Kongres hotelijera stavio naglasak na važnost investicija u nove hotelske kapacitete i održive modele poslovanja
Studeni je bio mjesec poslovnih događanja namijenjenih hotelskoj industriji i turizmu: Dani hrvatskog turizma, HOW - festival hotelskih operacija, zatim Kongres hotelijera te Best Stay Event. Programe svih ovih događanja, odnosno glavne teme događanja moglo bi se sažeti u tri pojma: održivi turizam, tehnologija/AI i radna snaga. Glavni su to izazovi s kojima se turizam, odnosno hotelska industrija moraju uhvatiti u koštac u narednom razdoblju. A kako doći do kvalitetne radne snage te, još važnije, kako je zadržati, govorili su brojni stručnjaci turističke industrije. Ovo pitanje čak nije izazov u turizmu općenito jer postoje brojne grane turizma koje su i danas privlačne mladim generacijama poput događanja, festivala i dr. no, čini se kako to nije slučaj u hotelijerstvu kao primarno uslužnoj djelatnosti gdje govorimo o zanimanjima sobarica, konobara i sl.
Privlačenje talenata iz drugih industrijaKako hotelijeri mogu privući talente iz drugih industrija, umjesto da ih preotimaju jedni od drugih, bio je naziv zanimljivog panela koji se održao na ovogodišnjem HOW festivalu, a čiji je naziv osmislio David Taylor, izvršni direktor i predsjednik Uprave Jadranskih luksuznih hotela. Rekao je kako je taj naslov odraz frustracije što nakon 34 godine njegova rada u ovoj industriji još uvijek nema inovativnosti u privlačenju nove radne snage, već je hotelijeri otimaju jedni drugima. Svjedoci smo povećanju broja hotelskih soba i tome se stalno teži, a u isto vrijeme smanjuje se broj zaposlenika, što je akutni problem u hotelijerstvu i neodrživ način poslovanja. „Dolaze disruptori koji stvari rade potpuno drugačije od onoga na što smo navikli i mi se moramo prilagoditi tom novom okruženju.“, dodao je Taylor. U raspravi mu se pridružio Pawel Lewtak, potpredsjednik i delegat za srednju Europu pri Europskoj udruzi direktora hotela (EHMA), koji je rekao kako se hotelijeri trebaju jednako fokusirati na iskustvo zaposlenika koliko i na iskustvo gosta, jer zadovoljan zaposlenik učinit će i gosta zadovoljnim. Boris Simm, potpredsjednik grupacije za operacije i član Izvršnog odbora hotela Ruby, naglasio je kako se u Ruby hotelima vode načelom „zapošljavamo stav, a ne vještine“. Važno im je da su budući zaposlenici motivirani, da imaju pozitivan stav prema poslu, a vještine se mogu steći i putem.
Taylor je rekao kako je za vrijeme pandemijske krize najviše hotelskih i ugostiteljskih zaposlenika otišlo u maloprodajnu industriju. Sada kad druge industrije koje rade s klijentima postaju automatizirane, poput primjerice bankarske industrije ili velikih poslovnih zdanja koja se s novim trendom rada na daljinu zatvaraju, hotelska industrija treba iskoristiti priliku koja se nudi i preuzeti te ljude.
To je možda jedno rješenje, no je li rješenje i automatizacija dijela hotelskog poslovanja? Možda za neke repetitivne i jednostavne aktivnosti, ali ne i za odnose s gostima. Takvoga je mišljenja Josipa Jutt Ferlan, direktorica Zagreb City Hotelsa, koja je na 25. Kongresu hotelijera, na primjeru AI generiranih fotografija gdje u hotelima rade isključivo roboti, rekla kako to nije realna budućnost hotelijerstva. Roboti, hologrami i slična tehnologija mogu zamijeniti ljude za check-in ili čak čišćenje sobe, ali gost se nakon raspakiravanja u svojoj sobi i odmora nakon puta, uistinu opušta tek na večeri u hotelu i tada želi porazgovarati s konobarom o ponudama hotela i destinacije. Istaknula je kako su konobari zapravo conciergei pa tako to zanimanje treba i komunicirati i predstavljati mladima.
Novi načini zapošljavanja – kako učinkovito doprijeti do novih generacija?Treba li po pitanju ljudskih resursa drugačije pristupati različitim generacijama na HOW-u su raspravljali Heribert Scheikl, korporativni direktor odjela za ljudske resurse i obuku u HR Group Wien Managemen, Renata Baškovec, korporativna direktorica ljudskih resursa u Falkensteiner Michaeler Tourism Group, Tamás Fehér, generalni direktor u tvrtki Manpower uz moderiranje Igora Nekića, glavnog operativnog direktora u Liburnia Hotels & Villas. Heribert Scheikl se složio s izlaganjem Dalibora Šumige koji je naglasio kako u marketingu nisu bitne generacije (X, Y, Z ili bilo koja druga), već preferencije klijenata. No, Tamás Fehér je naglasio da je kod zapošljavanja ipak kompleksnija situacija jer je generacija Z ipak puno drugačija od dosadašnjih. Nisu baš vični tehnologiji (osim društvenih mreža i mobilnih telefona), puno su osjetljiviji, uvredljiviji i teško ih se može zadiviti pa komunikaciju i pristup ipak treba prilagoditi. Renata Baškovec je opisala kako Falkensteiner HR strategiju povezuje s marketinškom, odnosno motom grupacije „Welcome home“. Gostima žele pružiti osjećaj doma pa je tako i osoblje generacijski raznoliko – od bake, mame, spretnog ujaka do hiperaktivne djece. Treba izgraditi kvalitetan tim koji će djelovati i raditi kao obitelj.
Sugovornici su se složili da je zadržavanje zaposlenika danas gotovo jednako važno, ako ne i važnije od zapošljavanja, kao i kreiranje ugodne radne atmosfere, a ključno je na zaposlenike ne gledati samo kao na trošak, već i kao ambasadore brenda.
Mladi ipak jesu spremni u poslu krenuti od „dna“, voljni su raditi i željni su znanja i iskustava, žele da ih se pravilno vodi i usmjerava, a posao u turizmu ih zanima upravo iz razloga što žele raditi s ljudima. Konkretne primjere smo mogli vidjeti na Best Stay konferenciji koja je imala poseban program upravo za studente, kao i na 25. Kongresu hotelijera kroz video snimku učenika i studenata ugostiteljskih i turističkih obrazovnih institucija koji su kao privlačne strane hotelijerstva i rada u turizmu istaknuli putovanja, tehnologiju, komunikaciju s ljudima.
Kao rješenja problema u privlačenju kvalitetnih, mladih ljudi hotelijeri i stručnjaci su istaknuli:
Za kraj, ostavit ćemo vas u razmišljanju uz neke od citata s navedenih konferencija...
Važno je kako postupamo s ljudima.
Dobri ljudi idu na dobra mjesta.
Nikad ne rušite mostove iza sebe.
