Kako povećati ROI vašeg događanja u 5 jednostavnih koraka
U protekle dvije godine svjedočili smo oživljavanju poslovnih putovanja, uz potpuni oporavak kongresne industrije, u pojedinim regijama popraćenog brojem događanja koji je premašio predpandemijske brojke. Koji su trenutni izazovi prisutni u organizaciji poslovnih skupova i što možemo očekivati od ove djelatnosti tijekom 2025. godine, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja portala PoslovniTurizam. Istraživanje je provedeno metodom online ankete u razdoblju od 23. siječnja do 14. veljače, a sudjelovalo je 122 ispitanika na području cijele Hrvatske (organizatori događanja, kongresni hoteli i kongresni centri, specijalizirane agencije, turističke zajednice i kongresni uredi, tehnološki i ostali dobavljači usluga).
Porast prihoda od poslovnih događanja u 2024. i 2025.
Kod većine ispitanika prihodi od MICE (eng. Meetings, Incentives, Conferences, Exhibitions) segmenta u 2024. godini porasli su 10-20% u odnosu na 2023. godinu, dok ih je 18% zabilježilo rast prihoda za više od 20%.
Najčešće održana događanja su ona s 50 do 200 sudionika (81%), podjednak se broj odnosi na manje sastanke do 50 ljudi (7%) te veća događanja za 200-400 sudionika (7%), dok se rjeđe organiziraju skupovi za više od 400 osoba. Kod vrsta poslovnih skupova prednjače seminari i poslovni sastanci, zatim incentivi i teambuilding događanja kao načini nagrađivanja ili motiviranja poslovnih partnera i zaposlenika, dok se u nešto manjoj mjeri organiziraju konferencije te stručni kongresi i znanstveni simpoziji. Poslovni gosti većinom dolaze iz Hrvatske i zemalja Europske unije.
Iako se porast troškova organizacije događanja koji uključuju najam konferencijskih dvorana, hrane i pića, smještaja i ostalo, kod 63% ispitanika kreće u rasponu od 10% do 30%, a kod 12% njih prelazi 30% tijekom 2024. u odnosu na godinu ranije, većina ispitanika je optimistična prilikom najava broja događanja i kretanja prihoda koje očekuju u 2025. godini. Tako 65% ispitanika očekuje porast broja poslovnih događanja i prihoda u MICE segmentu i do 20% u odnosu na prošlu godinu.
Porast troškova, nedostatak radne snage te adekvatnih event prostora – najveći izazovi
Većina ispitanika ne planira dodatna zapošljavanja tijekom ove godine, a upravo je problem nedostatka kvalitetne radne snage, uz porast razine ukupnih troškova uzrokovanih inflacijom te već godinama poznat nedostatak kvalitetnih event prostora, prije svega velikih kongresnih centara za međunarodne skupove, naveden kao trenutno najveći izazov u organizaciji događanja u Hrvatskoj.
Iako su online i hibridni formati događanja zadržali svoje mjesto i nakon završetka pandemije te se često organiziraju unatoč povratku događanja uživo, korištenje umjetne inteligencije kao zadnjeg trenda u digitalnim tehnologijama, još nije u potpunosti zaživjelo. Preko 40% ispitanika jest koristilo generativne AI modele, najčešće ChatGPT, no samo 6% ih navodi kao odlično iskustvo koje je značajno unaprijedilo način planiranja i organizacije događanja. Većina ispitanika tvrdi kako AI pomaže ubrzati neke procese, ali njegov ukupan učinak nije bio značajan, no prepoznaju potencijal AI-a za poslovanje i bolju organizaciju događanja u budućnosti.
Konkurentnost Hrvatske na međunarodnom kongresnom tržištu
Nešto više od polovice ispitanih smatra kako Hrvatska jest konkurentna na svjetskom tržištu organizatora poslovnih događanja te da ima dovoljno aduta za privlačenje međunarodnih skupova. Kao naše najjače komparativne prednosti identificiraju sigurnost i osjećaj dobrodošlice, itekako važne u današnjem sve nesigurnijem geopolitičkom okruženju, te atraktivnu kombinaciju poslovne i odmorišne ponude (eng. bleisure – jedan od posljednjih trendova na tržištu poslovnih i kongresnih putovanja). Bogata kulturna i povijesna baština te prirodne ljepote, po kojima smo prepoznati u svijetu, pridonose atraktivnosti zemlje na svjetskom tržištu.
Ono što se već godinama ističe kao najveći nedostatak naše kongresne ponude u svjetskim razmjerima, a potvrđuje i ovo istraživanje, jest nedovoljan broj međunarodnih izravnih avionskih letova u proljeće i jesen, razdoblju najjače kongresne i incentive djelatnosti, te velikih kongresnih centara za više tisuća sudionika koji bi mogli ugostiti velika međunarodna događanja. Nadalje, slaba ponuda dodatnih sadržaja u destinacijama izvan ljetne sezone, visoke cijene usluga te posljedično nedovoljna vrijednost za novac, kao i nedovoljna promocija i pozicioniranje Hrvatske kao kongresne destinacije u inozemstvu, u odnosu na njezinu turističku prepoznatljivost navode se kao značajni nedostaci naše ponude u odnosu na regionalne, ali i međunarodne konkurente.
Zaključak i komentar
Prednosti i nedostaci Hrvatske kao destinacije na iznimno zahtjevnom međunarodnom kongresno-incentive tržištu su od ranije poznati – nedostatak velikih polivalentnih kongresnih centara ili nedostatan broj izravnih zračnih veza s najvažnijim europskim odredištima s godinama se nisu značajnije mijenjali. Nama još uvijek nedostaje barem jedan veliki kongresni centar u pravom smislu te riječi, s kojim bismo konkurirali barem najbližoj regiji, no takav se pomak neće brzo ni jednostavno dogoditi.
„Ono što je relativna novost na popisu izazova s kojima se organizatori događanja susreću jest značajan porast troškova uzrokovanih općom inflacijom. Budući da naše destinacije uglavnom nisu puno ulagale u dodatnu infrastrukturu ili ponudu dodatnih zabavnih, ugostiteljskih i ostalih sadržaja, sve teže će visok porast cijena moći opravdati potencijalnim klijentima. U našim sličnim istraživanjima prije desetak godina više od polovice ispitanika bilo je uvjereno kako Hrvatska pruža primjerenu kvalitetu usluge za novac. U najnovijem istraživanju to više nije tako; slaba ponuda dodatnih sadržaja u destinacijama izvan ljetne sezone te visoke cijene usluga, odnosno nedovoljna vrijednost za novac nameću se kao značajni izazovi naše međunarodne konkurentnosti, odmah nakon prethodno navedenih infrastrukturnih nedostataka.“, izjavila je Daniela Kos, urednica portala PoslovniTurizam.
