Kako osigurati da se program konferencije održava prema rasporedu i na vrijeme
U dinamičnom svijetu poslovnog turizma inovacije i održivost postaju ključni faktori za uspjeh. Jedno od poslovnih događanja koje je postalo sinonim za ekološku osviještenost i održivi razvoj u Hrvatskoj te koje iz godine u godinu okuplja sve veći broj sudionika je Greencajt festival. Kroz zanimljive panele i predavanja svjetskih stručnjaka Greencajt ne samo da promiče zelene inicijative već i educira javnost o važnosti očuvanja okoliša i održivim praksama u poslovanju. Začetnik i direktor festivala, Vinko Filipić, iza kojeg je i organizacija nekada iznimno uspješnog nacionalnog tjedna mode Fashion.hr, rekao nam je nešto više o tome koji su izazovi i tajne njegove uspješnosti u organizaciji događanja, kako je s mode prešao na održivost, kako Greencajt utječe na razvoj održivog poslovanja u regiji te kako vidi budućnost organizacije događanja u Hrvatskoj.
Vaši počeci u event industriji sežu do vrlo poznatog i popularnog Fashion.hr-a. Kako ste uspjeli postići da Fashion.hr postane jedan od najprepoznatljivijih modnih događanja u regiji - koja je bila glavna tajna njegova uspjeha?
Tajna uspjeha svakog projekta leži na 4 stupa:
U tom smislu, mislim da smo dobro odradili sve spomenute pilare i tjedan mode Fashion.hr pozicionirali kao najveći modni i jedan od najvećih društvenih događanja u regiji.
Imao je tradiciju dugu 15 godina, a održavao se po nekoliko dana i to na prestižnim lokacijama, poput Trga kralja Tomislava ili Platoa Gradec u Zagrebu. Kako ste dobili dozvolu za korištenje javnih gradskih prostora te koliku ste općenito potporu gradskih vlasti i institucija imali i u kojim sve oblicima?
Iskustvo svakog eventa se očituje kroz brojne elemente, najvažniji je naravno sadržaj, ali lokacija održavanja također može imati značajan utjecaj. Razmišljajući na taj način često smo mijenjali lokacije i prije nego smo se preselili u Zagreb - poput plaže Zlatni rat na Bolu, instalacije Pozdrav suncu u Zadru i brojnih drugih. U Zagrebu smo pak, osim Zagrebačkog velesajma i već spomenutih u pitanju, gostovali u starim tvornicama, tunelu Grič, Muzeju suvremene umjetnosti i slično. Lokacije se dobivaju standardnim putem, a kad su u pitanju javne lokacije postoji gradski ured koji se bavi tim temama. Gotovo svaka lokacija u svakom gradu može se iznajmiti za komercijalnu djelatnost, ukoliko je ona primjerena i u interesu građana tog grada. Što se tiče financiranja, projekt je kroz cijelo vrijeme postojanja bio financiran isključivo iz vlastitih izvora, tj. uz potporu komercijalnih partnera.
Koje su bile ključne prekretnice i inovacije koje ste uveli tijekom godina u Fashion.hr?
Bilo ih je mnogo. Prvo, projekt smo pozicionirali kao važno društveno događanje i u tom smislu dobili puno veću medijsku vidljivost. Drugo, produkcijska rješenja koja smo koristili do tada nisu viđena na našem tržištu i to je često ostavljalo wow dojam kod svih posjetitelja i partnera projekta. Treće, koristili smo i brojne tehnološke inovacije pa smo tako prvi u Hrvatskoj (a drugi u svijetu) napravili modnu reviju u proširenoj stvarnosti. Sve je to utjecalo na uspjeh projekta.
Novo posebno izdanje tjedna mode Fashion.hr – otvorena mogućnost
Portal fashion.hr i dalje živi, no tjedan mode se prestao održavati. Što je sve utjecalo na odustanak od održavanja ovog festivala uživo? Mnoga događanja su nakon pandemije ponovno zaživjela, je li Fashion.hr i prije već bio na silaznoj putanji? Naime, moda je Hrvatima i dalje vrlo važna.
Odluka da prestanemo s organizacijom ovog projekta donesena je 2020. godine, kada smo usred pandemije održali jubilarno 30. izdanje nacionalnog tjedna mode. Iako interes publike i partnera nije pao, mi smo odlučili da je vrijeme da krenemo u drugom smjeru i bavimo se nekim drugim projektima koji su nam u tom trenutku djelovali izazovnije. Nadali smo se da će palicu od nas preuzeti netko drugi i nastaviti razvijati hrvatsku modnu scenu, međutim to se još nije dogodilo. Hoćemo li nekad za svoj gušt organizirati neki special edition - to je otvoreno kao opcija i lako moguće. Što se tiče portala, on je nastavio živjeti i dalje je jedan od najutjecajnijih lifestyle portala u regiji koji je ove godine napunio 18 godina postojanja. Postali smo punoljetni i puno je ideja koje u vremenu ispred nas čekaju svoju realizaciju.
Nakon mode okrenuli ste se održivim temama. Tako nastaju projekti Green.hr i festival Greencajt. Kako je došlo do ovog preokreta, kako je vaše zanimanje krenulo prema području održivosti?
Covid pandemija je za našu RED agenciju, koja je nositelj svih projekata, bila vrlo izazovna, ali taj smo period odlučili iskoristiti kao priliku. Pokrenuli smo Green.hr portal i Greencajt festival koji je ove godine održan po četvrti puta i već se nametnuo kao najveći ESG projekt u regiji na kojem su ove godine govorili brojni svjetski stručnjaci iz različitih područja. Interes za takav projekt je proizašao i iz nekih vlastitih uvjerenja kako je smjer u kojem kao civilizacija idemo pogrešan i kako je potrebno djelovati što prije i što konkretnije.
Ako uvjerite brojne međunarodne stručnjake i lidere da se uključe u vaš projekt, onda lokalnoj zajednici nudite inspirativan i stručan sadržaj u koji se i oni žele uključiti - na taj način projekt organski brzo raste.
Kako osiguravate da Greencajt ostane relevantan i inovativan u području održivosti i koji su ključni faktori uspjeha u odnosu na druga slična događanja? Jesu li to poznate svjetske ličnosti kao govornici, kao što je bio Ben Fogle ove godine?
Kvalitetan sadržaj u inspirativnom produkcijskom okružju komuniciran na jasan način prema publici i općoj javnosti je ključ uspjeha. Naravno, ovo je lakše reći nego napraviti, ali ukoliko uvjerite brojne međunarodne stručnjake i lidere iz različitih područja, poput spomenutog Bena Foglea, ali i nobelovce, klimatologe, futuriste, ljude koji se bave održivom energijom, hranom i turizmom da se uključe u vaš projekt, onda lokalnoj zajednici nudite inspirativan i stručan sadržaj u koji se i oni žele uključiti. Na taj način projekt organski brzo raste.
Greencajt i Fashion.hr su potpuno drugačija događanja. Greencajt većinom okuplja sudionike iz korporacija, a takvim sudionicima je networking na eventima vrlo važan. Koje teme privlače takve sudionike i koji je, prema vašem iskustvu, najbolji omjer između edukativnog sadržaja i networkinga u planiranju programa?
Utjecaj korporacija na zelenu tranziciju bitan je dio strategije Greencajta, ali trudili smo se uključiti i ostale dionike koji mogu doprinijeti. Bili su tu predstavnici civilnih udruga, ali i oni iz upravnih tijela na gradskim i državnim razinama. Jako je bitno da se čuje i druga strana kako bi se mogao otvoriti kvalitetan i sadržajan dijalog. U tom smislu:
Kada okupite relevantne sudionike, networking se događa sam od sebe.
Koje biste sličnosti, a koje razlike istaknuli u logističkoj organizaciji Fashion.hr-a i Greencajta?
Event je uvijek event. Postoje pravila koje morate poštovati da bi event bio uspješan, bez obzira koja je tema u pitanju.
Koji su ključni trenuci u Vašoj karijeri, koje su najvažnije lekcije koje ste naučili iz organizacije velikih događanja?
Teško mi je reći koji su ključni trenuci jer već gotovo 25 godina idem iz projekta u projekt, ne osvrćući se puno na prošlost i ne razmišljajući o lekcijama koje sam na tom putu naučio. Ono što ti iskustvo donosi je sigurno mirnoća u stresnim situacija, danas svjestan da ne radimo operaciju na mozgu i da se svaki problem može riješiti bez nekih većih posljedica.
Event industrija će nastaviti rasti uz integraciju tehnologije, ali u mjeri o kojoj odluči čovjek
Kako, iz perspektive uspješnog event direktora, vidite sadašnjost, a kako budućnost organizacije događanja u Hrvatskoj i regiji?
U svijetu AI tehnologije, otuđenja ljudi zbog penetracije društvenih mreža u sve pore posla i života, daljnje integracije tehnologije u svakodnevni život, razvoja robotike, mogao bi se steći dojam da je budućnost event industrije neizvjesna, no moj osobni stav je potpuno drugačiji. Ne treba podcijeniti socijalni aspekt svakog pojedinca i njegov značaj, kako na mentalno zdravlje o kojem se sve više govori, tako i značaj ljudskog kontakta face to face, u ostvarivanju emocija, novih iskustava pa samim time i poslova. Mislim da će event industrija i dalje nastaviti rasti, naravno integrirajući u svoje poslovanje brojne mogućnosti koje joj tehnologije omogućavaju, ali u mjeri o kojoj će i dalje odlučivati čovjek.
Kakvi su vam daljnji planovi? Planirate li organizirati neke nove evente?
Planova je naravno mnogo, mnogo je i inputa koje primam sa strane, svi imaju neke ideje, često i dobre, ali dalek je put od dobre ideje do dobrog projekta. U tom smislu, u ovoj fazi života pažljivo biram projekte u koje se uključujem, ali mogu sa sigurnošću reći da će ih biti.
