In Memoriam: Rok Klančnik (1966.-2013.) - veliki čovjek slovenskog i svjetskog turizma

Tko god se profesionalno zadnjih dvadesetak godina bavio turizmom i posebno njegovim poslovnim segmentom u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i brojnim drugim europskim i svjetskim zemljama morao je kad-tad 'naletjeti' na čovjeka imenom Rok Klančnik, Slovenca, koji je bio ne samo draga, topla i srdačna osoba iznimne energije, optimizma, obrazovanja, duhovnosti, široke kulture i još širih nazora, nego i istinski turistički znalac i vizionar čije se mišljenje uvažavalo ne samo u Sloveniji i njenom programu turističkog razvoja, nego i mnogo dalje. Rok Klančnik je početkom veljače nakon borbe s bolesti prerano, u svojoj tek 47. godini, napustio ovaj svijet, ali ono što je radio i ostavio iza sebe, obitelj, pa i brojne neutješne prijatelje i suradnike diljem svijeta, jamstvo su i zalog da se nije uzalud trudio i da će se njegove vizije, ideje i projekti o održivom razvoju turizma te posebno tzv. slow turizmu nastaviti.

Temeljem poslovnog i osobnog angažmana u turizmu, pa se za njega kaže i da je 'živio turizam' stekao je dobar uvid u poslovanje turističke industrije, a jedna je od rijetkih osoba s ovih prostora koji je i u svjetskom turizmu ostavio važan trag radeći pet godina kao direktor komunikacija Svjetske turističke organizacije UNWTO. U sklopu UNWTO-a je sredinom 2000-ih pokrenuo i vrlo uspješni globalni program TOURCOM koji se bavi inovacijama u strateškom komuniciranju u međunarodnom turizmu, nudeći nove spoznaje u širokom rasponu od komunikacija s javnošću i u brendiranju, preko međunarodnih konferencija i mreže turističkih djelatnika u javnom i privatnom sektoru, do medija diljem svijeta. Rezultat toga su i UNWTO-ove međunarodne konferencije o turizmu i medijima, koja je prva održana u Hrvatskoj, u Zagrebu, u rujnu 2011.

Ipak, ono što je možda i najvažnija oznaka Klančnika je da je tipičan 'selfmade' čovjek, koji sve u svojoj karijeri duguje isključivo samom sebi, svom angažmanu i stalnom obrazovanju i usavršavanju, pa je tako u životu svladao i govorio desetak svjetskih jezika, u Ljubljani je završio studij međunarodnih odnosa, a potom i postdiplomski u SAD-u na University of Tennessee, Knoxville. U ranijoj mladosti, uz angažman na nepolitičkoj (nevladine organizacije) i političkoj slovenskoj sceni, bavio se i novinarstvom u kultnoj slovenskoj Mladini, poslije i u Delu, bio je i suradnik Slovenske tiskovne agencije (STA), jedno vrijeme i direktor u Elanu, a kako je rođen u Kranjskoj Gori, 'suđeno' mu je bilo i skijanje, i to ne obično, nego akrobatsko, čime se bavio u mladosti. Obožavao je i ples (tango) te općenito umjetnost, glazbu, književnost, film, proputovao je višekratno preko sto zemalja svijeta, u većini njih je imao i predavanja o turizmu, (ko)autor je brojnih stručnih tekstova i knjiga o turizmu, a prije dvije godine objavio je i svoj debitantski roman ili kako ga je nazivao - turistički triler naslova "Trinajsti apostol". Knjigu je izdao slovenski izdavač Miš, ideja je bila i da se prevede na hrvatski, engleski i na još nekoliko jezika, kao i da nastavi pisati, ali to će sada morati obaviti, nastaviti netko drugi.

Začetnik održivog razvoja turizma u Sloveniji
Od 2007. Klančnik je bio direktor slovenskog turističkog predstavništva za zemlje Beneluxa i Francusku sa sjedištem u Bruxellessu, gdje je, priznaju mu svi, postigao odlične rezultate, pronašavši nove tržišne niše za slovenski turizam u segmentima koji nose višu, dodanu vrijednost, poput primjerice djelatnika i diplomata pri Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i sličnim. Slijedom toga, ali i velikih investicija, slovenski turizam od 2008. do danas bilježi sve bolje rezultate, ne želeći pritom puno povećavati fizičke brojke (dolasci, noćenja) jer je u odnosu na primjerice Hrvatsku, Slovenija turistički vrlo mala, s oko 60 do 70 tisuća kreveta, u hotelima (oko 30 tisuća) i kampovima (uključujući i Terme i agrarni turizam).



Zbog svega što je učinio, mnogi ga nazivaju i 'velikim čovjekom slovenskog turizma' kojeg je promovirao i za vrijeme služenja vojnog roka u Pančevu (Srbija) početkom 1980-ih, iako je znao da je to moglo biti kažnjivo zatvorom. Bio je protivnik masovnog turizma, smatrao je da se naprijed može ići samo kvalitetom i razvojem selektivnih oblika, u čemu će do izražaja doći sve 'male' slovenske priče, čime je u slovenski turizam uveo i novi način razmišljanja, neku drugu dimenziju koja se ogleda i u nedavno usvojenom programu održivog razvoja slovenskog turizma. U znak zahvalnosti i počasti generalni direktor turizma i internacionalizacije pri slovenskom Ministarstvu gospodarskog razvoja i tehnologije Marjan Hribar napisao je da je Klančnik u slovenskom turizmu radio prve strateške korake, podigavši razinu 'kafić' rasprave o turizmu na onu o njegovoj održivosti.

Za europski je turizam smatrao da će, unatoč određenom padu udjela u svjetskom turizmu, Europa uvijek biti regija broj jedan za turističke dolaske, jer je turizam tu i nastao, tu su ljudi prvi put organizirano putovali. Ostat će broj jedan, ali vjerojatno na drugačiji način, ocijenivši pritom da su Europa i njen turistički proizvod jako, jako umorni, naročito u Španjolskoj, Grčkoj i Italiji, ali i u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i drugim zemljama. Te i druge zemlje organiziranim se turizmom bave više od 150 godina i formula uspjeha koja je vrijedila do prije par godina temeljena na masovnom turizmu sada više ne vrijedi, morat će se mijenjati, a neke druge zemlje poput Hrvatske, Albanije, Crne Gore, Turske, pa i Moldavije, Ukrajine i Bjelorusije, postat će posjećenije.

Jedna od njegovih misli, za primjerice regiju Balkana, je da je tu baš turizam jedan od najbitnijih faktora i potencijala koji bi mogao 'srediti' i novo-stare probleme u međusobnim odnosima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, ali i naročito odnose između Mađarske, Bugarske i Rumunjske, pa i Grčke i Makedonije.

Tatjana Miščančuk
(novinarka Hine)

(autorica je s Rokom Klančnikom prijateljski i profesionalno bila povezana od sredine 1980-ih, te mu i ovom prilikom poručuje: Hvala Rok, sretan put!)