HoReCa Adria u Zagrebu okupit će više od 15.000 profesionalaca iz Hrvatske i regije
U srpnju prošle godine osnovana je Radna skupina za Destinacijski management grada Dubrovnika, na čijem ste čelu. Kako je došlo do osnivanja i tko sve sudjeluje u radu?
Gradonačelnik je inicirao organiziranje destinacijskog managementa i mene je zamolio da preuzmem vođenje. Ja sam u grupi jedini profesionalac u turizmu, a ostali članovi su iz HGK, gradske uprave za turizam i poduzetništvo, iz agencije i hotela te turističke zajednice. Nalazimo se jednom mjesečno, a ja obično izložim što sam u međuvremenu napravila.
U početku je nama samima bilo nejasno koji su to zadaci pred nama jer koliko god u Zakonu o turističkim zajednicama stoji članak koji kaže da turističke zajednice upravljaju destinacijom, nema ništa više od toga; ne kaže se kako, gdje, čime sve treba upravljati. Dogovorili smo da se grupa djeluje unutar postojeće TZ Grada jer ima potrebnu infrastrukturu i novac, a u biti turistička zajednica i jest ta koja bi trebala upravljati destinacijom.
Brzo se potvrdilo ono što sam i pretpostavljala - najveći je problem kratka sezona, velik je dio hotelskih kuća prošlu godinu završio s gubitkom zato što nigdje u svijetu hotel od 4 ili 5 * ne može biti pozitivan ako radi četiri ili pet mjeseci u godini.
Prvi rezultati vezani uz produljenje sezone već su vidljivi. Što se sve napravilo u zadnjih godinu dana?
Napravili smo puno, ali mogli smo još i više. Nažalost, moram priznati da nas je kombinacija neznanja i nespremnosti da se neke stvari promijene, spriječila da taj rezultat bude još i bolji. Najveći otpori su se odnosili na interese pojedinačnih igrača u destinaciji. Grad nastoji prodati, odnosno iznajmiti svaki dio javnog prostora i čim se u to takne, nastaju problemi. Dubrovnik je mali, i u takvoj zadanoj veličini mi ne možemo prodavati grad za mali novac, kao što neki predlažu projekt „1400 kn za 7 dana“. To Dubrovniku ne treba – tada ne mogu doći oni koji će platiti.
Prvo smo testirali francusko tržište, da vidimo postoji li interes za Dubrovnik zimi. Ugovorili smo avion s Croatia Airlinesom, što je bio svojevrsni rizik. Krenuli smo u lipnju s prvim promotivnim akcijama na francuskom tržištu, buking je krenuo i letovi su rasprodani sve do Nove godine. Gosti su oduševljeni programom.
Za Dubrovnik u svijetu postoji, kao i za Hrvatsku, percepcija uglavnom ljetne destinacije. Trebali smo se nametnuti, promijeniti tu percepciju, objasniti da nismo samo ljetna , nego destinacija izvrsna za sva godišnja doba. Stoga smo prvo kreirali vikend programe, tzv. city breaks, koji su nakrcani događanjima. Veseli me da od siječnja kreće 19-dnevni program za grupe Kanađana. To je najbolji dokaz da i zimi možemo ponuditi kvalitetan proizvod. To su ljudi koji se ne idu zimi kupati, nego idu uživati u gastronomiji, kulturi…, a sve to mi imamo. Nažalost, nismo znali ili nismo htjeli jer smo dovoljno zarađivali ljeti, ali sada kada vidimo da to nije dovoljno, počinjemo mijenjati pristup.
Radite na izradi strategije turističkog razvoja Dubrovnika. Koje ste prednosti, a koje nedostatke destinacije identificirali?
Nakon prvog lanjskog okupljanja grupe, ustanovila sam kako Dubrovnik nema nikakvu strategiju, da se ne zna što hoćemo i kamo idemo. Sve dok nemamo jednu zajedničku viziju i strategiju definiranu konsenzusom svih sudionika u destinaciji, nema napretka. Stoga sam si dala u zadatak i izradu strategije Grada, no kako je u međuvremenu Županija za izradu svoje strategije angažirala konzultantsku kuću TPA Horwath, sada djelomično zajednički radimo na tome. Prvi draft strategije očekujemo do kraja siječnja, kada ćemo organizirati raspravu na temu gotovog dokumenta. Mislim da će se manje-više svi složiti. Gotovu strategiju bismo mogli imati na proljeće.
Najveći nedostatak destinacije je lokacija, do Dubrovnika nije lako doći, zračna je destinacija ovisna o vremenu. Također, problem je što do sada nismo imali strategiju, nije se nikad jasno odredilo kakav to turizam hoćemo. Loše je i što još dobar dio zemljišta u gradu i okolici nije privatiziran - Belvedere, Kupari, Mlini…
Dobre strane su to što je Dubrovnik brend, poznat je. S jedne strane to je pozitivno, ali je s druge strane to i otežavajuća okolnost jer gosti imaju visoka očekivanja. No, ako ćemo biti pošteni i iskreni, onda je veliko pitanje dajemo li veću kvalitetu gostima u odnosu na neki drugi grad.
Koja je vizija razvoja Dubrovnika? Koji tip gostiju destinacija želi privući i što bi trebao biti temelj dubrovačke turističke ponude?
Mislim da Dubrovnik mora prije svega temeljiti ponudu na kulturi, eventima vezanima uz kulturu: glazbi, povijesti i tradiciji. Odlučili smo kreirati Zimske Igre po uzoru na ljetne.
Pod hitno nam treba i polivalentan kongresni centar, skupa s koncertnom dvoranom. Kongresni turizam, city breaks programi, kulturni turizam - to bi trebala biti okosnica razvoja, s posebnim naglaskom na daleka tržišta jer su to gosti koji se ne dolaze kupati, nego vidjeti grad i dolaze izvan sezone.
Upravljanje destinacijom jedan je od ključnih pojmova u turizmu u posljednjih nekoliko godina, prijeko potreban svim destinacijama koje strateški promišljaju svoj turistički razvoj. Koji preduvjeti trebaju biti zadovoljeni za potpuno korištenje svih mogućnosti koje ono pruža?
Mislim da je upravljanje destinacijom biti ili ne biti uspjeha svake naše destinacije u budućnosti. Prije svega treba promijeniti Zakon o turističkim zajednicama. Treba ukinuti to da su automatski gradonačelnici i načelnici predsjednici TZ-a jer je vrlo rijetko riječ o ljudima iz turizma. Također treba ići na dopunu tog zakona, tako da se odnosi između TZ-a i lokalne uprave urede na način da se novac iz boravišne pristojbe koristi za turizam. Zatim treba definirati kako treba izgledati upravljanje destinacijom, uloga Grada i TZ-a, tj. organizacije za destinacijski management.
Kongresni turizam spominje se kao velika prilika za punjenje kapaciteta izvan ljetne sezone. Što je s izgradnjom kongresnog centra u Dubrovniku, o kojem se svojevremeno govorilo?
O tome se govori i u strategiji na kojoj radimo, to je apsolutni prioritet. Inzistirat ćemo da se s tim krene što prije. Prije svega, potrebno je odrediti lokaciju za kongresni centar. Imamo dvije dobre lokacije, obje su izvan grada, ali opet blizu. Jedna je lokacija u Kuparima, gdje je bio kamp, a druga je kamenolom, koja je po meni bolja lokacija jer je područje bez ikakve gradnje, koje se i tako treba sanirati. Zatim treba početi pripremati dokumentaciju, planiramo koristiti sredstva iz EU fondova.
Mislim da je uz kongresni centar potrebno napraviti koncertnu dvoranu jer je u cijeloj povijesti grada glazba imala posebno mjesto. Jedna takva dvorana može u budućnosti napraviti čuda. Sada radimo mala čuda jer imamo Knežev dvor koji je idealan za manja događanja, ali samo ljeti.
Nedavno ste rekli kako gosti dolaze u destinaciju, a ne radi hotela ili prijevoznika, odnosno da destinacijom treba znati upravljati. Koja je vaša preporuka ostalim turističkim destinacijama – odakle krenuti?
Vodstvo destinacije prvo mora znati koji je njihov potencijal, što imaju, a drugi nemaju, nešto po čemu su specifični. Kad imaju sliku onoga što mogu nuditi, važna je i dostupnost.
Znam da Dubrovnik nema ono što mnoge svjetske destinacije imaju, ali mi to možemo imati. No, isto tako znam da Dubrovnik ima ono što nijedna svjetska destinacija nema i ne može nikad imati. Na tome bi se trebala graditi naša strategija. Ljudi ne putuju da vide ono što imaju doma.
Hrvatska, koliko god je mala zemlja, vrlo je raznolika, to je naše bogatstvo. No, te različitosti ne koristimo dovoljno. Većinom ne znamo izvući lokalne posebnosti i iskoristiti ih u svrhu turizma.
Sjećam se međunarodnog kongresa ASTA-e 1989. u Dubrovniku. U završnom govoru sam rekla: znam da Dubrovnik nema ono što mnoge svjetske destinacije imaju, ali mi to možemo imati. No, isto tako znam da Dubrovnik ima ono što nijedna svjetska destinacija nema i ne može nikad imati. Na tome bi se trebala graditi naša strategija. Ljudi ne putuju da vide ono što imaju doma.
Da ste ponovno ministrica turizma, koje bi bile vaše prve mjere usmjerene boljitku hrvatskog turizma?
Neću biti ministrica, no cijelo vrijeme govorim da puno toga treba promijeniti. Nadam se, tko god bude novi ministar, da će puno toga mijenjati, počevši od prije spomenutog zakona. Dok sam bila ministrica turizma, moj je osnovni cilj bio vratiti turiste u zemlju koja je imala ratnu percepciju, i u tome smo uspjeli. No kada smo jednom turiste vratili u Hrvatsku, destinaciju treba dalje razvijati.
Razgovarala: Daniela Kos
