Jedinstvena berba zinfandela u središtu Zagreba uz predstavljanje prvih Esplanadinih butelja potpisom vinarije Krauthaker
Zagrepčanke Davorka Krnić-Trick i Nirvana Jović nedavno su pokrenule zanimljiv projekt kojim se obraćaju vinoljupcima, ali i svima onima koji žele naučiti nešto više o omiljenom „napitku bogova“. Prilika je to za turističke agencije te sve organizatore poslovnih okupljanja da svoja događanja obogate vinskim radionicama CRO-WINE na kojima će uz stručno vodstvo i zanimljivu priču o vinima naučiti nešto više o temi, ali se i zabaviti kroz degustacije i kvizove.
Vodeći se idejom da promoviraju hrvatska vina, Davorka i Nirvana krajem 2013. osmislile su brend Cro-wine. Najprije je pokrenuta aplikacija Cro-wine za mobilne telefone, a zatim su krenule i prve radionice. „Radionice Cro-wine su se rodile kao naša želja da predstavimo enološko bogatstvo Hrvatske, koje je nažalost uglavnom nepoznato i zapostavljeno. Primjerice, često se govori da je Plavac mali s posebnih položaja Dingač ili Postup preskup, ali kada znate gdje i kako uspijeva, kada vidite fotografije tih fenomenalnih položaja, onda vam je jasno da to vino vrijedi svake lipe. Strmine koje se spuštaju do mora su nagiba od 40-60%, grožđe dobiva trostruku insolaciju (direktnu od sunca, od mora i kamena na kojem raste), trsovi daju manje od 1 kg grožda (na bogatijoj zemlji to je i do 4 kg), uglavnom sve se radi ručno zbog nepristupačnog terena, a korijenje trsova ide u dubinu iz koje crpi vodu i minerale… Takvo vino je čista esencija tog specifičnog terroira kojeg morate poznavati da biste ga razumjeli i uživali u njemu. Upravo takve priče dio su Cro-wine radionica - zanimljive, zabavne i edukativne.“, govori Davorka Krnić-Trick.
Vinska kultura dio je opće kulture, ali i značajan dio hrvatske kulturne baštine koju treba promovirati i prema domaćem pučanstvu i prema turistima, stoga postoje različite vrste radionica ovisno o polaznicima, vremenu, vinskom znanju i slično. Za strane turiste rade se osnovne 60-minutne Cro-wine vinske radionice, najčešće na engleskom jeziku, na kojima se upoznaju s vinskim znamenitostima Hrvatske kroz interesantne činjenice, a nakon toga degustiraju nekoliko najvažnijih vinskih sorti iz različitih vinskih regija. No, moguće su i “ taylor made“ radionice prema željama klijenata koje mogu biti u različitim oblicima, na različitim mjestima i s različitim vinima. Posebno je zanimljiva kombinirana eno-gastro radionica u kojoj gosti mogu otići na tržnicu, kupiti namirnice i zatim kuhati i degustirati vina. Sve te radionice mogu biti i vrlo zabavne, opuštene, a ponekad i natjecateljske kroz zabavni kviz ili svojevrsni team building. Kroz Cro-wine rade se i eno-gastro edukacije za profesionalce - osoblje hotela i ugostiteljskih objekata, event managere i druge kojima je vinska i gastro kultura važan dio ukupnog profesionalnog znanja. Vinske radionice moguće je organizirati u brojnim hrvatskim vinarijama ili prostorima po izboru klijenta, a jedan od najljepših prostora svakako je vinarija Bornstein obitelji Srpek na Kaptolu, najstarijem dijelu Zagreba. Smještena u 200 godina staroj zgradi, jedna od najljepših europskih vinarija već je ugostila brojne poznate i slavne goste.
„Vrlo je interesantno pratiti zanimanje polaznika, njihova pitanja i iznenađenja nekim podacima koji im nisu bili poznati. Najdraže nam je kada uspijemo izazvati interakciju i kada polaznici na kraju radionice imaju još pitanja te žele kupiti kušana vina, posjetiti vinarije o kojima smo im pričali - onda znamo da smo dobro obavile posao.“, zaključuje Nirvana Jović.
Vinska aplikacija Cro-wine
Cro-wine vinska aplikacija je najopširnija aplikacija o isključivo hrvatskim vinima. U njoj se mogu naći tradicionalna vina i jela, popis eno-gastro događanja, rječnik, kao i Google mapa s naznačenim vinarijama. Ova aplikacija je na hrvatskom i engleskom jeziku te se većim dijelom može koristiti offline. Funkcionira na IOS i Android platformama, te kao web stranica www.cro-wine.com. Kada dođete u Hrvatsku, Cro-wine aplikacija će vam pomoći da pronađete vinarije, odaberete vino i saznate nešto više o hrvatskoj eno-gastro sceni. Koje je hrvatsko vino točeno na krunidbi kraljice Elizabete II 1953.? Koja je paralela poveznica između hrvatskih vinograda i vinograda u Bordeauxu, Piemontu ili Dolini Rhone? Može li pjenušac sazrijevati na dnu mora umjesto u vinskom podrumu? Koju hrvatsku sortu nazivamo zagorskim Casanovom i zašto? Gdje se nalazi vinograd isklesan u kamenu koji će ući na UNECO-vu listu kulturnih spomenika? Odgovori na ova i mnoga druga pitanja mogu se dobiti na aplikaciji Cro-wine ili na nekoj od radionica.
Hrvatska vina sve popularnija u svijetu
Hrvatska vinska povijest seže u daleku prošlost. Vinovu lozu na teritorij Hrvatske donijeli su Grci, a 178 g. prije Krista, kada su došli Rimljani, zatekli su razvijeno vinarstvo i maslinarstvo. Kroz stoljeća vinarstvo je padalo i uzdizalo se, ali tek zadnjih 15-ak godina hrvatsko vinarstvo ima uzlaznu putanju. Dokaz tome su brojne medalje i priznanja koja hrvatska vina osvajaju na najvažnijim svjetskim vinskim ocjenjivanjima, dok renomirani svjetski restorani s Michelinovim zvjezdicama imaju naša vina na svojim vinskim listama. Kultni restoran Fat Duck, na primjer, otkupio je sve boce predikatne berbe jednog hrvatskog proizvođača.
Vinarija Bornstein, foto: I.G. Tepeš
Hrvatska je površinom čak nekoliko puta manja od drugih, poznatijih vinskih zemalja, ali njezin reljef, tlo i klima (terroir) vrlo su raznoliki pa je velika i raznolikost vinskih sorti - uzgajaju se od poznatih internacionalnih sorti do velikog broja autohtonih. Upravo autohtone vinske sorte postale su središte interesa i vinara i vinoljubaca pa se na tržištu sve češće pojavljuju stare, zaboravljene autohtone sorte za koje se smatralo da nemaju velikog potencijala. Crljenak kaštelanski ili tribidrag stara je sorta za koju je DNK analizom dokazano da je predak puno poznatijem američkom Zinfandelu, talijanskom Primitivu i hrvatskom Plavcu malom, a prepoznat je i u najvećem vodiču kroz svjetske vinske sorte ikad napisanom „Wine grapes“.
Degustacija i sljubljivanje vina s hranom
Osnovno je pravilo da se vino pije iz prozirne, staklene ili čaše od kristalina na nožici. Čaša se uvijek drži za nožicu, a ne za balon. Osim temperature vina, kod serviranja treba pripaziti i na oblik i veličinu čaše. Samo degustiranje vina kreće od promatranja vina, da se odredi boja i gustoća. Zatim se određuje miris, i to najprije mirnog vina, a onda se zavrti čaša da se pojačaju arome u vinu. Na jeziku su na različitim mjestima smješteni receptori okusa (slatkoće, gorčine, slanosti). Stoga je važno da se vino, prije nego se proguta, promulja po cijelim ustima kako bi ga što bolje osjetili.
Postoji nekoliko različitih „škola“ sljubljivanja vina i hrane pa tako Engleska škola ima pravilo da - pravila nema. Ipak, možemo spomenuti neka najosnovnija pravila koja su korisna kada uz više sljedova jela želimo piti više različitih vina: počinje se s mlađim vinima i ide prema zrelijima, od bijelih prema crnima, od suhih prema slađima… Uz bijelu ribu i bijela mesa biramo mlađa, manje snažna vina, dok uz jača jela biramo zrela, moćnija vina. Zapravo, dobro sljubljeno vino i jelo nikada ne bi smjeli pokriti i okusno nadjačati jedno drugo, već naprotiv, zajedno trebaju tvoriti skladnu cjelinu koja će goditi vašim nepcima. Konačno, kada sljubite vino i tradicionalno jelo iz iste regije, s iste zemlje - nikada nećete pogriješiti. Sve to, i još puno drugih zanimljivosti pronaći ćete na besplatnoj aplikaciji Cro-wine.
