Siječanj u Zagrebu ponovno u znaku turističkog porasta
Kongresna industrija izuzetno je važan ekonomski faktor za austrijski glavni grad, a Grad Beč svake godine dodatno jača svoju poziciju na svjetskom kongresnom tržištu. Nedavno je donio važnu odluku o rebrendiranju svog najvećeg kongresnog centra. Messe Wien od sada nosi novo ime – VIECON (Vienna Congress & Convention Center), što je dio sveobuhvatne marketinške strategije Grada Beča koji je nedavno preuzeo bečki velesajam.
Bečko gospodarstvo uvelike profitira od činjenice da se austrijska metropola ubraja u najpopularnije svjetske kongresne destinacije. Cilj rebrandiranja jest osnažiti tu poziciju i dovesti je do samog vrha. Ime Messe Wien (hrv. bečki sajam) sve je manje odgovaralo međunarodnoj upotrebi. Odluka o promjeni imena nije bila samo jezične prirode, već i zato što su u posljednje vrijeme prihodi od kongresa, konvencija i konferencija znatno veći od onih koje donosi sajamsko odnosno izložbeno poslovanje. Ime VIECON na međunarodnoj razini mnogo bolje može dočarati i predstaviti ponudu te se uspješno obratiti ključnim partnerima, smatraju u Gradu.
Zagreb i dalje bez strateških ulaganja
Za razliku od Beča, Zagreb još uvijek nema strateški plan ulaganja u kongresnu infrastrukturu. Zagrebački velesajam, koji bi mogao biti ključni kongresni prostor grada, godinama čeka ozbiljnu obnovu i modernizaciju. Iako se u paviljonima povremeno održavaju kvalitetna događanja i vrhunski organizirane konferencije poput Money Motiona, TEDx-a i LEAP Summita, prostor kao cjelina nije adekvatno opremljen za velike međunarodne kongrese.
Jedan od problema leži u činjenici da Zagreb, pa ni Hrvatska, nemaju jasno definiranu strategiju razvoja kongresnog turizma niti profesionalno upravljan kongresni centar. Iako se u prijedlogu Generalnog urbanističkog plana (GUP) Zagreba spominjala izgradnja, odnosno čestica za izgradnju kongresnog centra, ni taj prijedlog GUP-a nije usvojen. Bez ozbiljne investicije, Zagreb teško može konkurirati vodećim europskim destinacijama.
Kongresna industrija Beču će u 2025. osigurati više od 350.000 noćenja
Kongresni gosti važna su ciljna skupina za bečku ekonomiju jer troše dvostruko više novčanih sredstava od posjetitelja koji u grad dolaze u slobodno vrijeme. Prosječni kongresni gost u Beču potroši oko 550 eura dnevno. Ovi prihodi pozitivno utječu na bečku gastronomiju i hotelijerstvo te domaći sektor usluga, osiguravajući tako tisuće radnih mjesta.
VIECON je za tekuću godinu već osigurao 45 događanja, među kojima je i pet velikih kongresa. Jedna od najvećih i najvažnijih manifestacija svakako je Godišnji kongres Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti (ESCMID) koji će se održati u travnju. Očekuje se da će zbog ovog kongresa glavni grad Austrije posjetiti oko 20.000 gostiju.
Osim toga, bečki VIECON bit će domaćin međunarodnih korporativnih manifestacija poput „Check Point CPX Event“ koja okuplja stručnjake na području kibernetičke sigurnosti, a ondje će se održati i najveća europska konferencija na području bio farmacije „BIO-Europe“.
Samo dosad dogovorene konferencije i kongresi gradu će u 2025. godini donijeti više od 350.000 noćenja. Svaki euro koji Beč investira u kongresnu industriju, generirat će dodatnu vrijednost od 15 eura. Upravo je iz toga vidljivo koliko je kongresna industrija važna za austrijski grad.
Ima li nade za nas?
Beč je primjer grada koji razumije dugoročnu vrijednost kongresne industrije i kontinuirano ulaže u njezin razvoj. Dok se u Hrvatskoj još uvijek raspravlja je li uopće isplativo graditi tako veliki kongresni centar i hoće li on biti „gubitaš“, kakvi bi trebali biti modeli financiranja i upravljanja, Beč već godinama implementira sustavne mjere koje donose konkretne rezultate.
U struci, među organizatorima kongresa, jasno je vidljivo već godinama kako je potreba za velikim polivalentnim kongresnim centrom u Hrvatskoj velika. Posljedično, prisiljeni smo propuštati kandidature za velike međunarodne kongrese zbog nedostatka kapaciteta. Kako je i jedan od Hrvatskih kongresnih ambasadora, prof. dr. Robert Trotić, rekao: „Ako ponudimo odgovarajuće kongresne kapacitete, ne moramo se bojati da će zjapiti prazni. Dokaz za to su kongresne destinacije diljem svijeta koje mogu ugostiti od tisuću do pet tisuća ljudi u jednom kongresnom centru i koje posluju tijekom cijele godine.“
Ključ uspjeha ovakvog poduhvata leži u profesionalnom vođenju i strateškom upravljanju – bilo kroz javno-privatna partnerstva ili privatne investicije. Bez takvog pristupa, teško je očekivati da će Zagreb u dogledno vrijeme ostvariti značajniji iskorak u ovom segmentu.
Budimo realni, teško se bilo koja europska destinacija može mjeriti s Bečom po pitanju kongresnog turizma jer čak i kad nije na ICCA ljestvici prvi po broju skupova, infrastruktura i uopće razumijevanje kongresnog poslovanja je neusporediva. Ali, možda bi za Zagreb bilo dobro da za početak počne pažljivo pratiti i analizirati kongresne statistike; kada bismo raspolagali s brojkama, vidjeli bismo koliko poslovni gosti uistinu troše i koliko noćenja pojedina međunarodna događanja donesu gradu – tada bi se jasnije vidjelo kolika je i isplativost daljnjih ulaganja.
