The Geek Gathering potvrdio rastuću potrebu za edukativnim i umrežavajućim platformama u IT sektoru
Adem Braco Suljić, slobodno možemo reći, jedan je od pionira kongresne industrije u Hrvatskoj, kao i bivšoj državi, s više od 30 godina iskustva iza sebe i brojnih projekata koje je pokrenuo i realizirao. Vrlo je zahvalan sugovornik koji rado dijeli svoje znanje, iskustvo i stavove o organizaciji kongresa, tehnološkim trendovima, destinacijskom managementu te kongresnim B2B događanjima; jedno takvo, nacionalnu kongresnu burzu MEETEX, je i sam pokrenuo prije nekoliko godina, čije je peto izdanje nedavno održano u Zagrebu.
Ove godine s AS Kongresnim Servisom završava jedno dugačko poglavlje u karijeri te okreće novu stranicu u smjeru savjetovanja, gdje okuplja međunarodni stručni tim u projekt MICEBOOST. Potrebe za tim, kaže, ima više nego dovoljno, a mi bismo dodali i – utakmica u nogama za ovu vrstu posla!
Netom je završen peti MEETEX. Nakon dvije hibridne/virtualne godine vratili ste se u potpunosti live formatu. Je li zadnje izdanje burze nadmašilo vaša očekivanja kao organizatora i inicijatora ideje da se pokrene takav projekt?
Svi smo sretni i zadovoljni s povratkom na live izdanje, iako je i hibridna varijanta iz 2021. i 2022. bila iznimno uspješna i s nevjerojatno dobrim ROI-jem. No, ljudi doista jesu socijalna bića i ništa ne može zamijeniti druženje uživo, pogotovo ako je program dobar, a reakcije kažu da je sve bilo sjajno. Ovogodišnje izdanje je po ama baš svim parametrima bilo najbolje i najuspješnije do sad - i po statistikama i po atmosferi. Uz 1.200 unaprijed dogovorenih sastanaka1-na-1, s neformalnim sastancima u brojnim pauzama za networking, ukupno ih je održano preko 2.000. Atmosfera je doista kroz cijelo vrijeme bila na visokom, na prvi dojam ležernom, ali u stvarnosti iznimno pažljivo pripremljenom i profesionalno izvedenom nivou.
Moram najiskrenije zahvaliti prvenstveno našem timu - Aleksandri Uhernik Đurđek koja je osmislila program, Debori Petrović koja je brinula o našim izlagačima i Goranu Pavloviću na trudu oko selekcije kupaca (hosted buyera) i zahtjevne komunikacije s njima - a onda naravno i svim našim partnerima. Većina su sad već stalni - ipak je ovo bio već peti MEETEX, i vrijedi ih ponoviti: MINTS, HTZ, TZGZ kao institucionalni te MAISTRA i ELDRA kao glavni operativni partneri i sponzori.
Teško mi je reći je li burza 2023. nadmašila naša očekivanja jer uvijek može bolje, ali da, iznimno smo zadovoljni i mi kao organizacijski tim, a prema količini komplimenata i zahvala, isto misle i svi uključeni.
Meetex je jedina nacionalna kongresna burza u Hrvatskoj, koja dovodi međunarodne kupce. Kako u budućnosti gledate na koncept burze, hoće li on izaći iz nacionalnih okvira?
MEETEX će ostati nacionalna burza. Naravno da će se s konceptom prilagođavati promjenama na tržištu, pa i postavljati trendove - to na koncu i radimo od prvog izdanja - ali ako bi izašli iz nacionalnog okvira, onda bismo izgubili jednu vrlo važnu prednost MEETEX-a koju hosted buyeri iznimno cijene, a to je koncentracija na ciljanu destinaciju.
Kupci koji odvoje vrijeme da dođu na MEETEX su zainteresirani isključivo za Hrvatsku; ne za regiju, ne za Europu, nego samo za Hrvatsku, što je dobro i za njih i za izlagače.
Emotivan oproštaj od AS Kongresnog Servisa
Nedavno ste isto tako zaokružili svoju ulogu direktora i vlasnika jedog od naših najpoznatijih dobavljača AV opreme za evente - prodali ste obiteljsku tvrtku AS Kongresni Servis i povukli se iz tog biznisa. Zašto ste odlučili prepustiti posao novom vlasniku?
Da, točno je, nakon 54 godine AS Kongresni Servis je promijenio vlasnika i više nema veze s obitelji Suljić. Moj pokojni otac je pokrenuo priču s tehničkom podrškom još 1969. godine kao obrt, koji je kasnije prerastao u d.o.o. i s čiste tehničke podrške MICE industriji proširio svoje usluge i na organizacijske aktivnosti, kao i na angažmane na infrastrukturnim projektima, u objektima za kongresnu svrhu. PCO aktivnosti smo praktički dokinuli s dolaskom “zlatnih godina” u uslugama tehničke podrške i infrastrukturnih projekata, što se događalo kroz kasne devedesete i prvu dekadu dvijetisućitih, kada smo radili i po 500 projekata godišnje.
Odlučio sam se na ovako radikalnu promjenu iz više razloga; prvo, više nisam imao toliki “drive” kao nekad, jer sam u glavnim aktivnostima AS-a postigao doista sve što se moglo - od planiranja i opremanja kongresnih centara, parlamenata i sudova na tri kontinenta, preko sudjelovanja u organizaciji skupova sa 20.000 i više sudionika, do stvaranja, edukacije i etabliranja mreže tvrtki za podršku MICE industriji u ovom dijelu Europe. Drugo, sa svih strana su me sve više i više tražili da počnem malo i dijeliti iskustvo koje sam stjecao u svim sferama industrije i da svoje znanje i praksu upotrijebim šire nego “samo” za vođenje AS-a. I treće, od 2017. sam angažiran na MEETEX-u, a to je projekt koji po svojoj vrijednosti za industriju generalno premašuje važnost bilo kojeg individualnog dionika na tržištu, a njegova kompleksnost ne ostavlja baš previše prostora za vođenje još jedne zahtjevne tvrtke, čak niti za ljude sa "svježijom godinom proizvodnje" od mene. Stoga sam morao odabrati; emotivno težak izbor, ali u poslovnom smislu, duboko vjerujem, svakako ispravan. Novi vlasnik, Matija Bilandžija, iskusni je profesionalac koji je ujedno i uspješan tehnološki inovator i moći će ne samo nastaviti, nego i kvalitetno proširiti aktivnosti AS-a.
Koje nove trendove u AV i IT opremi za evente vidite na domaćem tržištu? Pratimo li svjetske trendove, odnosno što prema Vašem mišljenju nedostaje u produkciji evenata u Hrvatskoj?
Uvođenje novih tehnoloških trendova na lokalno i regionalno tržište je i bio primarni zadatak AS-a tijekom svih proteklih desetljeća. Ja sam takav pristup malo proširio i na iskustvene elemente i načine na koje tehnologija može postati puno više od samog komunikacijskog alata bez kojeg se na događanjima ne može, ali bilo kakva implementacija novih tehnologija je vrlo zahtjevan proces. Hrvatska je po mnogo čemu specifična i dosta teška za tehnološke kompanije jer bi svi organizatori htjeli da se upotrebljava najbolja i najsuvremenija tehnologija, no to često nije moguće pokriti iz za to namijenjenih budžeta. Ipak, kolege iz tehnološkog sektora ulažu zaista ogromne napore i mogu reći da ni u čemu ne zaostajemo za bogatijim zemljama.
Postoje doduše neke ekstremno sofisticirane i napredne tehnologije kojih ovdje još nema ili barem ne previše, no takva su rješenja i po svijetu u pravilu periferna bez obzira na buzz koji se oko njih diže na društvenim mrežama. Ono bitno - audio, video, rasvjeta, streaming, mapping, interaktivnost… sve to se u Hrvatskoj radi na praktički istom tehnološkom nivou kao i po svijetu. Možda i dalje malo nedostaju aplikacije i slični tehnološki alati koji bi doprinijeli digitalizaciji zbog održivosti, no i taj segment polako raste. Definitivno se nemamo čega sramiti i iskreno čestitam kolegama, dobro znam koliko se trude.
Novi konzalting projekt - MICEBOOST
Nakon zatvaranja jednog životnog poglavlja okrećete se novim poslovima konzultanta u kongresno incentive industriji. Možete li na reći malo više o tome?
Kako sam već rekao, već dugo me nagovaraju da podijelim svoje bogato iskustvo jer nema tog segmenta MICE industrije u kojem u svojoj karijeri nisam bio aktivan, što je obzirom na specifičnost niše dosta rijetko. Uz to, tip sam osobe koja voli i podijeliti i prenositi znanje, a isto tako i graditi uspješne projekte s kojima bi na stručan i profesionalan način, i to timski, pomogli stvaranju novih i širih vrijednosti. MEETEX je u stvari najbolji primjer takve ideje ili ako hoćete sad već i prakse; ja sam ga inicirao i razradio prvu ideju, no od samog početka je bilo jasno da to neću moći sam, nego da za najbolji mogući rezultat trebam uključiti i najbolje moguće kolege. Rezultat toga je vidljiv jer je MEETEX nakon samo dva izdanja ušao u Top 10 MICE B2B burzi u Europi.
I s ovim novim projektom pristup će biti sličan; bez obzira na ideje, realizacija će opet biti kad god će trebati timska. Imam puno sreće što me u tome žele podržati iznimno kvalitetni i profesionalni kolege, od kojih mnoge već s ponosom mogu zvati i prijateljima.
Koja će Vam biti glavna područja savjetovanja? S kojim segmentom tržišta planirate raditi?
Ako sada prvi put javno otkrijem da se novi konzalting projekt zove MICEBOOST, vjerujem da sam vam sve rekao. Najviše interesa za pomoć kroz stjecanje novih znanja traže destinacije kojima MICE segment nije dovoljno kvalitetno razvijen, a koje su svjesne njegove važnosti i lukrativnosti. Dakle, tu se radi prvenstveno o marketingu destinacije usmjerenom na jačanje i kongresne i incentive ponude. Isto tako, nakon sad već sedme godine aktivnosti u dubinskoj organizaciji i strukturiranju B2B burzi, i tu smo sad već dosta traženi, čak i na prekomorskim projektima.
Radit će se i na educiranju o važnosti elementa ostavštine kongresa (legacy), što je postao jedan od najvažnijih kriterija kod odabira destinacije za kongrese međunarodnih asocijacija odnosno udruženja. A kad već spominjem asocijacije, pokušat ćemo pomoći i u tom dosta kompliciranom i pomalo zapostavljenom segmentu poslovanja vezanom za kandidature. Biti će govora i o pomacima u implementaciji konkretnih poteza za povećanje održivosti koristeći i tehnološke i psihološke metode. Zanimljiva i izazovna vremena su pred nama.
Imate li u planu i neke regionalne ili međunarodne suradnje u konzultantskom poslu?
Naravno, i regionalne i međunarodne, i to više nisu samo planovi, već su to sada dogovori o vrlo konkretnim projektima koji su u inicijalnoj razradi. U gornjem osvrtu na aktivnosti vidljivo je da idemo dosta u širinu, ali tako moramo jer - bez da se itko uvrijedi - znamo i vidimo gdje ima prostora za napredak, negdje i značajan. A ima ga uvijek i svuda, pa i kod nas; učenja i novih znanja nikad dosta.
Ne smijem još govoriti o imenima, ali tim će biti međunarodan i jako se veselim jer će MICEBOOST na razne načine uključiti i kolege koji su poznati i priznati na globalnom nivou - i u edukacijama, i u procesima kandidiranja, i u primjenama inovativnih rješenja.
Kongresni centri – generatori prihoda, ali i neprocjenjivog intelektualnog kapitala
Možete li dati osvrt na kongresna zbivanja u regiji? Znamo da Hrvatskoj kronično nedostaju veći kongresni centri, dok se u regiji upravo obnavlja kultni Sava centar u Beogradu, a slovenski Cankarjev dom također je vrlo aktivan. Kako im kao destinacija možemo konkurirati? Mislite li da ćemo u bližoj budućnosti dobiti takav centar? Što HUPKT, kao udruga koja okuplja kongresnu struku, radi po tom pitanju u smislu osvještavanja i lobiranja?
Cankarjev dom je sjajan multifunkcijski prostor koji je itekako uhodan i poznat, a Sava Centar će, kad mu trenutni proces obnove bude gotov - što se očekuje u studenom ove godine - imati vrlo ozbiljnu ulogu u kongresnoj industriji ovog dijela Europe, i čim prije toga postanemo svjesni, tim bolje. Bit će doista jako velik - od ukupno 100.000 m2 površine polovica će imati kongresnu funkciju, s 46 dvorana od kojih najveća ima kapacitet za gotovo 4.000 sudionika, a u neposrednoj blizini je i sva ostala potrebna infrastruktura, uključujući hotele i aerodrom.
Hrvatska takvom centru zasad ne može parirati, ali u principu i ne treba, jer kao destinacija imamo svoje vrijednosti koje su drugačije nego beogradske ili ljubljanske. No činjenica je da mi i kao pojedinci iz struke, i kao udruga već godinama lobiramo i apeliramo na potrebu izgradnje kongresnog centra barem u Zagrebu, jer znamo koliko bi nam značio i koliko nam nedostaje. Kao protuargument gotovo uvijek čujemo da nam ne treba jer imamo hotele s dovoljno kongresnih kapaciteta. To nekome možda i izgleda točno, ponekad čak i jest, ali u stvarnosti to nažalost jednostavno nije tako, jer gotovo niti jedan hotel nema dovoljno dobro razrađene prostorne kapacitete za potrebe modernih kongresa koji se nakon plenarnog dijela uvijek razbiju na puno radnih grupa kojima je onda teško naći primjerene prostore za rad.
Mnogi će reći da su kongresni centri gotovo uvijek gubitaši, ali upravo zbog toga ih gotovo uvijek gradi i njima upravlja državna ili lokalna uprava, jer se zna da oni nisu faktor koji služi profitu, već su tu kao alat koji učvršćuje poziciju destinacije na kongresnoj karti svijeta.
Kongresi asocijacija – rudnik zlata koji treba kopati
U Hrvatskoj nikako da se pokrene program kandidiranja za međunarodne skupove, odnosno da se aktivira Ambasador program koji je više puta najavljivan. Što mislite, na koji način i tko bi se time trebao baviti, kako bismo konkurirali za velika međunarodna događanja?
Prvo vas moram malo ispraviti; Ambasador program se aktivirao, kao zajednički projekt HTZ-a i HUPTK-a, naše udruge profesionalaca kongresnog turizma. Program je počeo s aktivnim radom, proglašeni su i neki novi ambasadori i rezultati se već naziru. No, slažem se da problem kandidiranja - pogotovo za skupove asocijacija - postoji zaista odavno, i drago mi je da ste pokrenuli to pitanje.
Kandidiranje ne treba nužno stavljati u isti koš s Ambasador programom, iako se u mnogim zemljama kandidiranje vrši uz veliku pomoć upravo kongresnih Ambasadora koje postavljaju institucije, no to nije jedini način. Kandidiranje je u svakom slučaju proces koji je vrlo zahtjevan, iziskuje ne samo dosta značajna sredstva, nego i puno vremena, ali i puno znanja o tržištu, puno lokalnih kontakata s kojima se valja znati ophoditi, a treba imati i barem osnovnu međunarodnu reputaciju. U Hrvatskoj se time vrlo sporadično bave kolege koji to čine kroz privatnu inicijativu i/ili iz usluge prema udruženjima s kojima su na neki način povezani. I treba im od srca čestitati, jer uspiju često dovesti kongrese bez ičije pomoći - što je u svijetu praktički nezamislivo. Jedan od najvažnijih zadataka koje sam imao na pameti pri planiranju aktivnosti MICEBOOST-a je bio vezan upravo za kandidiranje, pa eto… ostavite nam malo vremena da ispitamo je li način na koji bi se s time konačno počelo izvediv. Ni o tome još ne smijem previše, ali ono što je sigurno je da niti jedan dionik industrije to ne može konstantno i konzistentno raditi samostalno; moramo se međusobno povezati i podijeliti i zadatke i odgovornosti, jer će nam tako izgledi u - vjerujte mi, iznimno kompetitivnoj - borbi za asocijacije biti veći. Svi znaju da su asocijacije rudnik zlata, no kao i u svakom rudniku - treba rudariti, kopati.
Korona kriza i najgore vrijeme pandemije je iza nas, no u međuvremenu su se pojavili neki novi izazovi u kongresno event industriji. Čemu se organizatori, ali i dobavljači u industriji trebaju okrenuti u budućnosti? Koji bi bili Vaši savjeti i preporuke, što bi bila srž naše industrije u idućih nekoliko godina?
Izazova će uvijek biti i jesmo poznati po snalažljivosti, no za budućnost nije dovoljno biti kreativan, već treba stvari sagledati i iz tuđe perspektive. Hrvatskoj, znamo svi, nedostaje infrastrukture za ozbiljno velike kongrese - tu mislim na one od 3, 4, 5 ili više tisuća sudionika, i to ne možemo lako i brzo promijeniti. Ali zato smo zemlja koja je kao izmišljena za manje poslovne skupove - do 500 ili 800, pa čak i preko 1.000 sudionika - a pogotovo za incentive putovanja, što nam uporno i stalno ponavljaju strani organizatori. Pa zašto ih ne poslušati? Dok nema kongresnih centara, idemo se pošteno primiti onog za što nam cijeli svijet govori da želi i da zna da možemo. Ne treba nam bolji pokazatelj da se više angažiramo na promociji tog segmenta industrije - sigurno puno profitabilnijeg od nekog drugog nišnog dijela turizma koji možda zvuči atraktivno, ali ne dovodi goste tako visoke platežne moći.
Važno je znati i da su se promijenili kriteriji odabira destinacije, pogotovo za organizatore znanstvenih skupova, koje više gotovo da i ne interesira atraktivnost, nego puno drugih čimbenika. Nedavno sam razgovarao s predsjednikom jedne prilično velike asocijacije, pa mi je rekao: „Vidjeli smo i Veneciju i Dubrovnik i Nicu i Istanbul… sad nas to više ne zanima. Sada nam je važno da možemo kvalitetno odraditi posao (infrastruktura!), da nas destinacija želi i da će cijeniti to što smo im došli ne samo zbog novca koji ćemo ostaviti (legacy!), te da cijene nisu prenapuhane. Radije idemo u Gdansk nego u Ženevu!” Preduvjete imamo, ali ih moramo dobro iskomunicirati i moramo proaktivno pokazati da nam je stalo.
Isto tako, treba imati na umu i implementaciju održivosti i aktivnosti za smanjenje karbonskog otiska. Mnoge zemlje - tu je recimo Slovenija otišla jako daleko - vrlo aktivno rade na održivosti svih sfera života, pa tako i turističke ponude. Već danas ima jako puno ozbiljnih organizacija koje jednostavno odbijaju odabrati destinaciju koja nema jasno razrađene strategiju ispunjenja SDG protokola (SDG – sustainable development goals – ciljevi održivog razvoja). Mi smo s MEETEX-om pokušali dati primjer i pridružili smo se inicijativi FrauBlau koja pokušava u kongresnu industriju implementirati SDG6 za očuvanje vodnog bogatstva. Poklanjali smo sudionicima staklene bočice za vodu na kojima piše “kad putujete, ponesite svoju staklenu bocu za vodu” i reakcije su bile sjajne. Ljudima nije teško kad ih se malo gurne, samo treba imati inicijativu i biti kreativan. Ukratko, posla nam neće nedostajati, ali veselimo se novim izazovima.
