Prvi zrakoplov Airbus A220 nove flote Croatia Airlinesa sletio u Hrvatsku
Croatia Airlines, hrvatski nacionalni prijevoznik, prvi je kvartal 2021. godine završio ostvarenim operativnim gubitkom u visini od 86,2 milijuna kuna, koji s neto rezultatom financiranja daje neto gubitak od 96,9 milijuna kuna te je primjetan pozitivan pomak od 13,7 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Manji neto gubitak u prvom kvartalu 2021. ove godine rezultat je smanjenih operativnih troškova, koji su 42 posto niži od ostvarenja prvog kvartala 2020. godine, što je najvećim dijelom rezultat značajno manje razine prometa kao izravne posljedice prisutnosti koronavirusa. Na smanjenje operativnih troškova značajno su utjecale i provedene mjere na razini kompanije: smanjenje bruto primanja za 15 posto, provedba operativnih mjera optimizacije reda letenja kao i sve ostale provedene rigorozne mjere štednje i racionalizacije poslovanja.
Ovogodišnji prvi kvartal obilježen je nastavkom poslovnih okolnosti na koje i dalje izravno utjecala pandemija koronavirusa, što se izravno odrazilo i na financijsko poslovanje kompanije. Potražnja za uslugama zračnog prijevoza i dalje je na izrazito niskim niskim razinama, dok primijenjene epidemiološke mjere na razini država izravno utječu na poslovanje kompanije, definiranje kapaciteta te strukturu i mogućnosti reda letenja.
Croatia Airlines je u prvom kvartalu 2021. godine letio u 12 međunarodnih i 5 domaćih destinacija. Navedeno razdoblje obilježio je pad ukupno prevezenih putnika za 73 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Ovako značajan pad broja putnika u prvom kvartalu posljedica je produljenja krize uzrokovane virusom COVID-19, čiji će se utjecaj osjećati tijekom cijele poslovne 2021. godine. Broj putnika u domaćem redovitom prometu manji je za 61 posto, dok je broj putnika u međunarodnom redovitom prometu manji za 78 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
IATA pogoršala prognoze za zrakoplovnu industriju
Pad broja putnika i pad prodaje i dalje narušavaju redovno poslovanje kompanije te kao jedan od značajnijih prioriteta postavljaju upravljanje i održavanje likvidnošću, a što vrijedi i za mnoge druge aviokompanije u Europi i svijetu. IATA je u travnju 2021. objavila ažurirane prognoze za zrakoplovnu industriju u kojima je pogoršala procjene u odnosu na objave s kraja 2020. godine. Rekordni godišnji gubitak u 2020. godini povećan je sa 118,5 milijardi USD na 126,4 milijardi USD, dok je prognoza gubitka za 2021. godinu povećana sa 38,7 milijardi USD na 47,7 milijardi USD. Likvidnost zračnih prijevoznika izložena je daljnjem pritisku, a procjena negativnog novčanog tijeka u 2021. godini iznosi 81 milijardu USD. Iako se očekuje značajno smanjenje gubitaka, uglavnom kao rezultat smanjenja troškova, ali i određenog rasta prihoda, visina gubitaka zahtijeva daljnje potpore. S obzirom da kriza traje duže nego što se moglo predvidjeti za očekivati je da će se financijske potpore nastaviti te da će vlade i dalje pomagati svojim zrakoplovnim kompanijama. U tom kontekstu Croatia Airlines dijeli sudbinu mnogih avioprijevoznika u svijetu koji, zbog kritične situacije, od nacionalnih vlada primaju izravne financijske potpore, kredite, jamstva na kredite, podršku tržištima korporativnih obveznica ili porezne olakšice. Financijska potpora vlada ključna je za održivost poslovanja avioprijevoznika kojima su, prema podacima Međunarodne udruge za zračni promet (IATA) iz ožujka ove godine, vlade diljem svijeta osigurale ukupno 225 milijardi američkih dolara raznih oblika pomoći u 2020. godini.
Croatia Airlines kao hrvatski nacionalni zračni prijevoznik i nadalje ostaje strateški važan dio hrvatske prometne infrastrukture te svakodnevno doprinosi održavanju prometne povezanosti hrvatskom gospodarstvu i građanima. Ljetnim redom letenja, sukladno najavama, Croatia Airlines će, prateći aktualnu epidemiološku situaciju, nastojati osigurati maksimalno moguću zračnu povezanost, kontinuirano se prilagođavajući zahtjevima tržišta i svojih putnika. U svibnju su tako planirani redoviti međunarodni letovi iz Zagreba u 13 europskih odredišta - Amsterdam, Beč, Bruxelles, Dublin, Frankfurt, Kopenhagen, London, München, Pariz, Rim (via Split), Sarajevo, Skoplje i Zürich, a zračna povezanost unutar Hrvatske i nadalje se osigurava letovima u domaćem redovitom prometu između zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Osijek, Zadar, Brač i Pula.
