Izmjene turističkih zakona za financijsko rasterećenje turističkog sektora
Mali se hoteli iduće godine posebno trebaju usmjeriti na održanje kvalitete i likvidnosti, kaže Klarić i ističe da treba vidjeti i kakve su mogućnosti za poticanje novih investicija, pa i za državno subvencioniranje kredita za izgradnju malih hotela kroz program Ministarstva turizma "Poticaj za uspjeh". Očekivano poboljšanje poslovanja u idućoj godini, kako kaže, temelje na znatnim ulaganjima u marketing i komunikaciju s tržištima te najavama s međunarodnih sajmova i iz kontakata sa specijaliziranim agencijama iz inozemstva koji govore da se na gotovo svim tržištima osjeća blagi optimizam za iduću godinu. Stoga vjeruje i kako će mali hoteli iduće godine moći cijene vratiti 'na stare', jer su ih ove godine uslijed 'krizne' prilagodbe tržištu dosta snižavali, a to bi u svakom slučaju trebalo poboljšati financijski efekt u odnosu na ovu godinu.
S obzirom na zastoj investicija u tom segmentu te ovogodišnji nedostatak (novih) državnih subvencija po programu "Poticaj za uspjeh", Klarić napominje da su mali i obiteljski hoteli većinom novi i uređeni, pa ne traže obnovu i slična ulaganja, ali im je i dalje svaki poticaj za razvoj ponude i sadržaja dobrodošao. Ističe kako svakako, kada 'vrijeme dopusti', očekuje nastavak programa "Poticaj za uspjeh", koji je do sada bio vrlo koristan i dobro prihvaćen i temeljem kojega je, uz državne subvencije kamata na kredite, u zadnjih šest godina i 'nastao' najveći broj malih i obiteljskih hotela. Dalji razvoj tog segmenta je neminovan, kaže Klarić i dodaje da je u Hrvatskoj danas oko 300 malih i obiteljskih hotela, a u idućih pet godina moglo bi ih biti dvostruko više ako bude poticaja.
Ako ne bude poticaja taj će proces ići sporije, posebno u područjima relativno nerazvijenog turizma, u zaleđu, u unutrašnjosti i na otocima. Po podacima Ministarstva turizma, u sklopu poticajnog programa za malo hotelijerstvo "Poticaj za uspjeh" od početka provedbe krajem 2002. do ožujka ove godine plasirano je 476 kredita u ukupnom iznosu od gotovo dvije milijarde kuna. Tim je kreditima, koje su uz preporuku Ministarstva odobravali HBOR i u program uključene 24 poslovne banke, u Hrvatskoj novoizgrađeno ili rekonstruirano 357 malih hotela, pansiona i aparthotela te 119 objekata u kojima su apartmani, sobe, kuće za odmor ili kampovi. U
sklopu potprograma zaštite baštine "Pod stoljetnim krovovima" obnovljeno je i 107 starih kuća za smještajnu ponudu. Lokacijski je 155 projekata/kredita odobreno u kontinentalnom dijelu, dok je 321 odobren za priobalje i otoke, a ukupno je u svim objektima 3.700 novozaposlenih.Od ožujka ove godine, kako se neslužbeno doznaje, nije zaprimljen ni odobren nijedan novi kreditni zahtjev za tu namjeru, jer je do tada i vrijedio trogodišnji Vladin program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva u turizmu.
