Organizacija trodnevne konferencije za 850 sudionika u Dubrovniku
Jedan od najvećih skupova održanih ove godine u Dubrovniku, koji je u Grad doveo 1.700 sudionika iz 70 zemalja svijeta, konferenciju Aquaculture Europe 2017, organiziralo je Europsko udruženje za akvakulturu krajem listopada. Osamnaest mjeseci trajala je priprema i organizacija ovakvog, za Hrvatsku, velikog događanja, a sama kandidatura još i mnogo dulje. Potvrda je to ugleda hrvatskog sektora akvakulture u svjetskim okvirima, no svega ne bi bilo bez zalaganja ključnih ljudi organizacijskog odbora, posebno prof. dr. Ivana Katavića iz Laboratorija za akvakulturu splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, zaslužnog za znanstveno i stručno okupljanje te promicanje međunarodne suradnje. Za ovaj skup prof. Katavić je dobio priznanje „Ambasador hrvatskog kongresnog turizma“, a u razgovoru za PoslovniTurizam otkriva kako je bilo predsjedavati organizacijskim odborom i kako je sebe doživio u toj ulozi.
Koliko je vremena bilo potrebno za lobiranje i kandidaturu u Europskom udruženju za akvakulturu, kako bi Vaša kandidatura Hrvatske i Dubrovnika bila prihvaćena? U inicijaciji takvog velikog stručnog okupljanja lobiranje je nezaobilazno. Pritom je presudna međunarodno prepoznatljiva i kompetitivna vlastita istraživačka aktivnost u prosperitetnom znanstvenom području. Kontrolirani uzgoj ribe i ribama sličnih akvatičkih organizama kao multidisciplinarna biotehnološka znanstvena disciplina i globalno najbrže rastući sektor u proizvodnji hrane to svakako jeste. Razumljivo, ovako brzi razvoj akvakulture prati intenzivna znanstveno – istraživačka aktivnost, kao i institucionalno i stručno umrežavanje. S druge strane, brojna pionirska ostvarenja u lovnom i uzgojnom ribarstvu (akvakultura) su začeta u Hrvatskoj te su rezultat timskog rada u kojima je hrvatska znanost i praksa dala značajan doprinos. Uz tradicionalni višestoljetni uzgoj školjkaša i slatkovodne ribe, Hrvatska je među prvima u ovom dijelu svijeta započela znanstvena istraživanja u reprodukciji kvalitetne bijele ribe (lubin, komarča) s industrijskom proizvodnjom mlađi za potrebe kaveznog uzgoja. U dijelu akvakulture koja se fokusira na uzgoj tuna, temeljen na tunolovu, značajnu ulogu je imala hrvatska dijaspora u Australiji koja je je nesebično dijelila i prenosila svoja znanja i iskustva na ove prostore. Ubrzo je kratkoročni tov odraslih tuna na ovim prostorima ustupio mjesto stvarnom višegodišnjem uzgoju nedorasle tune u naročitim pučinskim kavezima, što Hrvatsku čini još uvijek jedinstvenom u primjeni ove tehnologije.
Europsko udruženje za akvakulturu svake godine organizira najveći europski skup za akvakulturnu industriju. Koji su najvažniji kriteriji za odabir destinacije, odnosno grada domaćina kongresa? Koji su gradovi još bili u konkurenciji za domaćinstvo kongresa i čime ste ih nadjačali?Interes velikih turističkih destinacija za organizaciju ovakvih kongresa je izuzetno velik. Zauzimanje pojedinaca koji imaju znanstvene i stručne reference, ugled i posljedično utjecaj u međunarodnoj akademskoj zajednici bitni su čimbenici. Svakako, tematika kongresa treba biti aktualna, dostatno atraktivna za znanost i praksu. Potrebno je odabrati pravo mjesto i vrijeme za prezentaciju same ideje i sadržaja okupljanja, i to najmanje 2 do 3 godine prije samog eventa. Ovo je razumljivo, posebno ako se ima u vidu da dobra organizacija ovakvog kongresa zahtijeva između 18 i 24 mjeseci intenzivnih priprema.
Osim pukog iznošenja najnovijih znanstvenih spoznaja, kongresi danas trebaju biti mjesto dijaloga između različitih znanstvenih i industrijskih aktera s ciljem promicanja buduće djelatne suradnje. Ukoliko je ideja i predloženi sadržaj interesantan, inicijator ili simpatizeri predloženog kongresnog okupljanja su u dobroj prigodi da dogovorno predlože destinaciju. Ranija pozitivna iskustva i uspomene su važan saveznik kod prihvaćanja prijedloga. Dobra suradnja i povjerenje s ključnim turističkim dionicima, te na kraju i s hotelskim managementom, su veliko ohrabrenje i poticaj.
Kompetentan, motiviran i radišan Organizacijski odbor – ključ uspjeha Događanje je imalo vrlo impresivan program te se sastojao od znanstvene konferencije, dvadesetak paralelnih tehničkih sastanaka, 437 predavanja i 356 poster prezentacija, zatim izložbenog dijela s izlagačima suvremene opreme i usluga, kao i brojnih tematskih radionica. Koliki tim stoji iza organizacije ovako velikog događanja? U provedbi Kongresa od presudnog značaja je kompetentan, motiviran i radišan Organizacijski odbor na čelu s predsjednikom (Chair kongresa). Njegova je pozicija vrlo slična dirigentu orkestra – premda ne svira niti jedan instrument - on u svakom trenutku vodi i prati izvedbu. Uži sastav Odbora su u pravilu eminentni stručnjaci različitih profila, u konkretnom primjeru iz Njemačke, Grčke, Italije, SAD, i Belgije. Jedan od značajnijih segmenata aktivnosti je na Programskom pod-odboru (Hrvatska i Grčka) koji biva zasut stotinama sažetaka kongresnih priopćenja, a u Dubrovniku smo ih imali više od 800. Sažetke je trebalo svrstati u adekvatne tematske cjeline, te u suradnji s koordinatorima i njihovim zamjenicima provesti adekvatni recenzentski postupak. Lokalni organizacijski odbor činili su predstavnici ribarske administracije (Ministarstvo poljoprivrede), znanosti (Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita), Sveučilišta (Pula, Dubrovnik, Zagreb) te industrije (Hrvatska Gospodarska komora, Cromaris). Animacija industrijskog sektora preko njihovih udruženja (komorski sustavi, klasteri i dr.) također pada u zadatak ovoga Odbora. Uspješno smo upravljali cijelim procesom sveobuhvatnom on-line podrškom, počevši od registracije sudionika, podnošenja kongresnih priopćenja, hotelskih rezervacija i drugih usluga. Ovako snažna e-podrška i aktivna participacija članova učinili su AE2017 najuspješnijim akvakulturnim događajem ikada. Organizacijski odbor duguje posebnu zahvalnost brojnim studentima – volonterima sa Sveučilišta u Dubrovniku, Splitu i Puli, na njihovom predanom radu u pripremi i organizaciji kongresa.
Koliko je studenata bilo uključeno u sam proces organizacije te jesu li oni u nekom obliku sudjelovali i u programu kongresa?Organizacija i provedba Kongresa ne bi bila moguća bez podrške mnogih sponzora iz industrijskog sektora, na čelu tvrtkom „Biomar“ kao vodećim proizvođačem riblje hrane u svijetu. Nacionalna kontribucija je osigurana preko Ministarstva poljoprivrede u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, te donacijom Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Klastera za akvakulturu, vodećih tvrtki u proizvodnji, preradi i trgovini ribom, doprinosom akademske zajednice, ne zaboravljajući pritom osoblje Valamar Lacroma i President hotela u Dubrovniku koje su u pripremi i provedbi dali najbolje od sebe.
Organiziran je Studentski forum, poseban program za mlade generacije, koji su bili podijeljeni u dvije interesne skupine - oni koji preferiraju akademsku karijeru i studenti kojima je bliža industrijska problematika. Forum je bio poticajan za otvorenu raspravu o znanstvenim i biotehnološkim izazovima, slaveći susret s ranijim prijateljima i uspostavi novih poznanstava. Od ukupno registriranih 1.700 sudionika, 255 su bili studenti. Zabrinutost za neka otvorena pitanja u odnosu na ciljeve je dominirala u raspravi. Od starijih kolega studenti su dobili korisne poticajne savjete i ohrabrenje.
Znanstvenici oduševljeni posjetom školjkarima Malostonskog zaljeva Skup je ujedno bio i prilika hrvatskim školjkarima i uzgajivačima ribe za razmjenu ideja i iskustava sa sudionicima iz drugih zemalja. Koliko je izlagača prisustvovalo na kongresu i imate li možda povratnu informaciju da će se neka strana praksa ili platforma za uzgoj ribe primijeniti i kod nas?U sekciji koja se bavila mekušcima, bilo je znanstvenika s gotovo svih kontinenata, uključujući i Južnu Afriku. Dotaknuti su glavni izazovi školjkarske industrije, kao što su inovativne uzgojne tehnologije, procjene i modeliranje nosivih okolišnih kapaciteta, kao i integrirani multitrofički uzgoj školjkaša, kaveznog uzgoja ribe s asimilacijskim (algama) i detrivornim vrstama (trpovi i sl.), sve s ciljem optimiziranja ekonomskih i ekoloških performansi ove industrije. Kongres su pratila 92 izlagača sofisticirane opreme i usluga.
Industrijski forum s jedinom temom re-introdukcije europske plosnate kamenice (Ostrea edulis) iz Malostonskog zaljeva u obalna područja EU okupio je uz vodeće znanstvenike i preko 20 proizvodnih organizacija. Pred početak Kongresa organiziran je posjet školjkarima Malostonskog zaljeva koji su ugostili posjetitelje vrhunskim svježim kamenicama i domaćim vinom te im pružili jedinstveni i neponovljivi gastronomski užitak. Forum je organiziran u tri sekcije, svaka s uvodnim govorom kojim je dan pregled stanja ove vrste nakon pogubne epidemije koja je uništila gotovo sva prirodna ležišta ove cijenjene vrste u EU, ali je na sreću zaobišla istočnu obalu Jadrana. Posebno su raspravljane znanstvene i praktične perspektive ponovnog naseljavanja ove vrste čije je mjesto u međuvremenu zauzela manje cijenjena pacifička kamenica. U zadnjem dijelu je organiziran intervju preko prethodno pripremljenih upitnika kojim se dobiveni prioriteti, izazovi i neriješena pitanja na putu ostvarenja željenog cilja. Domaći uzgajivači dobili su korisne informacije o tehničko-tehnološkim unapređenjima u reprodukciji, uzgoju i tržišnim potencijalima, što će zahtijevati vremensku potvrdu primjene ovih preporuka.
Stekli ste značajno iskustvo u pripremi i organizaciji znanstvenih skupova velikih formata. Što Vam predstavlja najveći izazov ili prepreku prilikom dovođenja velikih međunarodnih skupova u Hrvatsku? Slijedom dosadašnjih iskustava u organizaciji velikih skupova, s 1.000+ sudionika, nesumnjivo je prva pretpostavka – zadovoljenje prostornih potreba Kongresa. Za razliku od ranije opisanog kongresa koji je svaki dan počinjao uvodnim predavanjem (potrebna velika dvorana s najmanje 1.000 mjesta) i nastavljao se paralelnim sekcijskim izlaganjima, ponekad su Kongresi strogo plenarni, tj. glavnina aktivnosti se odvija u jednoj dvorani, što je npr. bio slučaj s Konferencijom o tunama organiziranoj 2006. godine u Dubrovniku. Pritom je najčešće potrebno imati veći broj „manjih“ dvorana kapaciteta 30 do 80 mjesta za delegate većih nacija (npr. EU, SAD, Kanada, Japan…). Također, osim kongresnog visoko-kategornika, u pravilu se traži i obližnji smještaj u niže rangiranim hotelima za manje platežno sposobne sudionike iz nerazvijenih i zemalja u razvoju.
Koristim prigodu spomenuti predstojeću „planetarnu“ Konferenciju o tunama koja će se ponovno održati u Hrvatskoj od 11. do 19. studenog 2018., ovaj put uz financijsku potporu EU. Kandidaturu smo istaknuli prošle godine uz svesrdnu podršku brojnih delegacija koje su bile impresionirane prethodnom, ali nas je preduhitrio Maroko sa službenim pozivom Njegove ekselencije – samoga Kralja Maroka.
Koristite li u nekom dijelu organizacije skupova usluge turističkih (PCO, DMC) ili event agencija? Koliko Vam pomažu u samom procesu organizacije? EPP (promocija) je u svakom slučaju potreban. Na slične evente je korisno „progurati“ atraktivne dokumentarne filmove (3-5 minuta) koji se trebaju vrtjeti u okviru svečanosti otvaranja i dobrodošlice, te posebno u ležerno vrijeme, kada se organizira npr. prijam domaćina ili Predsjednička večera. Možda zvuči malo čudno u ovo vrijeme prevladavajućih e-komunikacija, ali deseci pa i stotine brošura koje sam znao raspodijeliti na „protočnim“ punktovima su bile razgrabljene. Čini se da ljudi, pogotovo praktičari iz industrijskog sektora još uvijek vole „hard copy“.
Zahvaljujući ovom kongresu dobitnik ste ovogodišnje nagrade HUPKT-a „Ambasador hrvatskog kongresnog turizma“. Što Vam znači ova nagrada i jeste li očekivali ovakvo priznanje?Iskreno, nisam očekivao! Počašćen sam i zahvalan. Ugodna je spoznaja da netko ipak prepoznaje rad. Iznenađenje je tim veće što je fokus moga rada s vrijednim suradnicima prvenstveno znanstveno i stručno okupljanje s ciljem produbljivanje vertikalne (kroz sektor) i horizontalne suradnje (među dionicima). Manje bi me iznenadilo npr. priznanje gospodarskog sektora, odnosno znanstvene zajednice zbog promicanja međunarodne suradnje, i naposljetku znanstvenog i stručnog doprinosa kongresu s pet kongresnih priopćenja, te organizaciji i predsjedanju tematskim radionicama.
Dobrodošli učinci na turističko gospodarstvo kao usputni efekt svakako vesele. Neka mi bude dopušteno za kraj biti pomalo slikovit i ironičan u isto vrijeme. Ovo Vam dođe kao igra malog nogometa od „šponde“, tj. kad se odbijeni „balun“ lijepo odbije o prepreku, a Vi ste u prigodi poentirati.
