Ronald Korotaj: Hotelski smještaj u Hrvatskoj gubi bitku od obiteljskog smještaja

Ronald Korotaj, jedan od naših najistaknutijih hotelijera i predsjednik Uprave Istraturista, od siječnja prelazi na novu funkciju unutar grupacije Lukšić te pripajanjem Istraturista porečkoj Plavoj laguni ulazi u Upravu krovne kompanije. Osim toga, trenutno je na čelu dvije strukovne udruge hotelijera, Udruge poslodavaca u hotelijerstvu (UPUHH) i Udruženja hotelijera pri HGK. Izvrsno upućen u sva događanja unutar hotelske industrije, za PoslovniTurizam je prokomentirao neke od aktualnih i budućih događanja u hrvatskom turizmu.
Udruga poslodavaca hotelijera obilježila je nedavno 25 godina postojanja. Koji je najveći doprinos Udruge razvoju hrvatskog turizma i u kojem smjeru planirate nastaviti rad Udruge?Temeljna svrha rada UPUHH-a je proaktivan pristup u stvaranju što je moguće pogodnije gospodarske klime i okupljanje menadžera, stručnjaka i poduzetnika radi zaštite i promicanja zajedničkih strukovnih interesa. Polazeći od potrebe podizanja konkurentske sposobnosti hrvatskog hotelijerstva u međunarodnom okruženju, UPUHH za temeljni cilj svojih aktivnosti postavlja povećanje konkurentske sposobnosti kroz podizanje poslovnih performansi hotelijerstva i osiguranje stimulativne stope povrata na sredstva uložena u sektor. Želja nam je stvoriti tržišno prepoznatljiv proizvod utemeljen na cjelovitom lancu vrijednosti, povećanje konkurentske sposobnosti kroz očuvanje prostora kao temeljnog resursa bitnog za dugoročno tržišno održivo poslovanje hotelskih poduzeća i kvalitetan razvoj destinacija. Sebe smatramo partnerom Vladi odnosno ministarstvima i ostalim faktorima odlučivanja u su-kreiranju politike sektora. Najznačajniji uspjeh bilo je snižavanje stope PDV-a u turizmu na 10 posto te će vraćanje međustope od 10 posto biti naš cilj i u narednom periodu, zajedno s aktivnostima za poboljšanje investicijske klime, izmjenu Zakona o turističkom zemljištu, kao i poboljšanju radnog zakonodavstva.
Kako biste ocijenili konkurentnost hrvatskog hotelijerstva u međunarodnom okruženju? Koji bi trebali biti glavni razvojni ciljevi hotelijerstva u Hrvatskoj?Posljednja analiza hotelskog sektora tvrtke Horwath HTL pokazala je kako su, prema svojim performansama, hoteli s četiri i pet zvjezdica u Hrvatskoj znatno ispod prosjeka Srednje Europe, pogotovo kad je riječ o prihodima i popunjenosti. Primjerice, hrvatski hoteli u sezoni prestižu austrijske, ali izvan sezone znatno manje zarađuju pa soba u hotelu s pet zvjezdica stoji kao u austrijskom objektu s četiri zvjezdice.  Razlozi tome su nerazvijeni drugi turistički proizvodi - osim sunca i mora - te nemogućnost ili manjak organizacije uvjeta rada u hotelima izvan sezone, s obzirom na nedostatak radne snage. Ciljevi su nam uvijek isti – želimo stvoriti uvjete da investiramo onoliko koliko želimo, a ne samo onoliko koliko možemo zbog objektivnih ograničenja koja su pred nama. Time ćemo povećati prihode koji se ne generiraju samo zbog povećanja cijena, kao i povećati popunjenost hotelskog smještaja. To su dvije stvari na kojima trebamo raditi, uz osiguranje dovoljno (kvalitetne) radne snage odnosno ljudskih potencijala koji mogu iznijeti produljenu sezonu, što je izazov koji nam je u ovom trenutku gotovo nepremostiv.
S povećanjem stope PDV-a Strategija razvoja turizma bačena u vjetar Ove godine poslodavci u hotelijerstvu uložili su oko 800 milijuna eura u izgradnju i obnovu hotelskih kapaciteta. Što mislite, je li realan cilj postavljen u Strategiji razvoja turizma RH, povećanje udjela hotelskog smještaja s 13% na 18% do 2020.?Što se tiče investicijskog ciklusa , jasno se vidi utjecaj smanjene stope PDV-a na turizam od 10 posto, pa kasnije na 13 posto. Investicijski ciklus u hotelijerstvu se povećao s nešto manje od 300 milijuna u 2012. do 800 milijuna u 2017.godini. Nažalost, vidimo da su neki od kolega odustali od investicija za 2018. godinu. Nije tu riječ čak niti o povećanoj stopi PDV-a, već zbog nestabilnosti zakona i pravila za ponašanje investitora. U posljednje 4 godine, 4 puta se mijenjala stopa PDV-a na turizam. Samo najhrabriji investitori mogu pristati na ulaganja u tako nestabilnom poslovnom okruženju. Međutim, s obzirom na poraste obiteljskog smještaja nemoguće je ostvariti ovaj cilj strategije, kao i većinu ostalih. Vlada je u Strategiji razvoja hrvatskog turizma za strateški cilj zacrtala novih 20 tisuća hotelskih ključeva do 2020., što je nažalost u uvjetima poslovanja gotovo nemoguće. Istodobno smo u posljednjih pet godina imali porast kapaciteta u privatnom smještaju za 176 tisuća novih kreveta, čime je udio 'zimmer freia' prešao 58 posto u ukupnoj strukturi smještaja, što nije u skladu sa Strategijom koja je promovirala zadržavanje udjela kapaciteta privatnog smještaja na maksimum 50%. Dakle, hotelski smještaj gubi bitku protiv obiteljskog smještaja, koji raste sve brže, i tu jako zaostajemo za europskim prosjekom. Nažalost, s povećanjem stope PDV-a, Strategiju se može baciti u vjetar.
Visoka sezonalnost turizma u ljetnim mjesecima i nedovoljan razvoj kontinentalnog turizma godinama su aktualne teme. Gdje leže ključni uzroci tih problema? Što biste poručili kolegama hotelijerima na kontinentu?Iluzorno je očekivati da ćemo mi kao destinacija na Mediteranu prestati biti zemlja sunca i mora, odnosno odmorišni ljetni turizam i dalje jest i uvijek će biti glavni motiv dolazaka turista. Sezona se evidentno produljila, rujan je doista glavni dio sezone. Mi smo naše posljednje hotele zatvorili 15.  studenog i otvaramo ih ponovno za božićne i novogodišnje blagdane. S druge strane, kontinentalni turizam čini svega 2 posto ukupnog turističkog prometa. Svakako da je ravnomjeran turistički razvoj Hrvatske poželjan, no govorimo o još uvijek vrlo malim apsolutnim brojkama. Za razliku od prirodnih atrakcija i kulturno-povijesne baštine, Hrvatska je izrazito siromašna u novostvorenim turističkim atrakcijama kao što su suvremeno opremljeni kongresni centri, tematski i zabavni parkovi, golfska igrališta, centri za posjetitelje, kvalitetno osmišljene tematske rute te slični sadržaji turističke ponude bez kojih je izuzetno teško uspostaviti pretpostavke za proširenje međunarodno prepoznatljivog proizvodnog miksa, turističko aktiviranje kontinentalnog prostora, uključujući i prostor priobalnog zaleđa, te produljenje sezone. Hrvatskoj danas nedostaju centri cjelogodišnjeg planinskog i sportskog turizma, kvalitetne biciklističke staze s potrebnom infrastrukturom, ronilački i jedriličarski centri te drugi sadržaji nužni za kvalitetno i dugoročno održivo tržišno pozicioniranje na tržištu posebnih interesa.  
Usprkos snažnom porastu potražnje za Hrvatskom kao turističkom destinacijom i ostvarivanju dobrih turističkih rezultata, sektor se i dalje suočava s nizom neriješenih  problema, kao što su porez na nekretnine, Zakon o turističkom zemljištu, boravišna pristojba i radna snaga. Očekujete li uskoro neke pomake i pozitivna rješenja s državne razine?Koristim i ovu priliku da članove Vlade podsjetimo da turizam čini 18 posto BDP-a te da je najsnažnija karika našeg gospodarstva, kao i pokretač investicijskog ciklusa. Nositelji glavnih turističkih aktivnosti i najvećeg dijela prihoda od turizma su hotelijeri. Samo pet najvećih igrača u hrvatskom turizmu zapošljavaju ukupno 7 tisuća ljudi, stoga su upravo hotelijeri istinski partneri Vlade, ne samo zbog prihoda kojeg generiramo ili stvarne vrijednosti u imovini koju imamo. Pozivam ih još jednom na dijalog i snažniju suradnju upravo u rješavanju problema koje ste nabrojili, jer bez njih niti hotelijerstvo, a time niti cjelokupni turistički sektor ne može ostvariti konkurentnost koja je zacrtana strategijom.
Pravnik ste po struci, je li Vam oduvijek bila želja raditi u turističkoj industriji ili Vas je put slučajno odveo u hotelijerske vode?S obzirom da sam iz Istre, u Istri je gotovo svako zanimanje barem posredno vezano uz turizam, pa je to i bio moj put. Karijeru sam započeo u Plavoj laguni kao voditelj pravnih poslova i projekata. U međuvremenu, prešao sam u Adris grupu, gdje  sam preuzeo ulogu voditelja pravnih poslova,  a od 2006. započeo sam trogodišnji mandat direktora Tvornice duhana Zagreb d.d. Potom se vraćam u Plavu lagunu, odnosno od 2014. godine u Istraturist, kao direktor jedne od vodećih hotelijerskih kompanija u Istri. Zadovoljan sam jer smo pokazali kako se povećava vrijednost kompanije rastom poslovanja, investicijskim projektima, inovacijama i razvojem talenata, korištenjem razvojnih potencijala te optimizacijom povrata na imovinu, ostvarenjem društveno odgovornog i održivog poslovanja, posebno u odnosu na lokalnu zajednica. Pred nama je novo povijesno razdoblje kompanije, u koje ulazimo s velikim očekivanjima.  
Osim vođenja Istraturista, aktivno obnašate više funkcija u ključnim udruženjima važnim za razvoj turizma. Kako usklađujete sve svoje obveze i privatni život? Uz puno truda i razumijevanja s druge strane. Moja supruga se također bavi turizmom pa se krećemo u istim krugovima, imamo zajedničke hobije, puno se bavimo sportom pa na taj način zajednički punimo baterije.