Kongres hotelijera stavio naglasak na važnost investicija u nove hotelske kapacitete i održive modele poslovanja
Krajem kolovoza održano je peto izdanje konferencije koja okuplja vodeće stručnjake u organizaciji događanja, marketinga i profesionalce kongresne industrije – Conventa Crossover. Ovoga puta u hibridnom izdanju, konferenciju su u Ljubljani pratili sudionici uživo u Cankarjevom domu, a ostali na svojim računalima iz svojih domova ili ureda. Jedan od panela konferencije okupio je predstavnike kongresnih ureda zemalja i gradova regije koji su govorili o tome kako destinacije mogu prilagoditi svoj marketing i kako pripremiti komunikaciju koja podiže ugled destinacije tijekom i nakon krize. Moderator panela bio je Ivo J. Franschitz iz tvrtke Enited, a sugovornici su mu bili Teodora Jilkova, partnerica u tvrtki Veritas Real Solutions i direktorica Kongresnog ureda Bugarske, Miha Kovačič, direktor Kongresnog ureda Slovenije i organizator sajma Conventa, Gernot Marx, direktor Kongresnog ureda Salzburga i potpredsjednik austrijskog nacionalnog kongresnog ureda, Petra Stušek, direktorica Turističke zajednice Ljubljane i predsjednica udruženja European Cities Marketing te Romana Vlašić, voditeljica Kongresnog ureda i razvoja međunarodnog tržišta Turističke zajednice Dubrovnika.
Prvo pitanje koje je Ivo J. Franschitz postavio svojim sugovornicima odnosilo se na ponovno pokretanje destinacijskog marketinga te misle li da će se uistinu raditi o ponovnom pokretanju istog marketinga i komunikacije ili će oni ipak biti nešto drugačiji. Teodora Jilkova odgovorila je: „To zasigurno neće biti restart starog destinacijskog marketinga. Tijekom proteklih nekoliko mjeseci našli smo se pred izazovima koji su nas nagnali da budemo kreativni i da se povežemo na nove načine. Moramo graditi novo okruženje, novu komunikaciju, trebamo novu kreativnost kako bi uspješno prezentirali svoje destinacije.“ Petra Stušek naglasila je kako „dobar stari“ destinacijski marketing nije uvijek bio baš toliko dobar. Nekada je bio odviše agresivan i ovisan o financijskim sredstvima ili političkim strujama. „Bilo bi naivno misliti da ćemo se samo vratiti na staro. Danas vidimo da je komunikacija u marketingu manje agresivna, velika pažnja se pridaje održivim i društvenim segmentima, tako da i mi preispitujemo i mijenjamo poruke koje plasiramo.“, naglasila je Petra.
Prilika za kongresno-event industriju da dokaže pravu vrijednost događanja uživo
U daljnjoj panel raspravi, Miha Kovačič je istaknuo kako je ovo vrijeme prilika za kongresnu i event industriju da dokaže pravu vrijednost događanja, koja uključuju i IT i virtualne segmente. „Kreativnost i inovativnost je važna, a mi kao organizatori, ali i sudionici i klijenti, još uvijek smo jako konzervativni. Trebamo sve dionike kongresne industrije potaknuti na prihvaćanje inovacija i kreiranje novih, zanimljivijih iskustava. Covid-19 je ukazao kolika je vrijednost događanja uživo i kreiranja iskustava. Eventi će možda postati skuplji, ali mogu donijeti i više novca.“ istaknuo je Miha. Romana Vlašić je nadopunila dijalog ističući kako se kongresna industrija stalno suočava s promjenama i novim trendovima, a koronavirus nas je još jednom natjerao na promjene. Kako su se otkazivala događanja uživo, tako se ukazala prilika za rast virtualnih događanja koja su dokazala svoju vrijednost u ovoj situaciji. Međutim, ona smatra kako su virtualna događanja samo zamjena ili nadopuna događanjima uživo. Na događanjima uživo dolazi do uspostave kontakata, razmjene ideja i iskustava te naposljetku dogovaranje poslova, a to ne možemo virtualno jer se sklapanje poslova temelji na povjerenju koje je teško postići online. Novi protokoli sigurnosti i zdravlja je ono o čemu ćemo u budućnosti trebati komunicirati s velikom pažnjom.
Kakva je budućnost i svrha kongresne industrije?
Gernot Marx je naglasio kako je, kada govorimo o destinacijskom marketingu, vrlo važno postaviti si pitanje kako svatko od nas vidi budućnost, odnosno svrhu i definiciju kongresne industrije. Do sada smo bili suočeni s velikim brojem raznovrsnih evenata, sajmova, konferencija, radionica i sličnih događanja na kojima se sastaju klijenti i destinacije, a to više tako ne može biti. Ne možemo nastaviti starim putem jer na takav način ne možemo isporučiti pravu vrijednost. Smatra kako će veliki dio destinacijskog marketinga u kongresnoj industriji biti digitalan, dok će događanja klijenata (p)ostati hibridna. Romana Vlašić smatra da će svrha sastanaka ostati ista jer tvrtke trebaju sastanke i okupljanja, jednako kao i asocijacije. Pitanje je samo na koji način će se događanja organizirati, koordinirati vezano uz sigurnosne mjere s aviokompanijama, državom i drugim zemljama. Potrebno je usuglasiti se i pronaći način koji će biti najbolji za sve. Trebamo biti glasni i svima pokazati kako je kongresna industrija važna za svaku destinaciju te kako puno dobavljača ovisi upravo o njoj.
Bugarski kongresni ured je prilično nova institucija i trenutno razvijaju svoj brend kao takav, kao i svijest o Bugarskoj kao kongresnoj destinaciji, objasnila je Teodora Jilkova. Kao jedna korist proizašla iz pandemije i krize, jest činjenica da su u ova teška vremena uspjeli okupiti snažnu zajednicu oko sebe, uspostaviti dobru komunikaciju s vladom i pokazati da mogu biti čak i kreatori političkih odluka vezanih uz kongresnu industriju te se planiraju pozicionirati i marketirati prvenstveno kao brend.
S druge strane, Slazburg već dugo promovira svoj poslovni turizam i to na način da koriste personalizirani pristup marketingu. Klijentima predlažu ideje za organizaciju evenata, ali njima prepuštaju odluku hoće li posjetiti Salzburg uživo ili žele da oni dođu kod njih na sastanak, hoće li to biti mali sastanak, fam trip ili grad žele doživjeti virtualno. Prema riječima Gernota Marxa, najveći izazov u destinacijskom marketingu trenutno je poznavanje digitalnih tehnologija i kako se prilagoditi virtualnim sastancima, site inspectionima i sl.
Tko će biti vođe promjene u kongresnoj industriji?
Izbijanjem epidemije cijeli je svijet stao, sve je stalo i trenutno se svi nalazimo na istoj polaznoj poziciji. To se još nikada nije dogodilo, naglasio je Miha Kovačič i dodao: „Promoviram Sloveniju kao kongresnu destinaciju već više od 16 godina i uvijek smo bili iza Dubaija, Njemačke, Francuske i drugih velikih država. Ali sada smo svi u istom položaju, a ako si glasan onda će te se čuti. Stoga ovo vrijeme moramo iskoristiti kako bi svijetu predstavili svoje destinacije kao odlične kongresne i incentive lokacije.“ Petra Stušek je mišljenja kako bi idealno bilo da promjene povede svojevrstan think-tank venuea, PCO-a, kongresnih ureda, DMO-a i da svi dionici kongresne industrije unesu svoj know-how. DMO organizacije imaju trenutno jedinstvenu priliku da odu još malo dalje u destinacijskom marketingu, okupe sve ključne igrače iz destinacije i izgrade zajednicu na zdravijim temeljima.
Pozitivni učinci trenutne krize
Na samom kraju zanimljivog panela, panelisti su iznijeli neke pozitivne učinke krize koji su ih dodatno motivirali za daljnji rad. Gernot Marx je istaknuo kako njega pozitivno pokreće činjenica da smo svi postali svjesni koliko volimo ljude. Volimo raditi s njima, pričati s njima te smo se svi zajedno zbližili, kao industrija i kao ljudi. Miha Kovačič je spomenuo kako je dan prije konferencije na sjednici slovenske Vlade jedna od tema bila kongresni turizam, što je presedan u njihovoj državi i pokazuje koliko je ta grana važna za cjelokupno gospodarstvo. Slično je ponovila i Teodora Jilkova, naglasivši ponovno kako su tijekom ovih posljednjih mjeseci uspjeli u Bugarskoj okupiti snažnu kongresnu zajednicu i uspostaviti dobru komunikaciju s vladom, a Petra Stušek je naglasila kako je sada odlična prilika za krenuti ispočetka, organizirati bolji destinacijski marketing i istaknuti Sloveniju i Ljubljanu kao održive destinacije. Jednakog mišljenja je bila i Romana Vlašić koja je zaključilada trebamo iskoristiti prilike koje nam ovo vrijeme donosi. Vrijeme je da preispitamo i ponovno pokrenemo turističku industriju u cjelini, kao i način razmišljanja te postavimo sve na pravo mjesto.
