Prošli tjedan u Zadru su održani tradicionalni Dani hrvatskog turizma, središnje godišnje okupljanje turističke struke, medija i predstavnika Vlade. Uz niz manjih skupova strukovnih udruga i stručnih predavanja na razne teme vezane uz turizam, od arhitekture do EU fondova, nama je posebno zanimljivo bilo izlaganje direktorice HTZ-a Meri Matešić o Strateškom marketinškom planu koji je u izradi te izlaganje pomoćnika ministra turizma Davora Ižakovića o programu preustroja sustava turističkih zajednica prema modelu destinacijskih menadžment organizacija (DMO).
Nakon Strategije razvoja turizma donesene u proljeće ove godine, Strateški marketinški plan turizma za razdoblje od 2014. do 2020. najvažniji je strateški dokument za budući razvoj turističkog sektora, naglasio je u uvodu ministar turizma Darko Lorencin.
Meri Matešić je potom u osnovnim crtama predstavila nacrt strateškog marketinškog plana, koji je konzultantska kuća Horwath Consulting uz potporu španjolskog THR-a započela u srpnju, a finalni se dokument očekuje do kraja godine.
Lokalne turističke zajednice (DMO) bavit će se razvojem turističkih proizvoda u destinacijama, a promidžba će se uglavnom odvijati na regionalnoj i nacionalnoj razini
Strateški plan marketinga temeljit će se na šest primarnih tržišnih istraživanja napravljenih online upitnicima na glavnim emitivnim tržištima, i to na segmentu gostiju veće platežne moći čiji su prihodi jednaki ili veći nacionalnom prosjeku i koji žive u velikim gradovima. Za dvije trećine ispitanika ljepota krajolika presudna je za odluku o odredištu, no na drugom je mjestu kvaliteta smještaja, a tu trebamo podizati kapacitete, s obzirom da nam je samo 12% ukupnog smještaja u hotelima. Kako je istraživanje pokazalo, Hrvatska je, prema očekivanjima, najpoznatija po „suncu i moru“, koje nam je glavni turistički proizvod, a slijede ture i itinerari, nautika i ruralni turizam. U segmentu sunca i mora glavni su nam konkurenti Španjolska i Karibi. 38% ispitanih najviše prepoznaje Dubrovnik, zatim Split, Istru, Dalmaciju i Zagreb kao turistička odredišta. Dugogodišnji slogan HTZ-a „Mediteran kakav je nekad bio“ zaradio je prosječnu ocjenu 5,1 od mogućih 10 bodova, a najlošije je ocijenjen u Njemačkoj i Austriji. Kompletni rezultati svih istraživanja bit će predstavljenih u narednih nekoliko tjedana.
Preobrazba iz sustava TZ-a u DMO-eDavor Ižaković detaljnije je predstavio projekt preustroja turističkih zajednica prema modelu destinacijskih menadžment organizacija. Postojeći sustav TZ-a, donesen 1991. prema austrijskom modelu, aktualan je već 22 godine te mu je potreban preustroj kako bi zadovoljio potrebe modernog upravljanja turističkim resursima. Valja napomenuti kako je još 1998. u Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma uneseno načelo destinacijskog upravljanja, no ono nikada nije zaživjelo u praksi, odnosno ostalo je nedefinirano što točno obuhvaća. Iste je godine uvedeno i načelo da su čelnici gradova, općina i županija ujedno i predsjednici pripadajućih TZ-a.
Ižaković je definirao DMO kao organizaciju koja okuplja privatni i javni sektor u destinaciji, s ciljem strateškog i operativnog učinkovitog upravljanja turističkom destinacijom. U svakoj destinaciji postoje partikularni interesi pojedinaca – hotela, restoratera, javnih službi i ostalih, no zadatak je DMO-a da ih sve okupi te da se dogovore o dugoročnim ciljevima upravljanja, makar i pod cijenu žrtve partikularnih interesa. Pri tome je važna i marketinška sinergija, odnosno usulgašavanje vizualnog identiteta regije i lokalne destinacije.
U programu preustroja ključni subjekti bit će turističke regije (klasteri) te je važno definirati međusobni odnos, prava i obveze regija u odnosu na lokalne razine, a vrijedit će načelo da onaj tko više sudjeluje u financiranju, ima i veće pravo glasa. Nakon preustroja postojat će četiri razine turističkog upravljanja:
a) Nacionalnu promociju države, regija i destinacija i dalje će obavljati HTZ
b) Turističkim upravljanjem regijama bavit će se regionalne menadžment organizacije (RMO) c) Operativni voditelji destinacija bit će lokalni DMO-i
d) TIC (turistički informativni centri) nemaju pravnu osobnost, već su podružnice DMO-a
Dakle, lokalne turističke zajednice (DMO) bavit će se razvojem turističkih proizvoda u destinacijama, a promidžba će se uglavnom odvijati na regionalnoj i nacionalnoj razini.
Izmjenom Zakona o TZ-ima mijenjat će se određene odredbe i vezanih Zakona o turističkim pristojbama te članarinama. Projekt preustroja TZ-a započeo je u travnju, a također ga prema narudžbi HTZ-a izrađuje Horwath Consulting. U kolovozu je već obavljena reorganizacija Glavnog ureda HTZ-a, a kroz mjesec dana bit će dovršen i priručnik za razvoj modela DMO-a. Već su provedene konzultativne radionice s TZ-ima po klasterima (regijama), a 3. prosinca 2013. u Zagrebu će se održati Nacionalni DMO forum na kojem će biti predstavljen spomenuti priručnik uz prisutstvo predstavnika TZ-a te gostiju iz inozemstva. Zadnja faza bit će provedba pilot projekta.
Danas u Hrvatskoj ukupno postoji 301 turistička zajednica, od čega 21 županijska s Gradom Zagrebom, 9 regionalnih, 118 općinskih, 139 gradskih i 14 mjesnih TZ-a. U trenutnom Zakonu o TZ-ima nedostaje jasnija podjela odgovornosti i zadaća pojedinih razina, stoga se neke aktivnosti preklapaju, a tu je i pitanje financiranja. Prošle godine ukupno je prikupljeno 516 milijuna kuna od boravišnih pristojbi i članarina kao glavnih izvora financiranja. Uzevši u obzir veličinu prihoda, najviše je TZ-a s godišnjim prihodom ispod 200.000 kuna te onih s prihodom iznad 1,5 milijun kuna.
Dok prema terenskom istraživanju koje je proveo Horwath Consulting 60% voditelja TZ-a smatra kako je postojeći sustav efikasan, 84% ispitanika iz privatnog sektora smatra kako sustav nije efikasan, da su politiziranost i birokracija najveći problemi te bi sustav najrađe ustrojili po korporativnim principima.
U Hrvatskoj je i dalje predviđena regionalna (klaster) podjela na deset regija: Lika-Karlovac, Dalmacija-Zadar, Dalmacija-Šibenik, Dalmacija-Split, Dalmacija-Dubrovnik, Istra, Kvarner, Središnja Hrvatska, Slavonija i Grad Zagreb. Inače, 93% turističkog prihoda ostvaruju morske regije, a svega po 1,5 % Grad Zagreb i kontinentalna Hrvatska. Većina ispitanika u navedenom istraživanju se složilo kako bi donji prag za osnivanje i organizaciju jednog DMO-a trebao biti prihod iznad 1,5 milijun kuna.
Nacrt novog Zakona o TZ-ima i promicanju turizma očekuje se do kraja godine te će nakon javne rasprave biti proslijeđen u Vladu u prvom tromjesečju 2014. Donošenje novog Zakona se pak očekuje na proljeće, no s odgođenom primjenom do početka 2015. Kako će sve to skupa izgledati u praksi, ostaje nam vidjeti u narednih godinu dana.
