DHT: Poreč šampion hrvatskog turizma, a Amadria Konvencijski centar i Hotel Ivan poslovnog turizma
„Više me ništa ne može iznenaditi. Da sada ovdje sleti svemirski brod pun vanzemaljaca vjerojatno bih jednostavno rekao: Dobar dan, dobro došli u našu destinaciju i hotel, kako Vam možemo pomoći?“, otprilike su riječi jednog od panelista na ovogodišnjem HOW Festivalu hotelskih operacija koji se održao u Opatiji 20. i 21. listopada. I upravo to je sažetak onoga što su brojni hotelski i stručnjaci iz povezanih industrija izložili na različitim panelima tijekom ta dva dana.
Oporavak MICE segmenta uz pomalo drugačije uvjete poslovanjaSami HOW Festival, koji je okupio više od 450 sudionika, kao i brojne druge konferencije održane u rujnu i listopadu ove godine, dokaz su kako se kongresna i event industrija oporavlja i vraća u punom sjaju. No, na pitanje oporavka MICE segmenta u poslovanju hotela, David Taylor, direktor i predsjednik Uprave Jadranskih luksuznih hotela rekao je kako je oporavak vidljiv već ove godine i da će se svakako nastaviti i iduće godine, ali da su okolnosti ugovaranja grupa malo drugačije. U vrijeme nesigurnosti potrebna su dodatna sredstva osiguranja, teško je planirati po nekoliko godina u naprijed. Također, oni u ALH su u ove tri godine našli nove izvore prihoda i načine poslovanja, restrukturirali prodajne timove pa se teško sada vratiti na staro i bukirati grupe po 2-3 godine unaprijed. Srđan Mileković iz Hyatta dodao je kako se eventi uživo svakako vraćaju u punom sjaju. Mnogi su tijekom pandemije iskušali hibridne modele, ali oni ipak nisu toliko uspješni.
Kako će izgledati hoteli budućnosti? Roboti – da ili ne?Razvoj tehnologije, kao i njeno prožimanje kroz hotelske operacije je neupitno. I na ovogodišnjoj konferenciji puno se govorilo o novim tehnologijama i kako bi hoteli budućnosti trebali izgledati i funkcionirati. Boris Simm, potpredsjednik operacija i član izvršnog odbora grupacije Ruby Hotels je tako predstavio Ruby hotele koji se baziraju na učinkovitoj i jednostavnoj usluzi. Njihovi hoteli nemaju velike prazne lobby prostore koji su samo potrošači energije, u kojima se gosti ne zadržavaju. Umjesto toga, gosti se u hotel mogu prijaviti u baru, putem aplikacije za brzu prijavu. Treba im svega 60 sekundi i ne moraju čekati u redu. Također, kako bi se dodatno pojačala prostorna učinkovitost, hoteli imaju manje sobe – gosti se druže ili rade u baru ili istražuju destinaciju.
Svetoslav Panev, generalni direktor klastera u Best Western Hotels & Resorts, govorio je o uvođenju robota u hotelske operacije na konkretnom primjeru. U današnjem svijetu, suočeni s problemom pronalaženja adekvatnog kadra i ljudi, roboti mogu biti idealna zamjena za „dosadne“ i sitne operativne poslove. Međutim, važno je imati konkretnu strategiju o tome kako i na koje načine roboti mogu doprinijeti poslovanju. BWH grupacija je tako u jednom hotelu uvela robote za posao posluge u sobu. Tom prilikom smanjili su cijene posluge u sobu te komunicirali gostima atraktivnost robota kao dostavljača i konobara. To je izazvalo veliki interes kod gostiju, posebice onih s djecom, pa su prihodi tog hotela od posluge u sobu (unatoč sniženoj cijeni) porasli za 50%. Duška Žižak, voditeljica prodaje i marketinga hotela Marinus, naglasila je kako se hotelska industrija bazira na čovjeku i da je ljudski kontakt puno važniji od atraktivne tehnologije. Međutim, Svetoslav je naglasio kako jedno ne mora nužno isključivati drugo. Automatizacija i robotizacija se može uvesti u administrativne i jednostavne poslove poput prijave u hotel, dostave u sobu, zamjene ručnika i sl., a ljudski resursi hotela se tada mogu bolje fokusirati na komunikaciju s gostom i personalizaciju njihovog doživljaja kako hotela, tako i destinacije.
Hotelskoj industriji potreban snažan employer brandingOsim zdravstvene, geopolitičke, ekonomske i energetske krize, 2023. godina bit će izazovna i po pitanju ljudskih resursa. Problemi s pronalaskom adekvatne i kvalificirane radne snage u hotelskoj industriji su aktualni već nekoliko godina, a sada nakon COVID krize i uz globalni trend „the great resignation“ još su naglašeniji. Hotelska i ugostiteljska industrija više nisu privlačne. Takav ugled mogu zahvaliti i tome što se prilikom svake krize prvo pribjegava otpuštanju, a kada se poslovanje vrati u normalu, ne mogu te ljude više vratiti. Treba promijeniti strategiju rješavanja kriznih situacija. Ljude treba zaštititi u takvim situacijama, treba investirati u njih. Oni žele imati osjećaj svrhe i pripadnosti, raditi u zdravoj okolini. Martin Ykema, glavni operativni direktor u Vienna House Hotelmanagement, istaknuo je kako se velika pažnja polaže na brendiranje hotela prema gostima, ali nimalo prema potencijalnim zaposlenicima. Naglasio je kako je hotelijerstvo industrija u kojoj se ljudi žele osjećati dobro, a to jednako vrijedi za goste i zaposlenike: „Probleme trebaju definirati i rješavati ljudi - za ljude“.
Hotelijerstvo je suočeno s velikom potrebom za kvalificiranom radnom snagom, a regionalni izvori presušuju. Iz Bosne i Hercegovine na razini godine odlazi 120.000 ljudi, a Hrvatska više nije njihova poželjna destinacija. Treba naći druge izvore, a to su u zadnje vrijeme azijske zemlje poput Filipina, Nepala ili Indije. Panelisti su se složili da hotelijerstvo treba učiniti „sexy“ i privlačnim mladim generacijama, umanjiti sezonalnost industrije te raditi na employer brandingu kompanija kako bi privukli zaposlenike iz EU zemalja i zadržali autentičan doživljaj gosta.
