Kongresnom turizmu u strategiji turizma svakako treba posvetiti pozornost

U ožujku će se u Zagrebu održati najvažnija ovogodišnja konferencija o hotelskom poslovanju Future Hotels. Najavljeni su ugledni svjetski predavači, a događaj je snažno podržala vodeća konzultantska kuća u turizmu Horwath Consulting. O konferenciji, ali i aktualnostima u turizmu popričali smo sa starijom partnericom dr.sc. Sanjom Čižmar.

Prošla je turistička godina bila uspješna prema fizičkim pokazateljima, no financijski još uvijek nismo dostigli rekordnu 2008. godinu, kada je zarada od turizma bila 7,5 milijardi eura. Po nekim procjenama, ovu brojku ćemo dostići tek 2013. godine. Kako možemo ostvariti veće stope rasta prihoda od turizma?
Prihod od turizma uvijek je rezultat razine atraktivnosti neke destinacije na međunarodnom turističkom tržištu. Hrvatska može biti konkurentna u turizmu (a time i ostvariti viši prihod od turizma) samo ako će pružati turističke usluge bolje od drugih, ili pružati usluge jednake kvalitete jeftinije od drugih, stimulirajući tako volumen potražnje. Mi smo se kao zemlja odredili da ne želimo ovo drugo (konkurirati isključivo cijenom) već želimo pružati našim gostima veću vrijednost za novac. Visoko smo postavili prag ambicija, jer smo u Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma rekli da želimo biti jedna od pet top europskih lifestyle destinacija. Za ovakvo turističko pozicioniranje svakako smo sposobni, ali između onoga što trenutno nudimo i postavljene vizije postoji određeni raskorak. Kako bismo ga premostili, potrebna je suradnja privatnog sektora (hotelijersko-turističkih kompanija i ostalih subjekata koji pružaju turističke usluge, posebno u ponudi atraktivnih paketa proizvoda i aktivnom upravljanju cijenama – tzv. revenue management) te javnog sektora (naročito u upravljanju turističkim destinacijama, kako bi one živjele kroz cijelu godinu).

Prema istraživanju Mjesečni benchmark koji je Horwath HTL po prvi puta proveo u 2011. godini na uzorku od 40% hrvatskih smještajnih kapaciteta (hotela, turističkih naselja i kampova) vidljivo je da je porast prihoda po smještajnoj jedinici u ovim vrstama smještaja u 2011. u Hrvatskoj bio oko 8%, što je solidan rast u uvjetima recesije na emitivnim tržištima. Druga je stvar što su na takav rast uglavnom utjecali eksterni faktori (lijepo vrijeme, tržišne turbulencije u Egiptu, Grčkoj i nekim drugim zemljama), a relativno smo malo sami na to utjecali. Vjerujem da se sa novom Vladom stvara konstelacija uvjeta gdje ćemo u većoj mjeri aktivno djelovati na razvoj turizma.

U Hrvatskoj vlada nepovoljna ulagačka klima, pa tako i strane investicije u hrvatski turizam padaju zadnjih godina. Što očekujete od nove Vlade da će učiniti po tom pitanju?

U Hrvatskoj su ulaganja u turizam u prvih devet mjeseci 2010. smanjena u odnosu na prethodnu godinu za 65%, a u prvih devet mjeseci 2011. godine u odnosu na isto razdoblje 2010. iznos ulaganja u turizam porastao je za 12% - međutim to je još uvijek znatno manje od investicijskog volumena u vremenima prije globalne krize. Ne bojim se reći da je kod nas u proteklom razdoblju na djelu bila 'eutanazija' investicija, ne samo u turizmu. To nam ukazuje da hrvatskom gospodarstvu, čiji je turizam najvitalniji dio, hitno treba preokret, kako bi se potaknuo razvoj. Govorimo o stvaranju uvjeta za privlačenje investicija, prvenstveno ulaganja privatnog kapitala. Pri tome su makroekonomski uvjeti, posebice porezna politika, ali i jasni prostorno-planski uvjeti sa primjerenim trajanjem procesa izdavanja dozvola kao i osmišljavanjem sustava poticaja za investitore, ključ za pokretanje razvoja. Vidljivo je da nova Vlada, a napose ministar turizma g. Veljko Ostojić ima jasne stavove kako pristupiti ovoj problematici. Najavljuje se dorada provedbenih rješenja Zakona o turističkom zemljištu, oslobađanje investitora od poreza na reinvestiranu dobit, smanjenje stope PDV-a za turistički smještaj i prehranu, smanjenje parafiskalnih nameta kao i osiguranje kredita HBOR-a po povoljnim uvjetima. To su sve vrlo poticajne mjere koje stvaraju povoljno investicijsko okruženje.

Novi ministar turizma najavio je smanjenje stope PDV-a u turizmu, no istodobno je zatražio od pružatelja turističkih i ugostiteljskih usluga da u skladu s manjim poreznim opterećenjem osiguraju niže cijene krajnjim korisnicima. Što mislite, je li moguće postići takav dogovor, uz istodoban porast troškova poslovanja u turizmu? Jesu li naše cijene previsoke u odnosu na ono što nudimo gostima?
Takav pristup smanjenju stope PDV-a u turizmu mudar je potez, utemeljen na iskustvima zemalja koji su sličan put već prošle. Uzmimo na primjer Francusku, koja je PDV za restoranske usluge smanjila sa 19% na 5,5%. To je Francusku isprva stajalo 2,5 mlrd Eura, da bi dvije godine kasnije ta mjera državnom proračunu donosila 4,7 mlrd Eura godišnje, a istodobno otvoreno je 100 tisuća radnih mjesta u ugostiteljstvu. Dakle, pozitivna iskustva postoje, na njih se trebamo ugledati.

Naravno da se na slobodnom tržištu ne mogu dekretom određivati cijene, ali se u takvu akciju treba ići dogovorno, sporazumom svih interesnih strana, privatnog sektora i države. Logično je da se smanjenjem PDV-a otvara prostor za dizanje konkurentnosti, a to znači da tržištu trebamo nuditi veću vrijednost za novac, koja uključuje i djelomično smanjenje cijena. Vjerujem da će ugostiteljski sektor prepoznati ruku koju Vlada pruža ovim potezom, te pronaći svoj interes u pojačanom prometu koji će zasigurno biti posljedica takvog razvoja stvari.

Već godinama Horwath Consulting radi analize hotelskog sektora u Hrvatskoj, a istraživanja pokazuju kako su naši hoteli nekonkurentni u odnosu na svjetske. Što može pridonijeti rješenju problema i podići poslovanje hotela na višu razinu?
U modernom svijetu konkurentnost u turizmu znači stvoriti uvjete da smo kao destinacija privlačni potencijalnoj potražnji, kako bi se ta potencijalna potražnja pretvorila u realiziranu potražnju, a naš turistički sustav ostvario rast i profitabilnost. Budući da je naše strateško opredjeljenje da konkurentnost stvaramo pružanjem veće vrijednosti tržištu (a ne isključivo cjenovnom politikom koja ide za smanjenjem cijena), jasan je put kojim želimo ići: razvoj turizma utemeljen na očuvanju prirode, valorizacija naših kulturno-povijesnih resursa, socijalnih vrijednosti, našeg ležernog životnog stila koji internacionalno tržište zna cijeniti. No, istodobno, to znači da trebamo razviti turističku infrastrukturu koja danas u Hrvatskoj nedostaje da bi zaokružila svoju turističku ponudu. Pritom mislim na kongresne centre, golf terene, zabavne i tematske parkove. Potreban nam je i intenzivniji razvoj destinacijskih menadžment kompanija koje su izravan faktor razvoja turističke ponude na lokalnoj razini. Potrebne su nam i strukturne promjene smještajne ponude, usmjerene ka stimuliranju jačeg razvoja smještajne i turističke ponude koja pruža veću vrijednost – hotela, ali i marina. Dakle, vidljivo je da nam predstoji jako, jako puno posla u raznim segmentima turističkog lanca vrijednosti.

Horwath Consulting Zagreb je još 2006. izradio Strategiju razvoja turizma Srbije, a unazad nekoliko godina svjedočimo snažnom turističkom razvoju ove zemlje. Kako ste zadovoljni implementacijom Strategije, odnosno koliko je Vlada Srbije bila odlučna provoditi zacrtane mjere?
Srbija je pozitivan primjer kako se pomišljenom i djelatnom nacionalnom politikom poticanja razvoja pojedinih djelatnosti, u ovom slučaju turizma, može učiniti puno na srednji rok. Nakon usvajanja Strategije razvoja turizma Srbije, srpska je Vlada ciljano išla na klasterski pristup, potičući projekte regionalnog razvoja turizma. Pritom se Vlada nije bavila samo aktivnim promišljanjem razvoja pojedinih regija pogodnih za turistički razvoj putem regionalnih Master planova razvoja turizma, kao što su npr. Palić, Stara Planina, Vlasinsko jezero, Vrnjačke banje i ostalih lokaliteta, već je država i izravno financirala infrastrukturu potrebnu za razvoj turizma na određenim područjima. Na primjer, treba izdvojiti Staru planinu koja se upravo pretvara u budući centar planinskog i skijaškog turizma regije.  Mogu reći da je Srbija primjer kako se poduzetnički odnos javnog sektora, u ovom slučaju nacionalne Vlade, pokazuje kao dobra studija slučaja u uvjetima kada se turizmu treba osigurati jaki zamašnjak za razvoj, odnosno stvoriti uvjeti za otvaranje prostora privatnom poduzetništvu.

U nas je započela izrada strategije turizma u izvedbi Instituta za turizam, a svi se dionici u turizmu slažu da bez jasne vizije i ciljeva ne možemo govoriti o značajnijem razvoju ove gospodarske grane. U kojem pravcu vidite razvoj hrvatskog turizma u narednih deset godina?
Bez obzira na dubioznost pristupa u kojem se nacionalna granska strategija izrađuje tijekom godine i pol (a što je problem raspisa takvog natječaja koju je definiralo Ministarstvo turizma u prošlom sazivu Vlade), Hrvatskoj je nedvojbeno potrebna jasna vizija, ciljevi i način postizanja ciljeva razvoja turizma. Iako, valja reći, već je manje-više poznat put kojim treba ići, on je definiran već u Strateškom okviru koji je izrađen i kao takav usvojen u okviru Strateškog marketinškog plana razvoja turizma Hrvatske. Naša je vizija da želimo biti globalno priznata destinacija životnog stila visoke vrijednosti, oslanjajući se na očuvanje naših nacionalnih prirodnih i kulturnih vrijednosti, a turizam treba biti konkurentan i održiv sektor, utemeljen na ravnomjernom razvoju svih turističkih regija Hrvatske. Iskreno vjerujem da će nova Vlada imati dovoljnu razinu konsenzusa, hrabrosti, pameti i snage te ostvariti dobru suradnju s privatnim sektorom, kako bi se takva vizija mogla i isporučiti.

Hrvatska ima dobre predispozicije za razvoj kongresnog turizma. Iako poslovni gosti čine samo jedan posto u strukturi ukupnih noćenja, poznato je kako su izvrsni potrošači. Mislite li da bi kongresni turizam, kao jedan od selektivnih oblika, trebao u budućoj strategiji zauzeti važno mjesto?   
Kongresni turizam, odnosno industrija sastanaka danas je važan generator prihoda u međunarodnom turizmu. U Hrvatskoj se kroz kongresnu i konferencijsku potražnju do sada ostvarivao relativno mali dio „kolača“ u turizmu. Iako smo blizu emitivnim tržištima,

što je naša prednost, najveći izazov u jačanju ovog oblika turizma predstavlja nedovoljno razvijena zračna dostupnost (broj letova i cjelogodišnja povezanost naših destinacija s glavnim svjetskim odredištima), nedostatak većih kongresnih centara u destinacijama koje po svojem položaju i ostalim resursima imaju potencijala da postanu međunarodno važne kongresne destinacije. To su prije svega Zagreb, Dubrovnik, Split, Rovinj i Opatija. S obzirom da kongresni proizvod najveću razinu potražnje osigurava upravo u pred i posezoni ljetnog turizma (proljeće i jesen), izvrsna je nadopuna našem dominantnom turističkom proizvodu sunca i mora. No, valja istaknuti da je za razvoj kongresnog proizvoda važno da se tijekom cijele godine osigura život destinacije, što danas nažalost u Hrvatskoj u većini destinacija, pa i ovim prethodno nabrojenim koje imaju potencijal za snažniji razvoj kongresnog proizvoda, nije slučaj. Zato kongresnom turizmu u promišljanju strategije turizma svakako treba posvetiti pozornost, a fokus staviti na razvoj faktora uspjeha u ovoj industriji koji nam još uvijek nedostaju.

U ožujku se u Zagrebu održava Future Hotels, najvažnija konferencija u turizmu u regiji ove godine. Horwath Consulting glavni je sponzor događanja. Kako ste se odlučili podržati ovu priču i koja su Vaša očekivanja od konferencije? 
Moram reći da smo bili vrlo ugodno iznenađeni da je organizator konferencije, The P. World, odlučio organizirati ovu inovativnu međunarodnu konferenciju koja ima regionalno značenje, upravo u Zagrebu. Na taj se način Zagreb pozicionira kao centar koji će na ovu konferenciju iz cijele Jugoistočne Europe privući brojne menadžere u hotelijerstvu, profesionalce u prodaji i marketingu u hotelijerstvu, investitore zainteresirane za razvoj hotelijerstva i turizma, ali i menadžere iz sustava turističkih zajednica i turističkih organizacija te institucija javnog sektora. Veliko nam je zadovoljstvo podržati ovu konferenciju koja je prva takve vrste koja se organizira u regiji Jugoistočne Europe, a cilj joj je prezentirati suvremene trendove na hotelskom tržištu, strategije prodaje, marketinga i brendiranja u hotelijerstvu, ali i najnovije trendove u hotelskom dizajnu. S obzirom da je misija Horwath HTL povezivanje globalnih znanja i lokalnih perspektiva, mi u Horwath HTL Zagreb prepoznali smo inovativnost i internacionalno značenje ove konferencije, te smo stoga odlučiliu ovom važnom događaju sudjelovati kao platinum sponzor. Osim toga, na kraju konferencije organiziramo cocktail prijem, na koji pozivamo sve profesionalce iz hotelijerstva i turizma regije, s obzirom da će to biti odlična prilika za ležerno druženje sa istaknutim liderima iz europske hotelske industrije.

Najavljen je velik broj svjetskih predavača. Što mislite, po čemu će ova konferencija biti drugačija u odnosu na slična događanja u regiji? Mislite li da će konferencija pomoći u pozicioniranju Hrvatske kao europskog turističkog središta? 
Ova konferencija je mjesto na kojem će naši hotelijeri moći dobiti uvid u vrijedne najaktualnije informacije iz svjetskog hotelijerstva, moći ostvariti dobre poslovne kontakte i sagledati nove poslovne mogućnosti. Na konferenciji će sudjelovati vodeća imena iz grupacija Hyatt, InterContinental, Accor, Kempinski, Fairmont Raffles, kao i TripAdvisora, Expedia-e, Google-a. Dakle, to je mjesto na kojem će istaknuti lideri hotelske industrije i predstavnici najjačih prodajnih mašina u europskom hotelijerstvu diskutirati razne aspekte budućnosti hotelske industrije, jednom riječju – konferencija koja se ne može mjeriti ni sa čime do sada organiziranim u hotelskoj industriji u Zagrebu. Događaj koji se ne propušta!

Razgovarala: Daniela Kos