Zoran Krupka: Dubrovnik kao kongresna destinacija ima sve što međunarodni sudionici konferencija traže

Profesor međunarodnog marketinga i brand managementa te Prodekan za kvalitetu i internacionalizaciju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Zoran Krupka, jedan je od Hrvatskih kongresnih ambasadora (HKA). Koja je sve međunarodna događanja doveo u Hrvatsku, što njihova organizacija podrazumijeva i koliko mu u tome pomaže biti dijelom HKA programa, rekao nam je u intervjuu za Poslovni Turizam.

Tijekom svoje akademske karijere bili ste dijelom programskih, organizacijskih i znanstvenih odbora brojnih međunarodnih događanja. Koje od njih biste istaknuli kao najznačajnije i najveće?

Svakako bih istaknuo sljedeće tri konferencije: Global Business Conference (GBC), Odyssey Conference i Marketing Theory Challenges in Transitional Societies (MTC). GBC je konferencija u čije sam kreiranje i razvoj involviran od samih početaka tako da sam mogao pratiti njen rast i razvoj. Odyssey Conference je konferencija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i kao takva bitna za cijelo područje ekonomije i poslovne ekonomije na ovim prostorima. MTC konferencija je počela kao suradnja katedri za marketing Ekonomskog fakulteta - Zagreb i Ekonomsko poslovnog fakulteta – Maribor, a prerasla je u EMAC Regional Conference (European Marketing Academy – EMAC je jedna od dvije najvažnije globalne marketinške asocijacije).

Član ste programskog odbora Global Business Conference od 2010. godine te Global Education, Teaching & Learning Conference od 2017. godine. Obje se konferencije održavaju u jesenskom razdoblju u Hrvatskoj. Od kolikog su međunarodnog značaja ove konferencije u Vašoj struci, kakve sudionike okupljaju te kako to da se uvijek održavaju u Hrvatskoj?

Kada se odlučivalo o destinacijama za Global Business Conference, već je na samom početku odlučeno da je to konferencija koja će se održavati u Hrvatskoj. Tada, govorimo o 2008. i 2009. godini, Hrvatska kao turistička destinacija nije bila ono što je danas. Stoga je jedan od ciljeva konferencije otpočetka bio promocija Hrvatske kao kongresne destinacije, ali i Hrvatske kao marke države.

Nadalje, stava sam da sudionici nisu samo ambasadori konferencije već i zemlje gdje se konferencija održava. Zbog toga su veliki napori uloženi u internacionalizaciju konferencije. Kao rezultat toga, od samih početaka, više od 99% sudionika (profesori ekonomije, marketinga, menadžmenta, financija, računovodstva i sl.) su stranci koji u pravilu dolaze sa svih kontinenata. Global Education, Teaching & Learning Conference (GETL) je nastavak GBC konferencije koja je orijentirana na područja edukacije i obrazovanja.

Konferencije su se održale u raznim hrvatskim destinacijama - od Dubrovnika, preko Splita, Šibenika, Zadra i Opatije do Zagreba. Koja Vam je od ovih destinacija najdraža i zašto? Kako biste usporedili njihove kongresne kapacitete i ponudu?

Naravno, svaka destinacija ima nešto jedinstveno – nešto svoje. Međutim, nekako sam najviše vezan uz Dubrovnik koji kao kongresna destinacija može jako puno ponuditi u svjetskim razmjerima - od smještajnih i kongresnih kapaciteta do povijesti, gastronomije i ostalih sadržaja koje sudionici traže.

Osim toga, Dubrovnik je marka sam za sebe i poznat je u cijelom svijetu, a dobra zračna povezanost je nešto što pridonosi atraktivnosti i dostupnosti kao kongresne destinacije jer, kao što sam istaknuo, većina sudionika GBC i GETL konferencija su stranci koji dolaze avionom.

Koje biste objekte u ovim destinacijama (hotel, kongresni centar) izdvojili kao najbolje po pitanju raspona svih kongresnih usluga, kapaciteta, ugođaja i sl.?

Svi objekti gdje su se održavale konferencije u kojima sam bio u programskom ili organizacijskom odboru su ispunili očekivanja. Svaki od njih je imao nešto što je bilo izvanredno, poput 'On the Rocks' bara u Importanne Resortu u Dubrovniku gdje se održava welcome drink i registracija gdje sudionici mogu svjedočiti jednom od najljepših zalazaka sunca, ili kongresnog centra Amadria Parka u Šibeniku koji je na svjetskom nivou, ili pak zadnjeg kata i dvorana u The Westin hotelu u Zagrebu odakle se vidi sam centar grada. Svi objekti gdje smo bili su izvrsni pa izdvojiti samo jednog nije moguće.

Iskustvo organizatora i domaćina dolazi do izražaja u iznimnim situacijama

Imate li neku zanimljivost, anegdotu ili doživljaj s organiziranih događanja – bilo sa sudionicima ili dobavljačima, koje Vam je posebno ostalo u sjećanju i zašto?

Uvijek ima dogodovština vezanih za razne aspekte konferencije od kojih neke jesu za javnost, dok druge nisu. Posljednji dan konferencije obično je rezerviran za izlete i uz njih se veže mnogo dogodovština pa tako i sljedeća. Jedne godine kada se konferencija održavala u Dubrovniku, organiziran je izlet brodom na Elafite. Jedan od sudionika izleta, bez da je najavio ranije, nije znao plivati i imao je gotovo paničan strah od vode. Prije ukrcaja na brod na sebe je obukao dva prsluka za spašavanje i na brod su ga doslovno morali unijeti, ali od izleta nije htio odustati.

Međutim, u takvim situacijama do izražaja dolazi iskustvo i „osjećaj“ organizatora. Zamoljen od strane organizatora, kapetan broda došao je do te osobe te kroz razgovor o tome što sve može očekivati tijekom izleta, koji su rizici i kako postupiti ako se dogode, do toga koliko je on dugo kapetan, dovelo je do toga da se ta osoba smirila, ostavila samo jedan prsluk za spašavanje na sebi i uz malu pomoć silazila i ulazila na brod. U konačnici je to rezultiralo da su svi sudionici uživali na izletu.

Tijekom 2020. konferencije su održane u potpunosti online. Kako je to utjecalo na organizaciju i odaziv sudionika, što je otkazivanje sve podrazumijevalo? Koja se platforma koristila i kakav je bio doživljaj sudionika u usporedbi s događanjima uživo?

Pandemija je zahvatila sve pa tako i kongresnu industriju. Bilo je potrebno brzo reagirati i jasno komunicirati sa svim uključenim dionicima. Takav pristup doveo je do toga da se konferencije nisu otkazale i da su svi, obzirom na okolnosti, bili zadovoljni. Naravno da je takav razvoj događaja utjecao na broj sudionika i da on-line format nema isti učinak kao konferencije u dvorani, ali u tom trenutku je bilo bitno da se zadrži tradicija i konferencije održe.

Koristite li i dalje prilikom organizacije međunarodnih skupova virtualni segment, odnosno hibridni format? Smatrate li da je on nužan s obzirom na povećani trend inkluzivnosti i omogućavanja pristupa svima?

Posljednje dvije godine je bio hibridni pristup jer su još uvijek postojale barijere za putovanja kod određenih sudionika. Osim toga, nekim sudionicima je takav pristup više odgovarao. Hoće li tako ostati i u budućnosti? Teško je reći išta sa sigurnošću jer nas je cijela situacija naučila da stabilnost nije nešto što se treba uzimati za sigurno. Nekima će i dalje više odgovarati on-line ili hibridni pristup, međutim, ljudi žele putovati. To pokazuje i trend da se konferencije vraćaju u dvorane (u off-line okruženje).

Jedna od najvećih prednosti takvih konferencija je upravo interakcija i networking kojih nema, barem ne na taj način, u on-line okruženju. Kako je to vidljivo? Naime, ima dosta primjera gdje su se sudionici upoznali npr. na konferenciji u Dubrovniku, a iduće godine prijavili zajednički rad na konferenciji u Zagrebu. Taj aspekt on-line sudjelovanje još uvijek nema, ali isto tako smatram da hibridni format neće nestati tako brzo.

Velika konkurencija za organiziranje prestižnih evenata uživo

Zahvaljujući organizaciji međunarodnih znanstvenih događanja u Hrvatskoj, imenovani ste Hrvatskim kongresnim ambasadorom. Donosi li ta titula, osim osobnog priznanja, i neke konkretne prednosti prilikom kandidature Hrvatske za međunarodne skupove?

Biti dijelom Hrvatskih kongresnih ambasadora stvarno je veliko zadovoljstvo i čast, pogotovo kada vidite tko su ostali ambasadori i što su sve postigli u svojim karijerama. Kako je pandemija i službeno završila, mnoga događanja (konferencije, seminari i sl.) se vraćaju u potpunosti u dvorane, a ljudi žele putovati i žele networking. Zbog svega toga, konkurencija za organiziranje prestižnih evenata je izrazito velika. Imati iza sebe takvu jednu asocijaciju poput Hrvatskih kongresnih ambasadora definitivno pomaže u nadmetanju.

Kao aktualni ambasador vjerojatno radite na pripremi nekog novog znanstvenog skupa. O kakvom se događanju radi, kada i gdje će se održati?

Postoji par opcija za događanja koja će se održati u iduće dvije-tri godine, ali još uvijek ne bih o njima. Naime, natječaji još nisu otvoreni, a ja sam stava da treba govoriti samo onda kada se ima nešto konkretno za reći. Stoga sve u svoje vrijeme.