Case study: Međunarodni simpozij Hrvatskog društva za mehaniku
Na tradicionalnoj 27. Sabatini, međunarodnom susretu vinara i vinogradara koji se održao od 2. do 5. studenog u Primoštenu, u Adriatiq Hotelu Zora, predstavilo se 400 tvrtki, zadruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Uz druženje, razmjenu iskustava i informacija sudionici su imali priliku kušati vrhunska i nagrađivana vina. Voditeljica projekta Sabatina iz Zadružnog saveza Dalmacije, Miranda Žitko Vulić, otkrila nam je tko stoji iza ovog uspješnog projekta, tko su najveći zaljubljenici u vino te kakvu će priču pričati sljedeća Sabatina.
Ponovno ste okupili renomirane znanstvenike, vinare i vinogradare, ove godine u Primoštenu. Kako ste zadovoljni ovogodišnjim odazivom i je li susret ispunio Vaša očekivanja?Sabatina je započela 1991. godine u Čari na otoku Korčuli kao okupljanje dalmatinskih vinogradara i vinara, koji su se povodom završetka berbe grožđa sastali kako bi berbu prokomentirali te proslavili njezin završetak. Danas, 27 godina kasnije, Sabatina je prerasla u međunarodni susret koji zaista okuplja vinogradarsko-vinarsku „elitu“, znanstvenike i stručnjake, vinogradare i vinare, ugostitelje, trgovce, tvrtke koje svojim asortimanom prate vinogradarsko-vinarsku proizvodnju, medije i druge sudionike vezane za vinogradarstvo i vinarstvo. Zahvaljujući njima Sabatina je postala poznata i izvan granica Lijepe naše. Jako smo zadovoljni odazivom i interesom sudionika čiji se broj iz godine u godinu povećava, što nam je potvrda da ljudi vole doći, čuti informacije, podijeliti iskustva i družiti se kušajući vrhunska vina. Zadružni savez Dalmacije, kao organizator, nastoji da svaka Sabatina bude priča za sebe, da sudionici svake godine odlazeći sa Sabatine budu puni pozitivnih dojmova, korisnih informacija i optimizma, a naša su očekivanje ispunjena u tolikoj mjeri u kolikoj su ispunjena očekivanja sudionika. Iza ovog uspješnog projekta stoji Zadružni savez Dalmacije. Koliki tim radi na organizaciji Sabatine?Tim Zadružnog saveza Dalmacije broji šest ljudi koji drže konce organizacije Sabatine i vrše koordinaciju svakog pojedinog događanja unutar programa, ali bez pomoći vanjskih suradnika, znanstveno-stručnih i programskih suorganizatora, pokrovitelja, sponzora, donatora i medija ne bismo mogli zamisliti ni organizaciju ni realizaciju manifestacije. Njihova potpora i pomoć u organizaciji potvrda su da je Sabatina prepoznata kao korisna, uspješna i drugačija od drugih.
Kako ste se odlučili za destinaciju održavanja susreta i što je presudilo kod odabira? Jeste li imali neke posebne zahtjeve prilikom organizacije susreta?Sabatina se svake godine organizira na drugoj lokaciji, u drugoj županiji, u različitim gradovima i mjestima, zbog čega jednim dijelom ima i turistički karakter. Ona dolazi svugdje gdje postoje uvjeti i predispozicije za razvoj vinogradarstva i vinarstva. Međutim, sve je teže pronaći odgovarajući hotel koji kapacitetima udovoljava zahtjevima organizacije i sudionika. Kako je Sabatina u Šibensko-kninskoj županiji bila posljednji put 2007. godine, bilo je vrijeme ponovnog dolaska u tu županiju. Adriatiq Hotel Zora stavio je na raspolaganje sve svoje kapacitete te je organizaciji Sabatine zapravo pristupio kao partner, a ne samo kao pružatelj usluga smještaja i prehrane. A kada imate tako orijentiran i složan hotelski tim, onda je već pola organizacije napravljeno. Pomoć u organizaciji pružila je i županija te primoštenski vinogradari i vinari, a u primoštenskom vinogorju ima se što i vidjeti. Bit je da Sabatina živi s mjestom u koje dođe i s ljudima koji dođu k njoj.
Osim iz Hrvatske, Sabatinu posjećuju i gospodarski subjekti iz ostalih zemalja. Koje zemlje pokazuju najveće zanimanje za ovakav oblik susreta?U najvećem broju to su gospodarski subjekti iz susjednih zemalja u kojima su vinogradarstvo i vinarstvo značajna gospodarska djelatnost, poput Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije, ali zanimanje su pokazali i vinari iz Njemačke, Francuske, Novog Zelanda, Čilea i Argentine.
Sabatina je prepoznata po dinamičnom programu koji, osim stručne edukacije i rasprava, uključuje i vođene degustacije vina, praktične radionice i prezentacije u vinogradu. Što Vam predstavlja najveći izazov prilikom organizacije ovako raznovrsnog programa?Trodnevni program Sabatine jako je složen i dinamičan. U svakom trenutku tijekom manifestacije nešto se događa, bilo da se radi o znanstveno-stručnim predavanjima, degustacijama i promociji proizvoda, praktičnim radionicama, sajmu vinogradarstva i vinarstva, burzi i izložbi vina, dodjeli nagrada za ocjenjivane proizvode, organiziranom studijskom obilasku vinogorja, prezentaciji radova i strojeva u vinogradu, itd. Najveći izazov za organizatora je učiniti svako od ovih događanja dostupnim i zanimljivim, te ih realizirati prema planu i programu.
Koliko se tvrtki odazvalo na predstavljanje svojih proizvoda na izložbenom prostoru Sajma vinogradarstva i vinarstva i kakve su povratne informacije sudionika?Na sajmu vinogradarstva i vinarstva, na Burzi i izložbi vina, te tijekom radionica predstavljeni su proizvodi oko 400 gospodarskih subjekata - tvrtki, zadruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Pozitivne učinke neki sudionici doživjeli su već na samoj Sabatini, u vidu pronalaženja novih poslovnih partnera i dogovaranja poslovne suradnje, ali za očekivati je da će se mnogi poslovni susreti i razgovori, koji su započeti na Sabatini, pretočiti u buduću poslovnu suradnju.
Surađujete sa znanstveno-stručnim, obrazovnim i drugim institucijama. Jeste li zadovoljni podrškom institucija? Suradnja sa znanstveno-stručnim, obrazovnim i drugim institucijama od posebnog je značenja za Sabatinu i stručnost njezinog programa. Kada stručna predavanja drže znanstvenici i stručnjaci iz institucija poput Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Savjetodavne službe, Hrvatskog centra za pojoprivredu, hranu i selo, Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča, Državnog hidrometeorološkog zavoda, Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara, Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića iz Zadra, onda zaista nijedna tema ne može ostati neprezentirana i neiskomunicirana.
Sudionici su mogli besplatno sudjelovati na svim znanstveno-stručnim skupovima, predavanjima, kao i obilaziti Sajam vinogradarstva i vinarstva, Burzu i Izložbu vina. Na koji način se financira ovakav skup?Zadružni savez Dalmacije neprofitna je organizacija, kojoj profit nije uvjet i cilj. Primarni cilj Sabatine razvoj je hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, posebno zadružnog i to kroz edukaciju i povezivanje vinogradarsko-vinarskih subjekata. Iz tog razloga svima onima koji se žele educirati i napredovati, želimo omogućiti slobodan protok informacija i znanja. Sabatina ima financijsku i operativnu potporu, možemo reći uobičajenu za ovakva događanja, od strane raznih pokrovitelja, sponzora, donatora i suorganizatora.
Cilj Sabatine je edukacija i informiranje te povezivanje vinogradara i vinara međusobno, sa strukom i s ostalim gospodarskim subjektima. Koji su Vam planovi za sljedeći susret te hoćete li uvoditi neke nove formate edukacije ili prezentacije proizvoda?Svaka Sabatina donosi nešto novo, aktualno i inovativno, pa sa sigurnošću možemo reći da će i sljedeća Sabatina imati svoju priču. Jedna od novosti na sljedećoj Sabatini bit će zaseban stručni skup Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Uglavnom, program se oblikuje tijekom cijele godine, osluškuju se mišljenja s terena, uvažavaju se želje sudionika, poštivaju se zakoni struke, istražuju se nove vinogradarsko-vinarske lokacije, a onda kad se sve kockice poslože, nastane program.
