Hrvatska kongresno-incentive ponuda predstavljena na Conventi
Regionalna kongresna poslovna burza Conventa održat će se po četvrti put u Ljubljani, 18. i 19. siječnja 2012. Organizator je Kongresni ured Slovenije, na čelu s direktorom Mihom Kovačičem. Miha Kovačič je dugogodišnji profesionalac u kongresnoj industriji. Razgovarali smos njim o razvoju Convente, ali i ostalim projektima Kongresnog ureda te o trendovima u kongresnoj industriji.
Kako se rodila ideja o pokretanju kongresne burze u Jugoistočnoj Europi? S kojim ste ciljevima pokrenuli prvu ovakvu burzu u regiji?
Skoro sve zemlje u regiji bore se sa sličnim izazovima na području kongresnog i insentiv turizma. Na međunarodnom tržištu nisu dovoljno prepoznatljive, imaju jako male budžete za promociju, kongresni i insentiv turizam nije dovoljno razvijen i nedostaje više državne potpore. S druge strane, regija Jugoistočne Europe na svjetskom zemljovidu ne postoji, što je šteta. Klijenti neprestano traže nove destinacije, a zajedno, kao regija, možemo biti puno uspješniji.
Koliko su vam u kreiranju koncepta Convente pomogla iskustva s ostalih europskih kongresnih burzi? Po čemu se Conventa razlikuje od sličnih događanja?
Najviše iskustva pri kreiranju Convente smo dobili na temelju vlastitog desetogodišnjeg iskustva s međunarodnim kongresnim klijentima, kada smo radili kao PCO, DMC, kongresni centar, kongresni hotel. Pomogla su nam također iskustva stranih kongresnih burzi, posebno u tome kako se ne bi trebalo raditi i što klijenti zaista traže.
Koliko očekujete kupaca (hosted buyera) na Conventi 2012? O kojem je profilu kupaca riječ i na koji se način kvalificiraju za dolazak na Conventu?
Planirali smo tri stotine buyera, od čega je polovica iz cijele Europe (od Portugala do Rusije, odnosno Velike Britanije do Grčke), a drugu polovicu čine oni iz Slovenije i regije. Svaki klijent koji želi postati «hosted buyer» mora ispuniti zahtjevan obrazac, u kojem mora navesti osobne podatke i kakve poslovne skupove organizira. Također, mora navesti dva konkretna skupa koja je organizirao i jedan koji planira. Prijave i kontakte provjeravamo u vlastitim bazama, te s našim marketinškim partnerima iz inozemstva koji poznaju situaciju na tržištu. Kod organiziranja bilo kakvih marketinških evanata, potrebno je biti jako pažljiv jer je jako puno sudionika koji kažu da su buyeri, a na kraju se nažalost pokaže da se samo žele okoristiti besplatnim putovanjem i smještajem.
Što kupci (buyeri) najviše traže od izlagača iz regije? Što savjetujete, na koji se način najbolje predstaviti na Conventi?
Conventa svake godine ima visok odaziv novih kupaca. Težimo tome da što više europskih organizatora događanja upozna regiju JI Europe kao kongresnu i insentiv destinaciju. Kupci traže nove destinacije, jer njihovi klijenti traže nove stvari, a naša regija tu ima puno mogućnosti. Zajedno se možemo bolje prezentirati i imati veće mogućnosti za uspjeh. Kupci se žele upoznati s destinacijama, ponuđačima usluga (hoteli, agencije...) i ostvariti osobni kontakt. Bez toga nema posla. Osobno smatram da je najbolje predstaviti se na Conventi putem profesionalne prezentacije na web stranici burze, zatim primjereno se pripremiti za nastup te uvjeriti kupce na licu mjesta da možete riješiti njihove probleme i najbolje odgovoriti na njihova pitanja. Conventa pruža odlične uvjete za sastanke, kao i za networking na ručkovima i večernjim prijemima. Stvaranje povjerenja se omogućuje kroz sve navedeno.
Posvećeni ste konceptu održivog razvoja, a nedavno ste na EIBTM-u dobili Nagradu za održivost. Što sve ovaj program uključuje? Na koji način jedan sajam može povoljno utjecati na okoliš i zajednicu u kojoj se organizira?
Održivi razvoj kongresnog turizma je puno važniji nego trenutno mislimo. Svi gledamo samo na troškove, da budu što niži, ništa drugo nas ne zanima. Klijenti nisu spremni platiti za uslugu više ako je održiva. To znači da moramo pokriti dodatne troškove na strani ponude. Neki u tome prepoznaju prednost, drugi o tome niti ne razmišljaju. Za nekoliko godina upravo to će postati „must“ i ovi drugi će imati problema.
Ako želimo raditi pravi održivi kongresni turizam, onda moramo stvari postaviti tako da imaju što manji negativan utjecaj na okoliš. Potrebno je izračunati "carbon footprint" tj. ukupnu emisiju stakleničkh plinova koju izravno ili neizravno uzrokujemo i kompenzirati je. Još važnije, potrebno je obrazovati sve uključene strane, počevši od prijevoza, pa sve do promjene ručnika u hotelskim sobama i upotrebe lokalne hrane.
Conventin štand je na EIBTM-u primio nagradu za održivost baš zbog toga što smo u nastup uključili sve ove čimbenike. Kod pripreme nastupa, proučili smo postojeće svjetske standarde i preporuke, kojih nije malo. Naša je želja da Conventa bude prva burza koja će napraviti prave korake u tom smjeru.
Osim Convente, koji su ostali projekti Vašeg Kongresnog ureda?
Conventa je najveći marketinški projekt Kongresnog ureda Slovenije. Osim toga, u Kongresnom uredu radimo i ostale marketinške događaje, kao što su radionice u inozemstvu, studijske ture za strane potencijalne kupce. Radimo također puno na razvoju kongresnog proizvoda, zatim razvijamo kongresne destinacije, pomažemo formirati lokalne kongresne urede, puno se angažiramo u edukaciji s domaćim i stranim stručnjacima. Zato smo osnovali Conventa Akademiju. Na području kvalitete postavili smo kongresne standarde koje moraju ispunjivati naši članovi. Imamo deset različitih standarda, za kongresne urede, kongresne centre, kongresne hotele, «special venue», PCO, DMC i ostale.
Posljednje dvije godine smo napravili posebnu kampanju sa imenom «BeBee», kojoj je bio cilj da predstavi Sloveniju kao «održivu kongresnu i incentive destinaciju». Uspjeh tog projekta rezultirao je dobivanjem jako važnog međunarodnog «CSR» projekta pod imenom IMEX Challenge.
Što se tiče kongresne ponude regije - u čemu smo dobri, a na čemu još trebamo poraditi?
Iskreno, smatram kako još jako puno imamo za napraviti, kako bismo bili vrhunske kongresne i insentiv destinacije. Ulažemo jako puno volje i energije, kako bi naši kupci imali što bolja iskustva s nama. No, izazova ima na svim područjima: od dostupnosti destinacija (zračnih i cestovnih), kvalitete usluge, poznavanja kongresnog turizma, poticanja suradnje među tvrtkama na razini destinacije, političke podrške te financijske podrške nacionalne turističke organizacije.
Prednost je što smo u Europi, te što smo nove destinacije koje kupci uvijek traže, naš je proizvod originalan, imamo još uvijek dobre cijene i nudimo vrijednost za novac, a gosti se osjećaju dobrodošlima.
Hrvatska je turistički, pa i kongresni lider u Jugoistočnoj Europi, a zadnjih godina se i Srbija snažno razvija u kongresnom smislu. Kako vidite razvoj Slovenije u tom kontekstu?
Svaka zemlja se trudi biti vodeća destinacija u regiji. I to je pozitivno. Mislim da si svaka zemlja mora postavljati ambiciozne ciljeve i raditi na tome da ih ostvari. U kongresnom turizmu cijeli svijet si međusobna konkurira. Ako smo pametni, zemlje u regiji će surađivati, tako ćemo pojedinačno, ali i zajednički biti uspješniji.
Slovenija se razvija u tom području, što potvrđuje i tržište. Imamo još puno neiskorištenih potencijala na svim razinama i na tome radimo. Želja nam je postati vodeća kongresna destinacija u regiji.
Što mislite, je li moguća regionalna suradnja u kongresnom turizmu? Na koji način?
Ima jako puno mogućnosti suradnje. Neke sam već spomenuo. Zajedno smo uvijek jači. Više koristi bismo dobili od suradnje, nego da ne surađujemo. Kongresni turizam ima različite segmente proizvoda, npr. na tržištu asocijacija najviše možemo napraviti ako surađujemo. Znamo da se kongresi ne vraćaju u destinaciju barem deset godina i tu možemo pomoći jedni drugima.
Zajedno možemo postaviti regiju JI Europe na europsku i svjetsku kartu. Prije nekoliko godina nitko nije govorio o ovoj regiji, a sada se već bar malo čuje i priča o nama. S vremenom će biti sve više i više regionalnih događanja, kojih do sada nije bilo. Važno je koliko ćemo kao industrija to prepoznati i raditi na tome da regiju napravimo prepoznatljivom. Za sada je tu samo Conventa koja promovira regiju, uz magazin Kongres, koji također promovira regiju kao kongresnu i insentiv destinaciju.
Slovenski kongresni ured je djelomično javna, a dijelom privatna organizacija. Hrvatski kongresni i insentiv ured je u potpunosti javna institucija, dio je Hrvatske turističke zajednice. Koji je po, vama, najbolji model funkcioniranja kongresnih ureda?
Svaki model ima svoje prednosti i nedostatke. Ne može se odgovoriti jednostrano. Prednost u našem slučaju je to što imamo više slobode raditi što želimo i što smo jače povezani s tržištem. Puno više smo ovisni o tržištu jer privatne tvrtke u puno većoj mjeri izravno financiranju naš ured nego u Hrvatskoj. S druge strane, Hrvatski kongresni i insentiv ured može više raditi u nacionalnom interesu, na imidžu Hrvatske. Najbolji model bi bila kombinacija hrvatskog i slovenskog modela.
Nalazimo se u vrlo izazovnim vremenima, ekonomski i politički gledano. S obzirom na to, kakva je budućnost kongresne industrije u regiji?
Slažem se da su vremena izazovna i vjerojatno će još potrajati. Mi smo već 2009. godine prepoznali krizu kao mogućnost za razvoj kongresnog turizma i pokazalo se da je naša kongresna industrija zadnjih godina postala jača, barem oni koji su aktivno radili na tom području. Naše zemlje nisu toliko povezane s ostatkom svijeta i imamo mogućnost dovesti međunarodne skupove u regiju. Kupci su primorani pronalaziti nove, povoljnije destinacije koje nude primjerenu vrijednost za novac, kakve destinacije u regiji JI Europe jesu. Važno je da smo proaktivni i radimo na pravom marketingu te da slijedimo trendove u industriji.
