Zlatan Muftić: Ponosni smo na nagradu „Ambasador hrvatskog kongresnog turizma“

Zagrebački kongresni ured koji djeluje pri Turističkoj zajednici grada Zagreba nedavno je dobio još jedno priznanje struke - godišnju nagradu „Ambasador hrvatskog kongresnog turizma“ udruge HUPKT. Nagradu je preuzeo Zlatan Muftić, direktor Sektora turističkog proizvoda i voditelj Kongresnog ureda, s kojim smo razgovarali o aktualnim temama u kongresnoj industriji.

Nagradu Ambasador kongresnog turizma dobili ste za promicanje Zagreba kao kongresne destinacije i skok na ICCA-inoj listi kongresnih gradova sa 134. na 79. mjesto u 2013.
Nagrada HUPKT-a nam puno znači, pogotovo jer dolazi od strane struke, od strane kolega kongresnih profesionalaca. To nam govori da radimo dobar posao i služit će nam kao poticaj da tako nastavimo i dalje. Što se tiče napretka na ICCA-inoj ljestvici kongresnih gradova, rekao bih da je to posljedica više čimbenika. Prvi je svakako povećanje broja kongresa asocijacija održanih u Zagrebu tijekom prošle godine, ali s druge strane tu je i veća kvaliteta praćenja i prikupljanja podataka o održanim skupovima. Iako smo, kao Kongresni ured, involvirani u realizaciju većine takvih skupova, određeni dio se odradi i mimo nas. Stoga nam je drago kada nas organizatori informiraju o održanim skupovima; na taj način imamo kvalitetnije podatke, što naravno, utječe i na našu poziciju na ICCA-inoj listi.

Kako se prikupljaju i prijavljuju podaci o broju skupova asocijacija za ICCA-u?
Kao što sam rekao, podatke o većini skupova asocijacija dobivamo iz prve ruke jer nas kontaktiraju organizatori, tj. predstavnici asocijacija. Naime, u ranoj fazi organizacije potrebne su im konzultacije koje kongresni ured može pružiti. Pritom od njih prikupljamo set informacija o događanju, na temelju kojih procjenjujemo veličinu i značaj skupa, te odlučujemo na koji način i kako možemo dalje pomoći u realizaciji skupa. Podatke prikupljamo i kroz praćenje općih i specijaliziranih medija, te iz različitih drugih izvora.

Ove godine bilježite veliku potražnju za Zagrebom, a broj upita za skupove s međunarodnog tržišta porastao je više od 500 posto. Koji tip kupaca je najviše zainteresiran za Zagreb?
Dosta je porastao broj korporativnih događanja, kod kojih je vrijeme planiranja relativno kratko, od par mjeseci do godine dana. Međutim, u posljednje vrijeme imamo i porast upita asocijacija jer je i u tom segmentu došlo do smanjivanja vremena od početnog interesa do odabira destinacije. Nekada je za taj proces trebalo 3-5 godina, a sada se skratio na 1-3 godine, pa to također možemo gledati kao uzrok dinamizacije upita u posljednje vrijeme.

S druge strane, valja imati na umu da su ovogodišnji dobri rezultati i povećanje zanimanja za Zagreb posljedica dugogodišnjeg rada. Danas, dakle vidimo plodove rada od prije tri, četiri, pet godina. Naravno, tu ne govorimo samo o radu kongresnog ureda, već svih članova industrije - hotelijera, DMC i PCO agencija, dobavljača. Svaki njihov napredak donosi iskorak za cijelu destinaciju.

Imate li podatak o tome koliki postotak upita se na kraju i realizira?
Načelno gledano, naš posao je da otvaramo destinaciju za nove poslove, a posao hotelijera i agencija je da zaključuju te poslove. Nažalost, često nam nedostaju povratne informacije „s terena“, pa nisam u mogućnosti procijeniti koliki dio upita se i realizira. Stoga apeliram na kolege da nas pokušaju redovito informirati o održavanju takvih skupova. To bi nam omogućilo bolje praćenje uspješnosti vlastitog rada, učinaka izlaganja na sajmovima i sl.

Koja tržišta pokazuju povećano zanimanje za Zagreb?
Osim tradicionalnog interesa s europskog tržišta, bilježimo porast upita iz SAD-a, te nekih azijskih zemalja. Iako su Kina i Indija specifična tržišta, u odnosu na prethodno spomenuta tradicionalna, predviđamo da bi upravo ona u bližoj budućnosti mogla zabilježiti značajan porast.

Je li u Zagrebu već održan neki skup indijskih klijenata?
Koliko znam, veći skup još nismo imali, ali bilo je manjih korporativnih putovanja i insentiva. Općenito, ulazak u EU nam je omogućio da Hrvatska, a time i Zagreb, postane prepoznatljivija kongresna destinacija kod potencijalnih klijenta s dalekih tržišta. Naime, njima je puno lakše shvatiti kontekst EU i sve pozitivno što on nosi: kulturu, stabilnost, sigurnost. Osim toga, tu je i vizni režim koji svim poslovni ljudima s vizom za bilo koju zemlju EU omogućuje nesmetan ulazak i u RH. Nadalje, ovdje je važno imati u vidu da je to tržište vrlo specifično po pitanju hrane i nekih drugih zahtjeva. Vjerujem da će rast potražnje s tog tržišta probuditi i proširenje ponude u tom segmentu.

U kongresnoj industriji konkurencija je globalna

Koliko je ICCA-ina lista relevantna? Mnoge kongresne destinacije rado je prilažu kao mjerilo uspjeha na međunarodnom tržištu.
Sve ovisi kako promatrate stvari. Ako promatramo ICCA-inu ljestvicu kao stručni/znanstveni podatak, onda možemo primijetiti i određena ograničenja. Ona, recimo, isključivo promatra tržište asocijacija, a korporativno tržište, koje je često dinamičnije i propulzivnije, uopće ne uzima u obzir. Također, samo iz broja održanih skupova, ne možete dobiti potpunu sliku o njihovoj veličini, broju sudionika, ekonomskom utjecaju na destinaciju. Kod promatranja ovakvih ljestvica uvijek treba biti svjestan njihovih ograničenja i pažljivo tumačiti te podatke.

S druge strane, ovakve top-liste puno se češće koriste kao svojevrstan marketinški alat i tu njihova uloga može biti značajna. Naravno, pitanje je resursa koje ćete kao gradski ili državni kongresni ured uložiti u prikupljanje i obradu podataka, s ciljem prijavljivanja što većeg broja skupova i postizanja bolje pozicije na listi. Neke destinacije su vrlo angažirane po tom pitanju, što rezultira i njihovim dobrim pozicijama na listi.

Zagreb je u 2013. prijavio 32 međunarodna skupa asocijacija, a Beograd 52 skupa. Gledajući brojke zadnjih godina, Beograd je najbrže rastući grad u Europi. Možete li komentirati ovakav uspjeh susjedne zemlje?
Bez namjere da umanjim uspjeh Beograda ili uzdižem Zagreb, volio bih skrenuti pažnju na par činjenica koje će baciti malo drugačije svjetlo na ove podatke. Prvo, Beograd ima respektabilne kapacitete, ima kongresni centar koji Zagreb još uvijek nema, riječ je o bitno većem gradu od Zagreba. Drugo, asocijacije često biraju destinacije po nacionalnom ključu, a u Hrvatskoj vlada puno veća međusobna konkurencija atraktivnih kongresnih destinacija. Tu su Dubrovnik i Opatija kao tradicionalne kongresne destinacije s višegodišnjom tradicijom, zatim Istra, Rovinj…, dok u Srbiji najveći broj skupova odlazi u Beograd.

Je li Beograd konkurencija Zagrebu ili nije?
Specifičnost ove industrije je u tome da ste ponekad konkurencija, a ponekad možete i surađivati da biste zajednički ostvarili neke ciljeve. Nama je Beograd konkurencija koliko i ostali gradovi koji udovoljavaju zahtjevima organizacije pojedinog skupa. U kongresnoj industriji je konkurencija u načelu globalna, naravno postoji i konkurencija u okruženju kada je riječ o događanjima kada se bira destinacija prema regionalnom ključu pa su u tom krugu Ljubljana, Beograd, Zagreb. Beograd je uvijek u prednosti kada je riječ o većim događanjima, radi većih kongresnih kapaciteta.

Postoji li osnova i potreba za zajedničkim nastupom na određenim tržištima, kao regija SEE (Jugoistočna Europa)?
Mjesta za suradnju apsolutno ima: kroz transfere znanja, razmjenu i dijeljenje podataka i sl. Međutim, regionalni nastup za Hrvatsku nema osobitog smisla jer je Hrvatska/Croatia, kao zemlja s bogatom turističkom tradicijom, tržišno puno jači brand od nekakvog amorfnog pojma Jugoistočne Europe/SEE. Da ne spominjem pojedine hrvatske brendove poput Dubrovnika, Dalmacije…, dakle pojmove s bojom, okusom, mirisom koji bude pozitivnu emociju i želju za dolaskom. To naravno ne znači da se hrvatske kongresne destinacije ne mogu na pojedinim tržištima promovirati i zajednički u kontekstu JI Europe kada se procijeni da za to postoje razlozi.

Postoji li kakav konkretniji oblik suradnje između Zagreba, Ljubljane i Beograda kada je riječ o kongresnim uredima?
U redovnom smo kontaktu s kolegama, a zbog blizine s Ljubljanom nešto više nego s Beogradom. Viđamo se na kongresnim burzama, a tu je i regionalna konferencija Inside na kojoj komentiramo stanje u regiji, razmjenjujemo iskustva i mišljenja. Linije su otvorene za sve korisne ideje i razmjenu mišljenja. Najkonkretniji projekt je burza Conventa u organizaciji Kongresnog ureda Slovenije, koji osim samog sudjelovanja na burzi omogućava i organizaciju studijskih putovanja organizatora u destinacije u regiji, te predstavlja dobru platformu za suradnju na više razina.

Treba nam nacionalni kongresni ured

Od prošle godine više nemamo nacionalni kongresni ured. Struka je negativno ocijenila ovaj potez HTZ-a, no nedovoljno da bi se takav ured ponovno oformio. Koliko je važno u kongresnom svijetu imati nacionalni kongresni ured i kakva je njegova uloga u odnosu na regionalne/gradske kongresne urede?
Mislim da je važno imati nacionalni kongresni ured, a Hrvatska je zemlja s dugom tradicijom postojanja takvog ureda, dok neke destinacije tek sad osnivaju takve institucije. Premda smatram da su gradski kongresni uredi važniji u smislu konkretnijeg spektra djelovanja od nacionalnih, svejedno je uloga nacionalnih kongresnih ureda važna i značajna. Dokaz tome je da se prije par mjeseci osnovao kongresni ured Italije, zatim je tu i novoosnovana udruga nacionalnih kongresnih udruga Europe koja trenutno okuplja 17 članica i radi na zajedničkim projektima i promociji europskih destinacija. Hrvatska nacionalnog kongresnog ureda nije u mogućnosti sudjelovati u radu te udruge.

Isto tako, kongresni proizvod je vrlo specifičan i složen, te je nužno imati nekoga tko će pratiti njegove sastavnice na nacionalnoj razini i koordinirati nastup na međunarodnim tržištima. Zatim je tu aspekt kontinuiteta koji je nužan jer se radi o poslovima koji se dogovaraju dugo vremena i važno je da potencijalni klijent osjeća povjerenje i sigurnost, što institucija nacionalnog kongresnog ureda svakako olakšava.

Hrvatska je ostala na tri gradska kongresna ureda, s time da jedino zagrebački ima dovoljno resursa za značajnije djelovanje. Koliko je godišnji budget kongresnog ureda? Koliko ljudi zapošljava?
Mi smo dio Turističke zajednice grada Zagreba i puno resursa dijelimo, a mnoge se aktivnosti isprepliću. Primjerice, mi na kongresnim sajmovima pored naših specifičnih kongresnih materijala koristimo i opće promotivne materijale. Zatim, ima burzi, primjerice u Kini, koje funkcioniraju po principu „2u1“, odnosno obuhvaćaju i kongresni i odmorišni turizam. Zato je teško točno precizirati budžet namijenjen striktno za djelatnost kongresnog ureda. Okvirno, možemo govoriti o godišnjoj svoti od 3-4 milijuna kuna, a kongresni ured ima ukupno četiri zaposlena.

Godinama pričamo o Ambasador programu u Hrvatskoj, no do danas još nije uspostavljen. Mislite li da nam je potreban i tko ga treba pokrenuti?
Ambasador program je nešto što bi se trebalo pokrenuti na nacionalnoj razini. Članovi kongresne industrije održavaju određene veze sa znanstvenom i stručnim zajednicama, ali pravog, smislenog, suvremenog Ambasador programa još uvijek nemamo.

Ponavljam, volio bih da se takav projekt pokrene na nacionalnoj razini, bez obzira što trenutno nemamo nacionalni kongresni ured. Ukoliko se pokaže da izgledi za takvo nešto ne postoje, vidjet ćemo što ćemo na gradskoj razini učiniti. Naravno, treba biti realist i priznati da je riječ o velikom projektu koji zahtijeva puno angažmana i resursa, te kojem treba pristupiti krajnje studiozno. Potrebno je identificirati potencijalne ambasadore, vidjeti tko je zainteresiran, koje poticaje ponuditi, kreirati programe… Zatim je tu priča oko kontinuiranog održavanja kontakata, redovitog održavanja radnih sastanaka, obavještavanja oko događanja na destinaciji i sl.

Imate li najave nekih značajnijih skupova u idućih godinu-dvije u Zagrebu?
U idućoj godini istaknuo bih 68. godišnju konferenciju udruge za međunarodnu razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znanosti IAESTE koja se održava u siječnju te međunarodni znanstveni skup Animafest Scanner u lipnju. U 2016. u Zagrebu će se održati 20. Kongres europske antropološke asocijacije koji će okupiti 600-700 sudionika.