Stručnjaci iz Amazona i Binancea dolaze u Zagreb na LEAP Summit
Često smo, dodao je Gabrić, slijedili trendove, ulagali napore u prilagođavanje tržišnim diktatima, sad je vrijeme da iskoristimo znanje, tehnologiju, ideje i specifičnosti te stvorimo novu vrijednost, s vlastitim pozitivnim predznakom. Irena Jolić Šimović, glavna operativna direktorica za poslovne korisnike i članica Uprave Hrvatskog Telekoma, vlasnika Combisa i partnera konferencije, istaknula je da snažan iskorak moramo tražiti u istupanju iz postojećih obrazaca u vlastitim inovacijama koje nam donose pozitivnu promjenu i pomažu nam da napravimo veliki korak prema naprijed. Kao razlog akvizicije Combisa navela je želju HT-a da poslovnim korisnicima ponudi specifične ICT proizvode i usluge po mjeri.
Na okruglom stolu ‘Od inovativnog potencijala do rasta' sudionici (osim Gabrića i Jolić Šimović, glavni direktor IBM Hrvatske Krešo Perica, direktor Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO Dalibor Marijanović, inovator, osnivač i vlasnik tvrtke TEMA -Branimir Ružojčić) pokušali su dati odgovore na pitanja poput 'Što omogućava razvoj povoljne inovacijske klime?', 'Može li se naučiti biti inventivan i inovativan?' te 'Podupire li naše društvo inovativnost?' Okruglim stolom moderirao je Dubravko Merlić.
Komentirajući ulaganja u inovacije, Marijanović je istaknuo kako je BICRO u posljednje tri godine u inovacije uložio 200 milijuna kuna. - Vrijedi mišljenje kako država daje malo, no to su ipak značajna sredstva. Uostalom, inovacije ne nastaju iz razloga što država daje sredstva, nego jednostavno postoji inovacijska potreba - rekao je Ružojčić ističući da ne smijemo podcijeniti utjecaj školstva i znanosti. - Ideja vam može pasti na pamet, ali od ideje do proizvoda potrebna je visoka znanost i stoga je nužno njegovati vrhunski kvalitetno školstvo - dodao je Ružojčić.
Na to se nadovezao i Gabrić komentarom kako je funkcija fakulteta da pruži dobru osnovu, a na tvrtkama je da to dalje razvijaju i nadograđuju. 'Ono što nama nedostaje kao društvu je fundamentalni rad. Naime, katkad više pričamo nego što radimo i tako stvaramo dvostruka mjerila', istaknuo je Gabrić. S njim se slaže i Ružojčić koji je istaknuo da vrlo često smo površni u percepciji jer vidimo samo krajnji uspjeh, a pritom zaboravljamo na stvarnu količinu uloženog rada što smatra anomalijaom naše kulture. Osvrnuvši se na obrazovanje, Perica je ustvrdio kako je obrazovna struktura među ICT zaposlenicima vrlo visoka te kako zasigurno postoji stvaralačkog potencijala. Navodeći najvažnije elemente za povećanje iskoristivosti inovativnog potencijala, Jolić Šimović je zaključila: 'Znanje je zasigurno na prvom mjestu, a jako je bitna i tehnologija, kao i financijska pozadina. No, uza sve to, neizostavna je i pozitivna energija, zdrav inovativni duh i vjera u ideju'.
