×

Medicinski turizam i u recesiji bilježi rast

Svi stručnjaci koji su sudjelovali na okruglom stolu "Razvoj medicinskog turizma u Hrvatskoj" koji su organizirali konzultantska kuća Mreža znanja i Matica Hrvatske složili su se da spoj medicine i turizma ima velike potencijale i svijetlu budućnost.
Medicinski turizam postaje važan segment
Medicinski turizam postaje važan segment

Petar Vesenjak, direktor grupe Hosting iz Ljubljane, tvrdi da će zdravlje biti generator sljedećega gospodarskog ciklusa te da zdravstvo postaje sve više ekonomska kategorija što dokazuju i kretanja na turističkom tržištu. Vesenjak ide i dalje te zaključuje kako medicinski turizam doživljava najmanje oscilacije za vrijeme gospodarske krize i bilježi daljnji rast.

Iva Tounec iz Mreže znanja predviđa u zdravstvenom turizmu rast tržišta između 20 i 25 posto godišnje, što temelji na porastu troškova medicinske njege u razvijenim zemljama, dugim listama čekanja u zdravstvu, porastu pritiska na zdravstveni sustav zbog starenja populacije te rastu potražnje za specijalnim i posebnim oblicima turizma.

Na okruglom stolu sudjelovali su stručnjaci Ministarstva zdravstva, specijalne bolnice Akromion iz Krapinskih toplica, Opće bolnice u Dubrovniku te Hrvatske komore fizioterapeuta i mnogi drugi koji su zaključili da je u Hrvatskoj nužna strategija razvoja medicinskog turizma i podrška države kroz zakone, privatizaciju i ulaganje u infrastrukturu. No poručili su da i prije donošenja strategije poduzetnici samoinicijativno mogu poboljšati medicinske i turističke usluge. Toplice u Hrvatskoj, dodali su, nisu više samo lječilišta, već centri za brigu za zdravlje i prevenciju bolesti.

Stručnjaci procjenjuju rast globalnog tržišta zdravstvenog turizma između 20 i 25 posto godišnje!

U Hrvatskoj postoji 14 lječilišta koja nisu na zavidnoj razini i nužna su im golema ulaganja. Slovenska strategija razvoja zdravstvenog turizma odličan je primjer za napredak. Sa 87 termalnih izvora u odnosu na veličinu države Slovenija je termalno razvijena kao i Mađarska, Island i Japan. Devedesetih se dogodio snažan val investicija u lječilišta, koja su prethodno pretvorena u dioničarska društva. Renovirani su smještajni kapaciteti na 4 i 5 zvjezdica, otvorene nove ambulante, a dobivene su dodatne koncesije za specijalističku djelatnost u okviru javne zdravstvene mreže. U lječilišta se počelo uvoditi elemente wellnessa pa su medicinske usluge upotpunjene i onim estetskim, a sve to se pak kombinira i s kongresnim turizmom. U slovenskim lječilištima lani je bilo registrirano 20 posto od ukupnog broja ležajeva u svim ostalim turističkim objektima.