Petar Krvarić: Wellness je budućnost turizma

Razvoj wellness turizma
Začetnik wellness ideje je američki liječnik dr. Albert Dunn, koji 1961. u knjizi „High level Wellness" spaja riječi fitness i wellbeing, naglašavajući tijesnu povezanost i međuovisnost fizičkog, duhovnog i socijalnog zdravlja. Njemački znanstvenici Lanz i Muller su doprinijeli da se pojam wellnessa utjelovi u turističkim programima i ponudi zdravog i aktivnog odmora, kako u turističkim objektima, tako i u zdravstveno turističkim - lječilišnim objektima. Od tada je wellness zastupljen u turizmu (wellness turizam), gradskoj ponudi sporta, zdravlja i ljepote (city wellness) te medicini (medicinski wellness).

 Wellness turizam je specijalizirana grana turizma, temeljena na organiziranom korištenju prirodnih ljekovitih činitelja i holističkom pristupu čovjeku-pojedincu, te njegovim željama i potrebama za očuvanjem i unaprjeđenjem zdravlja za vrijeme godišnjeg odmora, kratkih vikend odmora i za vrijeme slobodnog vremena. Proaktivne je prirode, što upućuje da ljudi svojom voljom postaju njeni korisnici kako bi se osjećali zdravije te kroz svakodnevno vježbanje, kretanje, zdravu prehranu i opuštanje što duže odgodili znakove starenja i prevenirali eventualne bolesti vezane uz starenje ljudskog organizma. Mnogi stručnjaci drže da je wellness turizam budućnost.

Iako je wellness turizam novi pojam, oduvijek se pojavljivao u različitim programima odmora jer je turizam od svog početka do danas uvijek imao čvrstu povezanost sa zdravljem, rekreacijom i relaksacijom te sportskim aktivnostima. Iz zdravstvenog turizma wellness turizam, sasvim sigurno preuzima ideju o brizi za zdravlje pojedinca. No, wellness turizam je nadrastao samo liječenje i prvenstveno je usmjeren na zdrave ljude koji žele ostati zdravi, unaprijediti zdravlje te njegovati tijelo i duh.

Prema predviđanjima ekonomista Paula Zane Pilzera wellness će postati sljedeća visokoprofitna industrija, te nikako nije riječ o prolaznom trendu obzirom da predstavlja novu potrebu za unaprjeđenjem prehrane, vježbanja, spavanja i rada (wellness revolution). Suvremeni način života, osim što uvjetuje povećanu brigu o zdravlju, nudi brojne mogućnosti kako to postići. Klijenti su sve više u potrazi za dobrim osjećajem, što tržišta turizma, prehrane, kulture tijela i stanovanja prepoznaju te nude svoje viđenje rješenja po pitanju brige o osobnoj relaksaciji, zdravoj prehrani, fizičkim i duševnim aktivnostima. 

Kategorije wellness i spa centara

Jedan od najraširenijih oblika wellness turističke ponude je spa turistički koncept. Pojam dolazi od latinske izreke „Salus per Aquam“ što znači „Vodom do zdravlja“, a također se veže i uz istoimeno mjesto u Belgiji (Spa) bogato termalnim vodama. International Spa Association 2004. godine objavljuje definiciju spa: „Spa je ustanova posvećena ukupnom boljitku čovjeka kroz široku lepezu profesionalnih usluga koje promiču obnovu uma, tijela i duha.“ U praksi spa centri nude vodene sadržaje, odnosno prigodne programe poput hidromasažnih terapija i ljekovitih kupki. Postojeće kategorije spa centara su dnevni, destinacijski, spa naselje/resort, hotel spa i medicinski spa. Dok se u svijetu nude sve navedene kategorije spa centara, u Hrvatskoj su najrašireniji hotelski i dnevni spa centri.   

Dnevni spa je zamišljen za jednodnevno korištenje, te nudi individualne tretmane lica i tijela poput masaža, drenaža, manikura i pedikura, koji se izvode specijaliziranim preparatima i patentiranim ritualima. Ideja je obaviti jednu takvu lepezu usluga u nekoliko sati, što je i razlog povećanoj prisutnosti takvih centara u urbanim sredinama.  Opći arhitektonski standardi nalažu prostorije za individualne tretmane, sobe za meditaciju, hidromasažne kade, tuševe, kao i prikladnu čekaonicu odnosno recepciju. U Hrvatskoj se takvom ponudom najčešće bave kozmetički saloni.

Destinacijski spa, uz individualne tretmane opuštanja nudi cjeloviti spa doživljaj, što podrazumijeva noćenje, ponudu zdrave prehrane i fitnessa, dok su meditacijski  programi ili duhovne radionice dodatan bonus. Osim što je stil uređenja sofisticiraniji, od destinacijskog spa se očekuje i znatno širi raspon sadržaja: uz običnu finsku saunu često uključuje parnu kupelj te bio i rimsku saunu, kao i hidroterapijske whirlpoole, bazene sa protustrujnim plivanjem, tepidarium prostorije ili neobične vichy tuševe. Poželjne specifičnosti, poput korištenja morske vode u hidromasažnim whirlpoolima su izvrstan primjer nadopune sadržaja destinacijskih spa centara koji se dodatno, radi potrebe tržišne diferencijacije, profiliraju po temama poput Thalasso, Thai, Bali, Mediteran ili Ayruveda. Thalasso centri koriste morsku vodu, alge i blato obzirom da riječ thalasso obilježava liječenje putem prirodnih blagodati mora. 

Spa naselje nudi wellness aktivnosti koje su samo jedna od mnogih u ponudi, poput golfa, spa centra, nordic walkinga na otvorenom i raznih izleta. Obroci su a la carte te je uz standardnu gastro ponudu moguće birati lagana jela poput vegetarijanskih ili mediteranskih specijaliteta. 

Klupski spa je obično dodatak gradskom fitness klubu te kao takav ne sadrži pregršt spa sadržaja.   Dizajn prostora je jednostavan i funkcionalan, a svodi se na jednu ili dvije saune te par prostorija za masaže. U praksi klupski spa centri uključuju i zanimljive dodatke poput wellness bara za pripravljanje zdravih napitaka.

Posljednji u nizu opisanih profila wellness turističke ponude su hotel i medicinski spa.  Dok se hoteli spa odnose na luksuzne spa centre u sklopu visokokategoriziranih gradskih hotela, medicinski spa su ustanove čiji programi traže liječnički nadzor iako su kozmetičke prirode, poput laserskih korekcija i/ili injekcije botoxa. 

MICE i wellness idu zajedno
Wellness usluga u hotelskom poslovanju, osim što predstavlja dodatnu vrijednost za odmorišni turizam, je svakako komplementarna MICE industriji. Wellness kao životni stil je sve više potreba, posebno naglašena kod poslovnih ljudi opterećenim brzim tempom života i rada. Od njih se očekuje dobra koncentracija, preciznost i učinkovitost, a sve se više vežu uz posao, čak i za vrijeme godišnjih odmora, putem smart phone uređaja. Danas se posao radi na godišnjem odmoru, ali se isto tako, kao nužna prilagodba novo nametnutom životnom tempu, odmor sve više nastoji implementirati u posao. Poslovni ljudi na svojim putovanjima osim dobrih tehnoloških uvjeta za rad, poput dobre kongresne opreme i kvalitetnog smještaja, sve više žele mir koji će im puniti baterije i pomoći im obaviti posao što bezbolnije.

Hotelska industrija je doskočila takvoj potrebi i učinila kongresne sadržaje dostupnima u odmorišnim hotelskim resortima. Iako je još uvijek popularno održati poslovni skup ili sastanak u nekom gradskom hotelu ili već etabliranoj kongresnoj destinaciji, radi dostupnosti velikog broja sadržaja, sve više poslovnih grupa planira putovanja u izolirane destinacije kako bi svoj rad upotpunili programima team buildinga u prirodi kroz aktivan odmor, te svojim sudionicima ponudili wellness & spa odmor. 

Preduvjeti za razvoj wellnessa

Osnovni uvjet za izvrsnost wellnessa je sposobnost pružanja kvalitetne usluge i okružja u kojemu se usluga pruža, pri čemu bi usluga trebala zadovoljiti potrebu gostiju za individualnim proizvodom koji nudi jedinstveno iskustvo. 

Izvrsnost wellnessa se ne bi trebala bazirati na veličini centra ili profila ponude, već se kriteriji trebaju temeljiti  na ocjenama čistoće, sigurnosti te kvaliteti sadržaja koji ukazuje mjeru do koje ponuda, arhitektonski design i usluge odgovaraju zamišljenom konceptu teme wellnessa. Uz kompatibilnost teme i ponuđenih sadržaja, još važniji faktor je kvaliteta usluge. Primjerice jednom wellnessu se ne smije dogoditi da u njemu rade priučeni maseri, umjesto stručnjaka koji se pri zapošljavanju od strane poslodavaca podvrguju dodatnoj obuci za specifične tehnike rada (ritualnih pokreta i redoslijeda korištenja određenih proizvoda). Također bi bilo neprihvatljivo koristiti proizvode koji ne posjeduju certifikate o kvaliteti, odnosno one čije porijeklo i sastav nisu poznati, a u slučaju nastanka alergijskih reakcija to može biti nezgodno, pa čak i opasno po sigurnost klijenta.  Profesionalno ponašanje poput strogog poštivanja intime klijenta, „nenametljive uslužnosti“, sposobnosti kreiranja smirujućeg ambijenta (mirisne svijeće, lagana glazba, tonalitet govora i govor tijela), te stručnosti u izvođenju masažnih tehnika čini dio kvalitetnog procesa rada. 

Održivost wellnessa kao proizvoda je neupitno uvjetovana kvalitetom usluge, pogotovo ukoliko su ciljana klijentela poslovni ljudi te inozemni turisti, primjerice u hotelima s četiri i pet zvjezdica. Visoki standardi čistoće, sigurnosti i uređenja, inovativna ponuda i zadržavanje vrhunske kvalitete svakako stvaraju dobru pretpostavku za pozicioniranje u svijesti wellness potrošača, ali i manje osviještenih korisnika, bilo da se radi o klijentu koji je došao u hotel na odmor ili poslovnom korisniku u city/spa centru.

Petar Krvarić, MBA

Nakon školovanja u SAD-u, na Mercersburg Academy i Kenyon College, Petar je karijeru započeo kao wellness manager u Bluesun hotelu Alan u Starigrad Paklenici. Nakon dvije godine iskustva u hotelskoj operativi, Petar se pridružio prodajnom i marketinškom teamu Bluesun hotela & resorta, gdje je kao voditelj marketinga, radio na projektima brendiranja, organizacije evenata i pozicioniranja jedne od najvećih hrvatskih hotelskih kompanija.