Dvije nove Michelinove zvjezdice stigle u Hrvatsku!
Nedavno je predstavljen projekt „Hrvatska autohtona kuhinja" kojim se promovira hrvatska autohtona gastronomska ponuda, a donesen je i Pravilnik o uvođenju tog standarda u kojem se za sada navodi lista od 500-injak autohtonih hrvatskih jela.
Da, ovo je važan projekt koji će dati zasluženu vrijednost i promovirat će hrvatsku autohtonu kuhinju, s ciljem da Hrvatska postane svjetski poznata gastronomska destinacija, kao zemlja gdje se dobro jede i pije. Pravilnik je pripreman skoro godinu dana, nositelj je Ministarstvo turizma koje je prepoznalo ovu inicijativu kao vrlo važnu za razvoj hrvatske gastronomije, u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, Savezom kuhara i Hrvatskom gospodarskom komorom. Posebnim standardom prvi se puta utvrđuje što su autohtona hrvatska jela te je postavljen temelj za brendiranje hrvatske kuhinje i restorana kao jednog od temelja hrvatskog turizma. Kandidirati se za brend "Hrvatska autohtona kuhinja" može cijeli ugostiteljski objekt ako udovoljava propisanim kriterijima, no i pojedina jela u njegovu jelovniku mogu nositi oznaku autohtone kuhinje.
Kojim to kriterijima ugostitelj mora udovoljiti ne bi li dobio oznaku i na koji je način može dobiti?
Za dobivanje oznake hrvatskom autohtonom kuhinjom mogu se prijaviti objekti iz skupina restorana, barova i hotela, s time da moraju u jelovniku imati najmanje 70% jela svoje ponude s utvrđenog Popisa jela gastronomske baštine, a broj jela s popisa ne može biti manji od četiri. Popis jela trenutno broji oko 500 jela iz svih područja Hrvatske, no proširivat će se. Također, ugostitelj i sam može predložiti jelo za koje smatra da bi ga trebalo uvrstiti na popis, no dakako mora obrazložiti zašto ga smatra takvim, a sve potrebno za takvu prijavu propisano je Pravilnikom. Prije nekoliko dana restoran Stari fijaker prvi je dobio i postavio ploču s oznakom, a još desetak restorana trenutno očekuje rješenje.
Sve informacije se mogu dobiti na web stranicama gore spomenutih institucija, a ugostitelj treba podnijeti prijavu HOK-u te će posebno povjerenstvo, na temelju prijavnice i priloženog jelovnika, utvrditi zadovoljava li standard. Sama prijava iznosit će oko 1.600 kuna, a uključuje sve troškove postupka utvrđivanja standarda te trošak izrade standardizirane ploče na hrvatskom i engleskom jeziku. Nakon dobivanja, znak će biti postavljen na ulazu u ugostiteljski objekt.
Koje koristi ugostitelj može očekivati ukoliko se uključi i dobije znak Hrvatske autohtone kuhinje?
Jedan od novijih trendova u turizmu jest gastronomski turizam, turisti posjećuju određenu destinaciju jer su zainteresirani za domaća i tradicionalna jela tog podneblja, za njezinu kulinarsku baštinu. A nama su naši preci ostavili pravo bogatstvo kulinarske ponude, tradicionalnih jela i receptura koji su u našim krajevima prisutni stoljećima te ih trebamo izvući iz zaborava i predstaviti novim generacijama. Cijelo vrijeme nam je nedostajala priča, brend jer hranu treba znati ne samo pripremiti, nego je i prezentirati, zainteresirati gosta za priču.
Za restorane koji istaknu ovu oznaku, gosti će znati da su posebni restorani, gdje se garantira kvaliteta domaće kuhinje, a ako u jelovniku vide oznaku uz pojedino jelo, znat će da je riječ o višem stupnju ugostiteljstva. Time ugostitelj svojom ponudom postaje konkurentniji na tržištu.
Vaša je obitelj godinama u ugostiteljstvu, vi ste svoj restoran otvorili 1987. u Gračanima i jedan ste od rijetkih ugostitelja koji bez prestanka vodi restoran. Recite nam, koliko je zahtjevno baviti se ugostiteljstvom i što vas motivira kad je teško?
Ja imam obiteljsku tradiciju bavljenja ugostiteljstvom od 1838. Svatko mora raditi posao koji najbolje zna raditi, a ja svoj posao volim. No, ugostiteljstvo je težak posao, ugostitelji nisu dovoljno podržani od institucija, s time da vođenje restorana donosi najviše rizika, radi visokih troškova. Taj je posao stihijski s jedne strane, dok za gosta uvijek treba biti spreman, i kada ima i kada nema posla.
Teška su vremena, no vi uskoro otvarate i hotel pored restorana. Što biste savjetovali kolegama, kako preživjeti krizu, posebno u manjim mjestima u kojima je platežna moć građana manja?
Najvažniji je savjet – nikada ne ići nauštrb kvalitete! Gosti će to znati prepoznati, svaki segment ponude ima svoju cijenu i svoje goste. No, problem je kod nas što se s novim, ubrzanim tempom života, razvija kultura fast fooda umjesto kulture stola. Da, teška su vremena, ljudi znaju reći da je prije bilo više novaca. No, i to je relativno. Naime, čovjek se nikad nije mogao jeftinije obući, a ni skuplje, kao danas. Isto vrijedi i za odlazak u restoran, ponuda je velika. No, s novim načinom života ljudi imaju cijeli niz dodatnih troškova koji prije nisu postojali.
Konzumerizam, razvoj tehnologije nas otuđuje i usmjerava u druge stvari. Zato ljudima više ne preostaje puno mjesta u budgetu za odlazak u restorane, gdje će kvalitetno pojesti i podružiti se. No, ljude treba educirati pa mislim da će se s vremenom razvijati i vraćati naša kultura objedovanja, poput nekad popularnih obiteljskih ručkova.
Godinama prikupljate te izdajete nova izdanja starih kuharica. Imate vlastiti muzej od dvije tisuće kuharica. Otkuda ljubav prema ovome? Spravljate li jela iz starih kuharica u svom restoranu?
Već više od dvadeset godina skupljam stare kuharice, a kako sam oduvijek volio povijest, proučavao sam povijest starog Zagreba, gastronomije, turizma. Prvo sam si bio zadao cilj da skupim stotinu kuharica, pa kad sam to ostvario, htio sam imati tisuću kuharica, a sada više i ne brojim. Uvijek se nađe nešto novo i zanimljivo. Spravljam dio jela iz starih kuharica u svom restoranu, nastojim spajati staru baštinu s današnjim vremenom. Sve više mladih ljudi zanima kaj su jeli naši stari. Izgled i dekoracija jela danas su jako važni, a o tome je već govorila opatijska kuharica s kraja 19. stoljeća „Slobodna vještina kuhanja“.
Imate restoran, vinoteku, muzej kuharica te uskoro otvarate hotel. Kome će biti namijenjen i koje su njegove posebnosti?
Hotel želim otvoriti što prije, no teško je govoriti o točnom datumu. Smještaj će imati 4*, a bit će ponajprije namijenjen poslovnim ljudima, sportašima, no i svim drugim gostima. Nudit ćemo i usluge medicinskog turizma, budući da je supruga stomatolog. Svaka soba imat će drukčije uređenje, s originalnim starinskim namještajem, zapravo će slijediti uređenje postojećeg restorana, koji odiše poviješću Zagreba. Uređenje smo sami osmišljavali u obitelji, nije lako, ali to volimo. Ako se nekom gostu bude svidio komad namještaja u sobi u kojoj odsjedne, moći će ga i kupiti.
Da ste ministar turizma, što biste promijenili, kako biste olakšali poslovanje kolegama?
Prvo moram reći da nije ministar taj koji sam mijenja ili donosi zakone, to je dugotrajna procedura, a ministar Bajs ima dosta razumijevanja za ugostitelje. No, naravno da postoje stvari koje kroz strukovna udruženja nastojimo promijeniti, od smanjenja PDV-a na ugostiteljske usluge i raznih drugih davanja koji opterećuju poslovanje. Vjerujem da bi to utjecalo na povećanje potrošnje u ugostiteljstvu i većeg obrta novaca, što je opet dobro za državu. Zadovoljni smo što smo pokrenuli projekt brendiranja nacionalne kuhinje jer će donijeti koristi svima. Zato se nadam da ćemo iduću sezonu dočekati sa što većim brojem oznaka Hrvatske autohtone kuhinje na vratima ugostiteljskih objekata.
