Iznajmljivanje charter plovila u Hrvatskoj nakon ulaska u EU

Ulaskom Hrvatske u EU 01. srpnja 2013. godine došlo je do mnogih zakonskih i fiskalnih promjena koje su zahvatile veliki broj djelatnosti, među kojima se između ostalog našla i djelatnost iznajmljivanja charter plovila. Hrvatska kao mediteranska zemlja okrenuta turizmu spada u sam vrh destinacija koje nautičari, te gosti željni aktivnog odmora na moru odabiru za svoje odredište. 

Trenutno u Hrvatskoj imamo oko tisuću tvrtki koje se bave charter-iznajmljivanjem plovila i pružanjem smještaja na plovilima. One variraju u velikom rasponu raspoloživih plovila, od tvrtke koja posjeduje ili upravlja jednim plovilom do onih koje posjeduju ili upravljaju s nekoliko desetaka plovila. Velika većina tih plovila u ponudi hrvatskih charter tvrtki spadaju u klasu manjih brodova i jedrilica do cca 12 metara dužine. Hrvatskom nautičkom turizmu nedostaju usluge koje spadaju u kategoriju luksuznog chartera, u čemu leži veliki neiskorišteni potencijal. Radi se o iznajmljivanju luksuznih plovila, bilo velikih motornih jahti, velikih jedrilica ili više trupskih brodova na oba pogona, čije cijene dosežu iznimno visoke iznose za prosječne obitelji i ljude željne kvalitetnog odmora, te na destinaciju dovode ljude visoke platežne moći, čime se uvelike povećava ukupna profitabilnost tržišta.

Otvaranje hrvatskog tržišta
Od ulaska Hrvatske u EU, hrvatsko tržište charter plovila otvoreno je svim charter kompanijama registriranim na području svih zemalja članica EU, što do tada nije bio slučaj. Pravila i propisi kojima je bila regulirana charter djelatnost iznajmljivanja plovila, određivali su da se plovila koja se iznajmljuju u Republici Hrvatskoj moraju držati pod hrvatskom zastavom, te je tvrtka morala ishoditi koncesijsko odobrenje za obavljanje te djelatnosti za svaki objekt/plovilo posebno. Pravila koja su na snazi od ulaska u EU, te su se postepeno dorađivala i prilagođavala, govore da su charter kompanije koje se, sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanja usluge smještaja gostiju na plovilu (NN 99/13), namjeravaju baviti charter djelatnošću sa stranim plovnim objektima, dužne ovisno o zastavi plovnog objekta:

EU ZASTAVA
- Zatražiti prava za dodjelu korisničkih podataka za pristup centralnoj bazi podataka Ministarstva (Crew list)
- Dostaviti upisni list/dozvolu za plovidbu ili deklaraciju o sukladnosti, tj. dokument kojim se vrši upis u bazu podataka koji sadrži sve potrebne podatke         
- Dostaviti zapisnik ili izvješće o zadnjem obavljenom tehničkom pregledu plovnog objekta, ne starije od 12 mjeseci
- Dostaviti dokaz o uplati propisane pristojbe

ZASTAVA TREĆE ZEMLJE
- Zatražiti izdavanje dozvole za kabotažu – dozvola za kabotažu može se zatražiti za plovila koja viju zastavu treće zemlje, a čija duljina trupa prelazi 40 metara. Plavila čija je duljina trupa manja od 40 metara, ne mogu obavljati charter djelatnost u Republici Hrvatskoj
- Nakon ishodovanja dozvole za kabotažu, proces je isti kao i za plovila koja plove pod EU zastavom

PDV na cherter usluge
Osim što je došlo do samih promjena u načinu ishodovanja dozvola za obavljanje charter djelatnosti u Hrvatskoj, došlo je i do izmjena u načinu obračuna PDV-a na charter usluge. Svaka charter kompanija koja ima sjedište u jednoj od članica EU, te želi pružati uslugu charter plovila na području RH, obvezna je registrirati se za potrebe PDV-a u Hrvatskoj, te na tako pružene usluge obračunati hrvatski PDV u iznosu od 13%. Zakonom i Pravilnikom o porezu  na dodanu vrijednost propisano je da se kod obavljanja djelatnosti iznajmljivanja ili pružanja usluga smještaja gostiju na plovilu, takva usluga smatra davanjem na korištenje plovila, sa ili bez posade, i na njih se primjenjuju odredbe o iznajmljivanju prijevoznih sredstava.

Mjestom obavljanja usluge kratkotrajnog iznajmljivanja prijevoznih sredstava smatra se mjesto gdje se ta prijevozna sredstva stvarno stavljaju na raspolaganje primatelju usluge. Bitno je naglasiti da ova pravila vrijede i za hrvatske charter kompanije koje vrše ukrcaj u drugim državama članicama EU. Charter kompanije koje imaju sjedište u Europskoj uniji mogu u Republici Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika, dok porezni obveznici koji imaju sjedište izvan Europske unije moraju imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja će za njih obavljati poslove vezane za obvezu obračuna i plaćanja PDV-a.

Iako je prošla cijela godina od ulaska Hrvatske u članstvo EU, u praksi se susrećemo s mnogo nepoznanica vezanih za način obavljanja djelatnosti najma charter plovila. Jedna od njih je ta da još uvijek ne postoji stav Porezne uprave na koji način će se oporezivati APA (Advanced Provisioning Allowance) - trošak za koji praksa smatra da bi trebao biti izuzet od oporezivanja PDV-om. Zbog takvog stanja na tržištu, Hrvatska će ove godine zasigurno izgubiti dio prihoda koje bi u slučaju jasnih pravila ostvarila od inozemnih charter kompanija, te se svi nadaju da će se situacija iskristalizirati u najkraćem mogućem roku.

Krunoslav Gašpert
U Turn Tax Refund

U Turn Tax Refund pruža uslugu poreznog zastupanja, poreznog savjetovanja, posredovanja prilikom ishodovanja dozvola za charter i kabotažu, povrata inozemnog PDV-a te ostalih usluga koje omogućuju jednostavnije, jeftinije i sigurnije poslovanje, kako u Hrvatskoj tako i u drugim dijelovima svijeta.