DHT: Poreč šampion hrvatskog turizma, a Amadria Konvencijski centar i Hotel Ivan poslovnog turizma
U zagrebačkom hotelu Sheraton 11. i 12. veljače održana je treća konferencija Adria Hotel Forum, na temu temu "Investicije u hotelskoj industriji". Konferencija je u dva dana ugostila tristotinjak sudionika, od čega pedesetak domaćih i stranih stručnjaka – predavača i panelista - iz hotelske industrije, a otvorio ju je ministar turizma Darko Lorencin.
Naglasak ovogodišnjeg AHF-a i njegova središnja tema jesu "Uspješni modeli" - kako se iskustva stranih zemalja u turizmu i hotelskoj industriji mogu primijeniti u hrvatskim uvjetima. Kroz prezentacije i panele prvoga dana AHF-a govorilo se o činjenici da je hrvatski turizam na raskršću; prezasićenost i kratka sezonalnost turizma, unatoč pozitivnim brojkama rasta broja noćenja, uistinu guše pravi razvoj, jer izostaje stvaranje novih vrijednosti. Rješenje bi bilo u stvaranju "zdravog turizma" kroz cijelu godinu i na području cijele zemlje. Ključ je u razvijanju destinacija, brendiranju velikih gradova kao destinacija, pri čemu bi hotelska industrija trebala imati ključnu ulogu, smatra dr. Vladimir Preveden, konzultant Roland Bergera.
Prva panel-diskusija "Što radimo da bismo bili uspješni?", koju je moderirao Kristian Šustar, dotaknuo se upravo tih tema – kako aktivno i pravovremeno odgovoriti na potrebe sadašnjeg trenutka u turizmu i kojim instrumenitma. Potom su predstavljeni uspješni projekti – model destinacije regije Južni Tirol koja je svojom strategijom došla do rezultata od 29 milijuna noćenja godišnje i 6 milijuna dolazaka. Ključ uspjeha vide u zajedništvu i definiranju destinacije kroz njenu autentičnost. Seyefittin Ferhat Ozkan iz Ministarstva kulture i turizma Turske govorio je o poticajima i investicijama koje je turska vlada od 90-ih na ovamo ulagala u turizam, čemu mogu zahvaliti na rastu i pozitivnim pokazateljima koje doživljavaju danas.
Druga panel-diskusija naziva "Hard talk from the top" nešto provokativnijim pristupom pokušala je doći do odgovora na pitanja: tko su u našoj zemlji lideri koji bi trebali predstavljati turističku industriju i iz te pozicije povlačiti "poteze"? Je li problem u našoj tranziciji? Što bi se trebalo dogoditi u poslovnom okruženju da se ostvare pozitivni rezulatati? Sugovornici moderatora dr. Miroslava Dragičevića, predstavnici Maistre, Valamara i Falkensteinera, redom su isticali otežavajuću poreznu politiku, kao i zastarjele modele u hotelijerstvu koji počivaju na ostavštini iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Treći je panel "Kad novac priča" pokušao dati odgovore o mogućnostima financiranja projekata u turizmu, kako od strane HBOR-a, preko sredstava MINPO-a do banaka te "alternativnog" financiranja preko fondova Europske unije. Doznali smo i mogućnosti financiranja u obnovljive izvore energije u hotelskoj industriji te o primjeni mjera energetske učinkovitosti.
Prvi dio prvog dana AHF je s ponosom predstavio i pobjednički projekt međunarodnog studentskog natječaja ASIC. Tim studentica beogradskog Ekonomskog fakulteta je među 130 prijavljenih radova osvojio prvo mjesto svojim projektom "Belgrade Backstage Hotel", kocept hotela koji bi bio smješten u četvrti Savamala te svojim sadržajima pripremao goste za noćni život u Beogradu.
Kako riješiti problem sezonalnosti?
Drugi dan Adria Hotel Foruma započeo je panel-diskusijom "Sezonalnost - što možemo naučiti od drugih?". Moderator panela dr. Akis Ikkos u uvodnom je izlaganju istaknuo da je sezonalnost u turizmu, kao ključni problem, posljednjih godina u blagom porastu. Iako tipično europska pojava, također je prisutna i u Americi, dok u Aziji gotovo ne postoji. Sezonalnost na Mediteranu najviše dominira u Hrvatskoj i Grčkoj, dok je najmanje prisutna na Cipru i Malti. U Grčkoj je model "sunce i plaža" dominantan, a turizam čini 10% BDP-a. Panelisti su istaknuli potrebu razvijanja novih turističkih proizvoda koji produžuju sezonalnost, kao što je primjerice golf, sportski kapaciteti i manifestacije, zdravstveni i welness sadržaji, kongresni kapaciteti, gastronomska i enološka ponuda.
Kao uvod u temu "Upoznajmo budućnost: vizije mladih menadžera" moderator Gregor Jamnik govorio je o pojmu "Millennials", gostima koji danas imaju između 18 i 32 godine i koji će jednog dana postati glavni konzumenti i imati vodeće pozicije u turizmu i hotelskoj industriji. Njihove su potrebe visoko personalizirane, od destinacije zahtijevaju autentično iskustvo, visok stupanj tehnološke razvijenosti, ekološku osviještenost i cjenovnu dostupnost. Oni bukiraju destinaciju, a ne hotel, ne smatraju se turistima, već žele živjeti i integrirati se u destinaciju. Ulaganja za povezivanje s tim gostima ne moraju biti prevelika, bitno je prilagoditi sadržaj, osobno se povezati koristeći tehnologiju, a osoblje educirati o potrebama milenijskog putnika.
Osim naglaska na milenijce, budućnost predstavlja i rastuća, sve starija populacija Europe. To su također gosti čije su potrebe specifične i treba raditi na približavanju toj ciljanoj skupini gostiju. Bilo je govora i o prijetnji hostela hotelima, koje panelisti smatraju zdravom konkurencijom, dok su prava prijetnja Air b'n'b aranžmani, zbog nedostatka kontrole nad njihovim aktivnostima.
Panel-diskusija "Koliko je održivi turizam u Hrvatskoj zelen" bavila se pojmom održivosti u turizmu. Održivost nije istoznačan s pojmovima "eko", "alternativni", "selektivni" i "meki" turizam. Tržišta održivog turizma su SAD, Kanada, Velika Britanija, Australija i Njemačka. Održivost je ravnoteža između dobiti, korištenja resursa i utjecaja na okoliš i kulturu. Međutim, niska je razina osviještenosti po pitanju održivosti i njene ekonomske dobiti u turizmu. Neki pomaci postoje, pri energetskoj obnovi, odnosno certificiranju hotelskih zgrada i zelenoj gradnji u korištenju obnovljivih izvora energije.
Posljednji panel Adria Hotel Foruma 2015 otvorio je temu: "Hrvatska je luksuzna destinacija – što o tome misle akteri luksuznog turizma?", kojeg je moderirala Martina Đurović. Danas gost koji traži luksuz ima između 30 i 49 godina, traži umjetnost, povijest, shopping, jedrenje, skijanje, avanturu... Andrew Shapland, koji promovira kompleks Jadranka na Lošinju, naglasio je da je Hrvatska već sad luksuzna destinacija jer nije previše iskomercijalizirana. Luksuz dolazi u osobnom odnosu i određenom iskustvu koje gosta dotakne intimno, smatra panelistica Wanda S. Radetti, osnivačica VisitCroatia.com. Osim navedenih, panelisti su bili i Ruthanne Terrrero i Robert R. Rhein, a panel i konferencija su završili daškom luksuza – zdravicom pjenušca za luksuzni turizam u Hrvatskoj.
