uloga destinacije, a koliko države?Vjerujem da uloga destinacije mora biti primarna, jer svatko najbolje poznaje svoj kraj, no treba nam uloga upravljanja generalnim razvojem hrvatskog turizma i njegovim ciljevima, odnosno upravljanje promjenama, kako bi se neki problemi riješili i potaknule nužne aktivnosti. Nekim destinacijama treba i pomoći, ako same ne mogu ili ne znaju i usmjeriti njihov razvoj te ga poduprijeti subvencijama. Problemi, ali i potencijali, nisu samo lokalni, već ih ima različite strukture, a neki su zajednički u svim regijama, tako da na njima trebaju zajedno raditi privatni i državni sektor, lokalna i državna uprava te poduzetnici i investitori, kao i stanovništvo.
Možete li navesti neke pozitivne prakse i rješenja za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj?Istra je odličan primjer kako se razvija cjelogodišnji turizam, na pravom su putu da ostvare 365, a ni središnja Hrvatska ne zaostaje. Ima niz konkretnih primjera, a one koje smatram posebnima, prikazat ćemo i na konferenciji kao uzore u koje se treba ugledati i koji mogu biti inspiracija drugima.
U pripremi je projekt Cro kartica. Što mislite o projektu i u kojoj mjeri bi on mogao utjecati na razvoj kontinentalnog turizma?To je dobra priča koja može pokušati riješiti dio problema, no još traži doradu i konačno – primjenu. Važno je poticati interni turizam i motivirati stanovništvo da putuje više i da putuje unutar Hrvatske, no domaći gosti nisu rješenje problema cjelogodišnjeg niti kontinentalnog turizma, jednostavno jer nas ima premalo.
Dugi niz godina ste bili direktorica resorta Terme Tuhelj. Na osnovu vašeg dugogodišnjeg iskustva, kako hrvatske toplice mogu unaprijediti poslovanje i na koga se trebaju ugledati?Hrvatski zdravstveni turizam je poseban problem, toplice su samo jedan dio. Većina naših toplica je u državnom, odnosno županijskom vlasništvu, te posljedično nisu dovoljno aktivne u svom razvoju, niti dovoljno atraktivne. Nerazumljivo je zašto su izvan sustava PDV-a i nije im omogućeno tržišno poslovanje. S druge strane toplicama koje su u privatnom vlasništvu nije u potpunosti omogućeno pružati usluge liječenja. Takva situacija je unikatna u regiji te je nužno ublažiti te granice i jednima i drugima omogućiti tržišno djelovanje i aktivan razvoj suvremenog zdravstvenog turizma. Uzor nam apsolutno mogu biti austrijske i slovenske toplice, od kojih možemo puno naučiti. Na konferenciji ćemo imati priliku slušati o pozicioniranju i funkcioniranju toplica u regiji i vjerujem da će, kao i ostala izlaganja, biti vrlo zanimljivo. Veselim se kvalitetnim raspravama, novim prijedlozima i razmjeni iskustava sudionika konferencije "Može li hrvatski turizam 365?".