Jubilarni 10. Best Stay dovodi turističke stručnjake iz 14 zemalja u Zagreb
U Zagrebu se od 12. do 14. studenog 2018. u Kongresnom centru FORUM Zagreb, održala konferencija Meeting G2.4 pod nazivom „Pogled u budućnost“. Konferencija je to koja se po četvrti puta održala u Zagrebu, a usmjerena je na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske. Direktorica programa ove konferencije, članica upravnog odbora udruge Meeting G2, a ujedno i voditeljica kongresnog centra Forum Zagreb, Māra Vītols – Hrgetić, podijelila je s nama nekoliko informacija o tome kako je nastala, koji su ciljevi i što sve podrazumijeva organizacija ovakve međunarodne konferencije.
Kako je nastala ideja o organizaciji konferencije koja spaja poslovne ljude iz dijaspore i Hrvatske?Ideja se rodila kada sam sudjelovala na jednoj sličnoj konferenciji u Latviji. Porijeklom sam Latvijka, a u Latviji imamo jednu krovnu organizaciju koja okuplja iseljenike iz cijeloga svijeta. Oni su prije četiri godine organizirali sličnu konferenciju na kojoj se puno pričalo o „odljevu mozgova“ i brojke o iseljavanju koje sam tamo čula su me šokirale. Kako sam se vratila u Hrvatsku sva pod dojmom, tako smo suprug i ja počeli razgovarati kako bismo i u Hrvatskoj mogli organizirati sličnu konferenciju jer i Hrvatska isto ima veliki problem s iseljavanjem mladih i sposobnih, a veliki broj iseljenika po cijelome svijetu koji su uspješni poslovni ljudi. Vidjeli smo organzaciju takve konferencije koja bi spojila poslovne ljude iz inozemstva i Hrvatske u neke zajedničke projekte, kao priliku da i mi skromno pridonesemo razvoju hrvatskog gospodarstva koji bi spriječio ovako veliki odljev ljudi.
Konferencija koja otvara vrata kreiranju novih poslovnih prilika u Hrvatskoj
Koji su glavni ciljevi konferencije, što želite postići spajanjem poduzetnika hrvatskog podrijetla iz cijelog svijeta?Kao što sam spomenula, na organizaciju konferencije nas je potaknula strašna brojka o broju iseljenika iz Hrvatske i poražavajuće brojke odlaska mladih ljudi u inozemstvo. Htjeli smo učiniti nešto da spriječimo odlazak mladih i da spojimo uspješne Hrvate u dijaspori koji imaju kapital s nekim projektima u Hrvastkoj kako bismo potaknuli hrvatsko gospodarstvo. Vjerujem da svatko od nas pojedinačno može pomoći svojim skromnim doprinosom. Uvijek volim ispričati priču o svom dragom prijatelju Mađaru koji radi na Sveučilištu u Venezueli, koji uvijek prvi dan svoga predavanja studente zatraži da pronađu jedan problem u susjedstvu ili državi koji je dovoljno mali da bi ga oni mogli riješiti. Tada im objasni svoj stav: kada bi 30 milijuna stanovnika riješilo samo jedan mali problem, to bi već bilo 30 milijuna problema manje. Tako i ja vjerujem da svatko od nas nekim malim doprinosom može pomoći problemu gospodarskog razvoja u Hrvatskoj, a svojim doprinosom smatramo organizaciju koferencije koja stvara mogućnosti za sklapanje novih poslovnih prilika u Hrvatskoj.
Cilj konferencije je umrežiti Hrvate iz dijaspore koji su uspješni i imaju pristup kapitalu s brojnim hrvatskim projektima i start-upovima punim ideja i inovacija kojih Hrvatska ima pregršt. Ideja nam je i uspostaviti balans između stvarnosti i onoga što se ističe u medijima. U medijima se uvijek ističe ono negativno, ali u Hrvatskoj ima i puno primjera uspješnih poslovnih priča i mi želimo na svojoj konferenciji pokazati pozitivno lice Hrvatske.
Meeting G2 okupio 200 sudionika, od čega 70 iz dijaspore
Kako ste zadovoljni nedavno završenom, četvrtom po redu konferencijom? Koliko je ukupno bilo sudionika i iz kojih sve zemalja?Jako smo zadovoljni ovogodišnjom konferencijom. Ove godine smo prvi puta vidjeli veliki skok u odazivu. Bilo je ukupno 70 sudionika iz dijaspore. Najveća delegacija, već tradicionalno, nam je došla iz Australije, a ove godine je bila velika delegacija i iz Austrije. Bili su tu i sudionici iz Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. U SAD-u postoji udruženje američkih poslovnih Hrvata ACAP (Association of Croatian American Professionals) koje isto organizira svoje godišnje konferencije tako da smo s njima povezani i međusobno se promoviramo i posjećujemo konferencije. Ove godine se slučajno poklopilo da se vikend prije naše konferencije održao sastanak Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske pa smo imali i 9 sudionika iz Savjeta, koji si stigli iz Argentine, Čilea i Bolivije. Sudionika je bilo još iz Njemačke, Makedonije, Francuske, Monaca, Velike Britanije i Slovenije. Drugi, glavni dan konferencije ukupno je bilo 200 sudionika. Imali smo više od 40 panelista i izlagača.
Obzirom da se radi o međunarodnoj konferenciji koja okuplja sudionike iz svih krajeva svijeta, koliko ukupno traju pripreme za organizaciju ovog eventa, koliko ljudi sudjeluje u organizaciji?U organizacijsko odboru nas ima ukupno sedam, s time da nam se jedna osoba priključila 3 mjeseca prije konferencije, a jedna samo mjesec dana prije, tako da nas je u početku bilo svega pet. Organizacija ove konferencije vrlo je opsežan i zahtjevan posao. Radim ga već pet godina i imam osjećaj kao da radim dva posla jer uz posao vođenja kongresnog centra konstantno sam i u potrazi za idejama za panele na našoj konferenciji. Tako je primjerice, u Forumu Zagreb održana konferencija o drvnoj industriji u Hrvatskoj pa sam tom prilikom uvidjela koliki je tu potencijal, a malo nas to u Hrvatskoj zna i tako sam odlučila napraviti panel samo o tome na Meeting G2. Pripreme za konferenciju Meeting G2 su vrlo opsežne i podrazumijevaju pripreme godinu dana unaprijed. Tako, na primjer zahtjev za pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, gđe Kolinde Grabar Kitarović, moramo predati godinu dana unaprijed, a do zadnjeg dana ne znamo hoće li ona moći otvoriti konferenciju. Ovo pokroviteljstvo za naše ljude iz dijaspore jako puno znači. Sam dolazak predsjednice podrazumijeva i neke sigurnosne provjere i sl. Tako da je aspekt poslova oko organizacije vrlo širok i opsežan, a započinje i prije nego tekuća konferencija završi.
Važni su kvalitetni paneli i panelisti koji će potaknuti interakciju sudionika
Vi ste direktorica programa konferencije Meeting G2. Što sve ta uloga podrazumijeva i koji su najvažniji dijelovi programa koje svaka MG2 konferencija treba sadržavati?Za konferenciju Meeting G2 važno je imati dobre i kvalitetne teme panela i paneliste koji će potaknuti interakciju sudionika, umrežavanje i stvaranje poslovnih prilika. Rastemo i učimo sa svakom našom novom konferencijom. Tako smo na prvoj konferenciji željeli sudionicima iz dijaspore pružiti što više informacija o poslovanju u Hrvatskoj. Međutim, pokazalo se da oni ne žele puste informacije, već žele čuti uspješna i stvarna iskustva. Stoga nam je cilj dovesti što više panelista koji će svojim primjerom pokazati kako je u Hrvatskoj moguće uspješno poslovati i na koji način su to postigli te one koji će pričati o novim mogućnostima i donijeti svježe ideje.
Uz konferencijski program za svoje sudionike uvijek organizirate i insentive po Hrvatskoj. Kako odabirete lokacije na koje ćete svoje goste odvesti i imate li u tom segmentu tehničku pomoć neke agencije oko organizacije putovanja? Gdje ste sve bili?Prve godine goste smo vodili u Rijeku. Tadašnji veleposlanik RH u Australiji, Damir Kušan, veliki prijatelj naše konferencije, organizirao je za svoju delegaciju iz Australije izlet u grad Rijeku. Tada je grad Rijeka napravio plan izleta za njih, organizirao prijevoz, a naposlijetku smo svi bili pozvani. Sljedeće godine su predložili grad Osijek pa je ponovno bio organiziran izlet kod njih. Sva tehnička organizacija, kao i plan izleta organiziran je od strane grada. Uz sami grad posjetili smo Inkubator i vinariju Belje. Ove godine smo mi predložili izlet u Liku i posjetu pivovari Ličanka u vlasništvu Karla Starčevića. Osim pivovare obišli smo i grad Gospić, spomen dom Anti Starčeviću te muzej Nikole Tesle. Prilikom pregledavanja lokacije prije same konferencije odlučili smo da ćemo posjetiti i ranč Linden Tree, u vlasništvu povratnika iz Amerike. Tamo su se naši gosti opustili nakon cjelodnevnog izleta i uživali u domaćim specijalitetima. Za kraj smo u Lovincu posjetili Agrovelebit – projekt koji je još jedna u nizu lijepih i uspješnih priča, o razvoju jednog malog mjesta na temelju vlastite proizvodnje autohtonog zaštićenog „ličkog krumpira“.
Što biste naveli kao najveći izazov u organizaciji ovako kompleksnog eventa i kako savladavate takve izazove?Sve je izazov. Svaki dio organizacije predstavlja izazov, od same tehnike i toga hoće li mikrofon dobro raditi dok predsjednica otvara konferenciju, do toga hoće li se poštivati protokol i satnica. Tom izazovu smo pribjegli tako što unaprijed pripremimo hodogram kojeg se pokušavamo što točnije pridržavati. Ono što predstavlja dodatni izazov su kasne prijave. Mi do zadnjeg dana ne znamo koliko će biti sudionika. Sudionici koji dolaze iz inozemstva rezerviraju svoja mjesta dovoljno unaprijed, ali oni iz Hrvatske često čekaju zadnji trenutak. Tada je izazov pronaći stolicu više, ali takav izazov volimo jer nam je cilj okupiti što više sudionika i tako stvoriti što više prilika za umrežavanje i dogovaranje poslova.
Sve Vaše konferencije do sada bile su podržane i od strane predsjednice RH, ministarstava i drugih državnih institucija. Smatrate li da Vaša konferencija utječe na promjene u poduzetničkoj i gospodarskoj klimi Hrvatske? Imate li informacija o nekim konkretnim poslovima dogovorenim putem Meeting G2 konferencije i mreže?Ono što vidimo kao rezultat zasigurno je oduševljenje Hrvata iz dijaspore s mogućnostima koje postoje u Hrvatskoj. Mi im nastojimo približiti i neke destinacije koje su kod nas zapostavljene, stoga smo i organizirali izlete u Osijek, i ove godine u Liku. Primjerice kada smo u Lici, na privatnom ranču, isprobavali domaću rakiju medicu, jedan gospodin iz Kanade je odmah rekao: „Ako ovoga nema u Kanadi, ja ću je uvoziti!“ i uzeo je kontakt podatke proizvođača. To je samo jedan mali primjer onoga čemu mi svjedočimo. Ne mogu vam dati nikakve konkretne podatke o stvarnoj realizaciji određenih projekata jer ni mi na posljetku ne dobijemo te informacije, niti možemo organizirati dobivanje takvih povratnih informacija od svih sudionika. Ali da su kontakti, dogovori i pokušaji ostvareni, to znamo zasigurno, primjerice najviše za domaće autohtone prehrambene namirnice i jedan primjer vezan uz alternativne izvore energije.
