Investicijski ciklus Jadran hotela Rijeka od 50 milijuna eura nije usmjeren samo na obnovu hotela, već i stvaranje jake destinacije
"Mi, hrvatski poduzetnici iz iseljeništva želimo ulagati i raditi na povezivanju gospodarstva, ali investicije traže sigurnost i idu tamo gdje je sustav jasan i učinkovit", rekao je Josip Hrgetić, direktor projekta G2, otvarajući poslovnu konferenciju Meeting G2.2: Hrvati zajedno u biznisu koja se održava od 10. do 12. listopada u Kongresnom centru Forum Zagreb.
Uz uspjeh što je ove godine povučeno dvostruko (7,5 milijardi kuna) više bespovratnih sredstava iz europskih fondova u području investicija od onoga što je Hrvatska uložila u proračun Europske unije (3,5 milijarde kuna), ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat pohvalio se i napretkom u vidu financijskih instrumenata pomoći za obrte, mala i srednja trgovačka društva, kao i radom na pravnom sustavu koji štiti investitore i njihov kapital.
Ministar Miro Kovač pritom je naglasio kako imamo puno mogućnosti širenja poslovanja u prekomorskim zemljama s obzirom na to da se tamo odvija svega 13% hrvatske trgovinske razmjene, ostalih 87 % odnosi se na zemlje Europe. Također, napomenuo je kako je na prvome mjestu pravna država jer ona omogućava gospodarski rast te da nitko neće investirati novce koje je mukotrpno zaradio ako Hrvatska nije sigurna zemlja. Stoga će Vlada nastaviti ulagati napore kako bi Hrvatska bila “jedna normalna europska država u koju će naši prijatelji Hrvati iz inozemstva dolaziti, investirati i biti s njom povezaniji i ponosni na nju, i to ne samo zbog sporta”, rekao je ministar Kovač. Dodao je kako se poseban trud ulaže u to da 2020. godine Hrvatska postane predsjedavajuća zemlja Europske unije što bi trebalo dodatno motivirati hrvatsko iseljeništvo na investicije, a državnu upravu da se osposobi.
Od prošlogodišnjeg Meetinga dosta se investiralo u Hrvatsku - ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić razveselio nas je s dobrim pokazateljima, zakonu o poticanju investicija, ali dodao da poticaji ne smiju biti glavni razlog dolaska u neku zemlju. Mara Hrgetić i Aco Momčilović, članovi G2 tima naglasili su da je diskusija bitna za otvaranje poslovnih prilika, a umrežavanje glavni cilj projekta G2 u okviru kojeg se ova konferencija i održava.
Na prvoj panel diskusiji ˝Hrvatske inovacije- mit ili stvarnost˝ pod vodstvom moderatorice Doris Vukšić iz agencije HAMAG-BICRO, sudjelovali su Sven Maričić, Vjeran Vrbanec, Dubravko Kičić, Đuro Horvat i Monika Mikac. Zaključak sudionika jest da hrvatske inovacije jesu stvarnost, no bez suradnje inozemnih ulaganja i potpore sa strane u bilo kojem obliku, vrlo su teško izvedive. Monika Mikac iz Rimac automobila naglašava kako je potpora države u počecima iznimno važna. Cilj je zadržati firmu u Hrvatskoj no to je teško izvedivo. "Zadaća države jest prepoznati projekte i pratiti ih kroz rast firme. Druge države to jako dobro rade. Država mora prepoznavati projekte i pratiti ih", rekla je Mikac. Đuro Horvat iz Tehnixa naglašava da je potrebno razvijati timski rad. Svi sudionici su se složili da podhitno treba razviti mehanizam koij će unutar države ukloniti prepreke u poslovanju. Ključno je da se država uredi te da se stvori korektno tržište. Predsjednik Uprave agencije HAMAG-BICRO, Vjeran Vrbanec naglasio je da Hrvatska od davnina ima trend inovacije, te da se taj trend treba i nastaviti.
˝Kako uspjeti u poslu u Hrvatskoj,˝ naizgled jednostavno pitanje, povlači sa sobom mnoštvo problema i prepreka, a upravo to je bila tema druge panel diskusije koju je moderirao Stjepan Lović iz Odvjetničkog društva Grubišić&Lović&Lalić, a sudjelovali su Don Markušić, Davor Huić, Davor Tudorović, Matt Sertić, Lidija Horvatić i Danko Sučević. Davor Huić, jedan od osnivača Udruge Lipa i savjetnik premijera Oreškovića naglasio je da su privatne kompanije puno efikasnije od javnih te da su za rast potrebne promjene kako ne bismo kaskali za europskim zemljama. Matt Sertić, poduzetnik iz Kalifornije sugerirao je ulaganja u turizam, a ne u poljoprivredu i istaknuo važnost stvaranja nove vrijednosti kroz resurse. David Tudurović složio se dodavši da se na državu ne treba puno oslanjati, ali treba na nju utjecati da bolje funkcionira kako je god to moguće. U poduzetničkom svijetu potrebna je optimistična klima, jer unatoč tome što postoji uvijek rizik, moguće je uspjeti. ˝Tajna uspjeha u Hrvatskoj je upornost! Potrebno je jako puno vremena.Dijaspora također može sa svojim iskustvom uspjeti i pomoći Hrvatskoj. ˝ zaključio je Don Markušić.
U trećoj panel diskusiji ˝Izvoz- nove prilike˝, koju je moderirala Gordana Gelenčer sudjelovali su Joseph Gene Petrić, Želimir Kramarić, Hrvoje Galičić, Zvonimir Viduka i Vjekoslav Majetić. Velimir Majetić iz Dok-Inga kazao je da bi se nešto moglo izvesti, mora se nešto i napraviti. Mora se ponuditi nešto što drugi nemaju. Cilj je poticati svaku inicijativu stvaranja novih proizvoda te se probijati time na svjetsko tržište. Joseph Gene Petrić kao pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova poziva ljude na suradnju i da se jave u svoja veleposlanstva sa postojećim problemima, ali i idejama. Želimir Kramarić iz HGK smatra da je problem što se hrvatsko iseljeništvo promatra kao teret, a ne kao dio Hrvatske i dodaje: „Hrvata ima svugdje u svijetu i potencijal je u povezivanju i internacionalizaciji.“ Zvonimir Viduka zaključio je da izvoz mora biti glavna tema jer država ne može preživjeti samo s posuđivanjem novca. Potrebno je da uredi u inozemstvu postanu glavni akteri u poslovanju.
Na četvrtoj panel diskusiji predstavili su se uspješni primjeri privatizacije u Hrvatskoj, razgovor je moderirao Krešimir Profaca, a sudjelovali su Tomislav Boban, Mario Dužić i Siniša Žanetić. Tomislav Boban iz DUUDI-ja, smatra da se plan privatizacije mora nastaviti, ali da je potrebno restrukturiranje društva prije privatizacije. Mario Duzich kao Hrvat koji je dugi niz godina živio u Americi podijelio je svoj recept za uspjeh u Hrvatskoj: zaljubiti se u kompaniju i uložiti puno energije. Siniša Žanetić objašnjava da je tvrtka Lola Ribar opstala zbog resursa, radne snage i visoke profesionalnosti, iako su bili pred bankrotom. Smatra da je potrebno kreirati plan i onda ostvarivati svoj san.
Kristijan Pakšec moderirao je panel na temu ˝Jesu li hrvatske visokoobrazovne institucije usmjerene na globalno tržište˝ na kojem su Milivoj Marković, Hrvoje Balen, Vedran Podobnik, Alen Jerkunica i Hrvoje Jerković predstavili svoje obrazovne programe i ukazali na nekoliko ključnih problema u obazovnom sustavu u Hrvatskoj, među najvećima: pripremiti što bolje mlade za tržište rada, kako bi bili sposobni za rad, a ne za burzu. Milivoj Marković sa Rochester Institute of Technology Hrvatska smatra da se studenti sve uspješnije i sve bolje pripremaju za globalno tržište. Hrvoje Balen je naglasio kako je naša odgovornost i odgovornost Hrvatske obrazovati mlade ljude. "Mi kao Algebra više smo orijentirani prema studentu. Nije nam svejedno koliko će osoba biti uspješna!", dodao je.
Nakon pet zanimljivih panel diskusija organiziran je Open Hour u kojem su sudionici postavljali pitanja predstavnicima Vlade i javnog sektora. Na sva pitanja sudionika iz iseljeništva odgovarali su Anka Kujundžić, Darko Sabljak, Nevenka Šalat Franičević i Sonja Lovrek Velkov iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Mario Antonić iz Ministarstva poduzetništva i obrta, Ivana Perkušić, Žana Ćorić i Mirjana Vatavuk iz Državnog ureda za Hrvate izvan RH, te Doris Vukšić iz agencije HAMAG-BICRO, Saša Bukovac iz Hrvatske gospodarske komore te Toni Biluš iz Grada Zagreba. Pitanje koje najviše muči naše iseljenike je nemogućnost dopisnog glasovanja.
Na kraju dana predstavnici Braniteljske zadruge Arka naša, braniteljskih udruga i OPG-ova u okviru projekta CRO% HOMEMADE organizirali su Happy Hour za sve sudionike.
Konferencija se nastavlja u pozitivnom tonu, a u srijedu, 12. listopada ugostit će bivšeg senatora Aljaske, Marka Begicha i druge zanimljive sudionike iz cijelog svijeta.