Vladimir Preveden: U Austriji je turizam dio života, a ne samo prilika za brzu zaradu

Dr. Vladimir Preveden partner je u konzultantskoj kompaniji Roland Berger Strategy Consultants, a u svom dosadašnjem djelovanju često se bavio analizama turističkog i hotelijerskog tržišta, o čemu će govoriti na idućoj međunarodnoj konferencij Adria Hotel Forum, koja se održava u Zagrebu 11. i 12. veljače 2015. Stoga smo dr. Prevedena upitali za komentar mnogih aktualnih zbivanja na hrvatskom turističkom tržištu.

Zadnjih nekoliko godina u hrvatskom hotelijerstvu se događaju akvizicije i okrupnjavanje portfelja vodećih kompanija. Hoće li se ovaj trend nastaviti i u budućnosti?
Da, svakako. Vodećih pet hotelskih grupacija u Hrvatskoj je dostiglo određenu kritičnu veličinu, rade profitabilno do visoko profitabilno te su naučile upravljati sezonalnošću. Neke od njih su prezadužene, što drugim riječima znači da mogu postati mete za pruzimanje od strane drugih. Zabrinjavajući trend, međutim, je taj što te hotelske grupacije nisu usklađene s razvojem destinacija; ili idu prema resortima koji su fokusirani na ljetnu sezonu ili se okreću luksuzu, a luksuzni gost očekuje i luksuznu destinaciju, ne samo smještaj.

Hrvatski turizam dobio je strateški plan razvoja prošle godine, a nedavno i strateški marketinški plan za razdoblje 2014.-2020., kojim se najavljuje rebranding naše turističke ponude. Što mislite, što bi trebala biti osnova nove komunikacije našeg brenda prema stranim tržištima, nakon Mediterana kakav je nekada bio?
Mislim da nema smisla komunicirati bez da se osigura da doživljaj odgovara ili nadmašuje očekivanje gosta. To se sada radi na neki način. Više naglaska bi trebalo staviti na događanja, posebno tradicionalna događanja. To nedostaje u trenutnoj komunikaciji. Sada se naglasak stavlja na destinacije, no lijepu prirodu i kulturnu baštinu imate u svakoj zemlji svijeta, čak i u većoj mjeri.

Turizam je biznis koji se treba raditi cijelu godinu

HTZ je pokrenuo projekt Hrvatska 365 s ciljem produljenja pred i posezone, a uvjet je bio da većina turističkih i ugostiteljskih subjekata na destinacijama ostaje otvorenim do 15. listopada. Ima li Hrvatska preduvjete da dovodi turiste usred zime, odnosno što sve treba biti zadovoljeno da bi se to i dogodilo?
Nije dovoljno da turistički i ugostiteljski subjekti rade samo do 15. listopada. To je već korak prema krivom smjeru. Svaki turistički i ugostiteljski subjekt po svojoj naravi treba biti tako koncipiran da radi više ili manje cijelu godinu, možda s malim pauzama u određenim periodima. Potpore za pred i posezonu bi trebale ići samo u tom smjeru, sve ostalo se ne bi trebalo podržavati. Trebamo također razvijati svijest i opće razumijevanje da je turizam biznis kao svaki drugi, što znači da ga se radi cijelu godinu te se živi od njega. Jako je nezravo za destinaciju i svaku investiciju per se ako je neiskorištena većinom godine. Naravno, opet se vraćam i na razvoj destinacije, koja to mora podržavati kroz jasno komunicirani 10-godišnji master plan turističkog razvoja, koji uključuje sve glavne dionike u destinaciji – privredu, grad, turizam, infrastrukturu, građane, itd.

Turisti prvo biraju i dolaze u destinaciju, a ne hotel, no u nas su često upravo velike hotelske kuće nositelji turističkog razvoja u destinacijama. Na koji način bi trebalo uključiti lokalne uprave i turističke subjekte u samim destinacijama kako bi sinergijskim djelovanjem privukli više posjetitelja?
Sve kreće od destinacije, destinacija mora pokazati vodstvo. Mislim na ključne igrače u razvoju destinacije, koje sam već naveo. Često predstavnici grada i lokalne turističke zajednice preuzimaju vodstvo i organiziraju druge dionike. No, to je točka gdje je Hrvatska općenito najslabija u usporedbi s drugim destinacijama u Europi.

Prema najavama novog zakona, turističke zajednice bi trebale postati generatori turističkog razvoja i pretvoriti se u DMO-e, no hotelijeri se često žale kako od svojih turističkih zajednica nemaju gotovo nikakve koristi. Kako bi trebalo preustrojiti ovaj sustav kako bi on počeo učinkovito funkcionirati?
Vrlo jednostavno: nekompetentne managere ili managere bez jasne volje ili s političkim motivima treba zamijeniti stručnjacima koji imaju plan i žele nesto promijeniti. Na zapadu to često funkcionira tako da se uspostavi voditelj lokalne turističke zajednice koji još nikada nije živio u destinaciji, tj. dođe s neutralnim stavom i jasnom namjerom da uzdrma uhodane strukture i procese te napravi nešto dobro. Nije teško raditi promjene ako postoji volja.

Svijest, dugoročno razmišljanje, jasan plan, suradnja

Zagreb je jedna od najpovoljnijih europskih metropola po cijenama noćenja. Povećanje cijena usluga bilo bi u interesu hotelijera, no s druge strane međusobno rade „damping“ cijena uslijed borbe za goste. Kako pomiriti želje i stanje na terenu?
U mojoj studiji "European Capital City Tourism" Zagreb je među 21 analiziranim glavnim gradom u Europi bio na zadnjem mjestu. Problem nisu cijene, već što premalo gostiju dolazi u Zagreb te im se ne nudi nešto zanimljivo. Smatram kako nema dovoljno izbora u pogledu smještaja u Zagrebu. Drugim riječima, Zagreb ima potencijal da situacija bude bolja, što će se sigurno i dogoditi, jedino je pitanje hoće li se to dogoditi sporo i slučajno ili ciljano i brzo. Upravo ovdje leži prilika za vodstvo grada da se pozitivno ili negativno profilira.

Vi ste rođeni i školovali ste se u Austriji. Austriju često navodimo kao primjer kvalitetnog turističkog razvoja i cjelogodišnje iskorištenosti turističkih kapaciteta. Što možemo naučiti od Austrijanaca?
Austrijanci su s pravom uvijek među najboljima na svim listama. Većina stvari u turizmu se događa na pametan način, s jasnim planom i namjerom, u konstruktivnoj interakciji svih dionika, korak po korak i u skladu s dugoročnim razmišljanjem. U Austriji je turizam dio života, a ne samo prilika za brzu zaradu. Svi objekti koriste prvenstveno i građanima, što je ključno za razvoj održivog turizma. Ne treba zaboraviti da se austrijski turizam temelji na ljetnim turizmu, a da je zimski turizam tek prije dvije godine dostignuo jednaku važnost. Znači, potrebna je svijest, dugoročno razmišljanje, jasan plan, suradnja.

U siječnju sudjelujete na Adria Hotel Forumu. O kojima temama ćete govoriti na svom uvodnom predavanju?
Veselim se Adria Hotel Forumu jer je to jedan od rijetkih kvalitetnih događanja u turizmu. Moja tema će biti "Hrvatski turizam na raskršću – porast hotelske industrije". Sadašnji model razvoja turizma je dostigao nezdravu razinu te ga treba promijeniti ili bolje reći usmjeriti prema novim temeljima razvoja. U tome će hotelska industrija, a mislim prvenstveno na mala i srednja poduzeća, imati puno značajniju ulogu od ove koju imaju danas.