Elektroničko plaćanje u stalnom porastu

"Elektroničko plaćanje raste pet do sedam posto godišnje na razini EU, dok se upotreba ostalih načina plaćanja smanjuje", kazao je Domen Zadravec iz tvrtke AT Kearney. K tome, dodao je, prostor za rast je ogroman, budući da se još uvijek 60 do 70% transakcija kućanstava u EU obavlja gotovinom. Naglasio je i da se na područje usluga e-plaćanja uključuju i novi igrači kao što su on-line trgovci, trgovci na malo i telekomunikacijske kompanije, pa banke i kartičari više nisu ekskluzivni pružatelji tih usluga zbog čega djelomično dolazi i do pada njihovih prihoda od tih usluga. Upravo će to, smatra, banke i kartičare potaknuti na inovacije i razvoj što će dovesti do još veće primjene i raširenosti elektroničkog plaćanja.

Tihomir Mavriček, direktor tvrtke Vizius ustvrdio je da je u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj broj kartica narastao za 3,5 puta, broj bankomata za 5 puta, a broj POS uređaja za 10 puta, čime pratimo trendove EU. "Godišnje se u Hrvatskoj obavi bezgotovinskih transakcija u vrijednosti od 2 bilijuna i 240 milijardi kuna i to najviše preko kartica i POS uređaja", istaknuo je Mavriček i dodao je da je što se razvoja infrastrukture za e-plaćanje tiče Hrvatska blizu razine EU, ali da veći naglasak treba biti na razvoju novih poslovnih modela, koji će korisnicima i pružateljima usluga smanjiti troškove, olakšati poslovanje i povećati prihode.

Upravo o razvoju jednog takvog modela, koji je djelomično već prisutan na tržištu, m-paya - plaćanja putem mobitela, govorio je član Uprave ASSECO SEE Hrvatska, Emir Memić koji je naveo da se do 2014. očekuje kako će transakcije obavljene putem mobitela u svijetu doseći vrijednost od 1,13 trilijuna dolara.

Na panelu o izazovima transakcijskih modela i platnog prometa direktor Hrvatske udruge banaka, Zoran Bohaček ustvrdio je da je velika prepreka široj primjeni e-računa, kao temelju e-plaćanja, postojeći pravilnik o PDV-u koji je prema Strategiji e-poslovanja trebao biti izmijenjen još 2008., što je podržala i EU isto propisujući direktivom svojim članicama, ali se to tek treba dogoditi. Naglasio je i važnost interoperabilnosti između platnih sustava i uspostave jedinstvenih standarda, što je također propisano direktivom EU, jer danas korisnik ne bi trebao razmišljati s kojom financijskom institucijom posluje i gdje se nalazi, već na najjednostavniji mogući način obaviti transakciju.

Na drugom panelu bilo je riječi o pogledu potrošača i trgovaca na e-plaćanje. Damir Plejić, direktor tvrtke ResPons Digitus istaknuo je da je temeljno pravilo e-trgovine da pretvaranje posjetitelja web-stranice u kupce izravno ovisi o brojnosti različitih načina plaćanja koji im se nude. Mislav Malenica, izvršni direktor tvrtke Knopso, naglasio je pak nužnost aktivne kampanje prema kupcima i stalno otvorenog kanala komunikacije s njima te dodao da kupci stalno traže jednostavnije modele plaćanja, koje im tradicionalne financijske institucije ne mogu pružiti, ali se javljaju novi 'igrači' poput PayPala, ili Facebooka sa Facebook kreditima.

Kod usvajanja novih oblika plaćanja, međutim, javlja se pitanje sigurnosti i zaštite privatnosti kupaca, a Ilija Rkman, predsjednik Hrvatskog saveza "Potrošač" naveo je kako se do kraja godine očekuje usvajanje nove direktive EU o zaštiti privatnosti. "Kod potrošača, pogotovo starijih, se razvija strah od korištenja e-trgovine ili e-plaćanja, jer, iako je i zakonom regulirano da trgovac, bez pisanog pristanka, ne smije podatke kupca davati trećoj strani, to se događa", kazao je Rkman i dodao da je zadatak svih sudionika u procesu e-trgovine stvoriti povjerenje.

U sklopu posljednjeg panela konferencije raspravljalo se o novim poslovnim modelima i budućnosti plaćanja. Uvodno predavanje održao je Damir Sabol, osnivač tvrtke Računi.hr, koji je naveo uspješne primjere rasta korištenja e-računa u Švedskoj, mobilnog plaćanja u Keniji, te sustava on-line plaćanja u Nizozemskoj. Također, ukazao je na rast korištenja pametnih telefona u odnosu na stolna računala i laptope i ustvrdio da nema sumnje da će mobiteli u bliskoj budućnosti postati najvažniji transakcijski uređaji, a prema relevantnim istraživanjima, za većinu korisnika, pogotovo mlađih i srednjih godina to je poželjno. To su prepoznale i velike tvrtke poput Vise i Mastercarda koje ubrzano razvijaju svoje sustave m-paya. A najbolji način za realizaciju inovacija i novih modela poslovanja je suradnja tradicionalnih financijskih institucija poput banaka i inovativnih tvrtki, zaključio je Sabol.