DHT: Poreč šampion hrvatskog turizma, a Amadria Konvencijski centar i Hotel Ivan poslovnog turizma
Hrvatski premijer Tihomir Orešković svečano je otvorio Adria Hotel Forum: "Investicije u hotelskoj industriji", međunarodnu konferenciju koja se održala 10. i 11. veljače, a koja je ugostila brojne domaće i inozemne stručnjake iz područja hotelske industrije. Dvodnevno događanje u zagrebačkom hotelu Sheraton odvilo se po četvrti put za redom te u ovoj godini, kako je u pozdravnom govoru istaknula direktorica AHF-a Marina Franolić, bilježi rast broja sudionika od 20 %, koji se predstavljaju nizom prezentacija i panela. AHF se kroz četverogodišnje razdoblje etablirao i integrirao u regionalne okvire, što potvrđuje i prisustvo više od 50 panelista, od kojih je polovica inozemnih. Naglask ovogodišnjeg AHF-a kao i njegova središnja tema "Shaping the future" je usmjerena na budućnost investicija u hotelijerskoj industriji.
Mogućnosti i izazovi ulaganja u regiji
Drugi dio prvog dana AHF-a započeo je kratkim panel-diskusijama pod zajedničkim nazivnikom „Mogućnosti, izazovi; pogledi na regiju“. Tematski podijeljeni u 4 skupine, paneli su analizirali regonalnu situaciju gradskih hotela, stanje u resortima, luksuznim hotelima te u kampovima.
Na diskusiji o gradskim hotelima zaključilo se da je trend da hotelijeri dolaze u gradove, ali uvijek je pitanje profitabilnosti investicije. U Hrvatskoj se, kako je naglasio Kristian Šustar, događa slična pojava kao i na obali, tako npr. i Zagreb isto ima problem sezonalnosti, iako je kao poslovni centar usmjeren i na drugačije tržište. Živorad Vasić je govorio o izazovima kada imate puno hotela visoke kategorije u gradu, no istovremeno nemate jedan konferencijski centar koji može ugostiti 2-3 tisuće ljudi.
Sljedeći mini-panel bavio se resortima, a panelisti su govorili o svojim iskustvima i trendovima: Porto Montenegro se nakon buma na ruskom tržištu orijentirao na bliskoistočno tržište i Veliku Britaniju – koji vide kao brz povrat investicije. Roko Palmić kaže da je resortom stvorena nova destinacija, ime je postalo brend, a stanje u zemljama kao što je Turska i Grčka preusmjerilo je interes na Cipar, Maltu pa i Porto Montenegro. D-Resort je otvoren tek 4 mjeseca, no zadovoljni su rezultatima, to je bila prva greenfield investicija u Šibeniku nakon 25 godina. Općenito problem sezonalnosti je prisutan, no i tome se može doskočiti - primjer uspješnosti prevladavanja sezonalnosti svakako su skijaški resorti koji posluju tijekom cijele godine.
Na panelu o luksuznim hotelima istaknulo se da i kad se podigne kategorija, kao što je slučaj s Jadranka hotelima na Lošinju, ponekad nedostaje infrastrukture (aerodrom, restorani, trgovine, zaposlenici koji imaju iskustvo rada na razini 5 zvjezdica). Aleksandar Vasilijević (Falkensteiner Beograd) je naveo primjer kada su osoblje za hotel morali doslovno uvoziti, a velika je važnost kvalitetnog mikromenadžmenta, povezanosti letovima, itd.. Valeriano Antonioli (Lungarno Collection, Ferragamo grupa) je stava da je vrlo teško definirati razliku između visokoluksuznih i visokokvalitetnih hotela, a prema njegovom mišljenju luksuz je kombinacija destinacije, dizajna prostora i lokacije koja je vanvremenska i na kraju su tu ljudi. Jedna od razlika je što hoteli visoke kategorije ugošćavaju grupe turista, a luksuzni ne. Postoji li mogućnost za razvijanje visokoluksuzne destinacije u Hrvatskoj? Goran Filipović (Jadranka hoteli) drži ako je to postignuto na jednom otoku, da je moguće i na drugima, kao što je Hvar.
Uslijedila je panel-diskusija „Hard Talk: Regionalni operateri vs. globalni brendovi“ na kojoj smo od moderatora Mariusa Gomola (Horwath HTL) u samom uvodu doznali da Hrvatska ima 16 % brendiranih nekretnina u hotelijerstvu, a najveći broj ih je na Jadranu, no ima još prostora za prodiranje na tržište. Panelist Takuya Aoyama (Hyatt International) pokušao je dati odgovor zašto nisu prisutni u Hrvatskoj, zašto ne dolazi do realizacije određenih projekata (većinom su razlozi financijske prirode). Nikola Avram (MK Resort) govorio je da žele ekspandirati u Sloveniji i u Hrvatskoj, ali zainteresirani su isključivo za kupnju postojećih objekata i njihovu rekonstrukciju. Njegova grupacija ima 3 hotela na Kopaoniku, 1 u Beogradu i 1 Kempinski u Portorožu. Hylko Versteeg naglasio je da Balkan zanimljiv za investicije i da ima pozitivnu vibru, a Takuya je ipak upozorio da tržište u Hrvatskoj još nije dovoljno zrelo.
Budućnost hotelske industrije
Na prvoj panel diskusiji drugoga dana AHF-a, moderator Charlie Ballard iz TripAdvisora donio nam je pogled u strukturu analiziranih informacija koje putem tih stranica mogu donijeti tržištu hotelske industrije. Tako smo doznali da je interes za Hrvatsku sve veći, u tome prednjači Velika Britanija s 20 %, zatim Italija s 15 %, nakon njih slijede Njemačka, Mađarska, Slovačka; sva europska tržišta bilježe porast interesa za Hrvatsku u 2014. (osim Rusije), a od gradova najviše interesa ima u Londonu, a zatim u Milanu. Iz analize podataka također je vidljivo da postoji sezonalnost, da su najveći konkurenti Hrvatskoj Kreta i Mallorca, a pored brendiranih hotela traže se no-brend hoteli (boutique hoteli), a pretražuje se najčešće mobitelima.
Ivan Čačić (Marriot Development) naglasio je da dolazi do generacijske promjene gostiju i da se sad ulažu napori kako bi se zadovoljile potrebe Y generacije (rođeni nakon 1980.), radi se na potpunom preoblikovanju turističkog proizvoda. Marc Finney (Colliers International) smatra da je proces prilično spor jer od analize podataka do uvođenja fizičkih promjena u brend prođe i nekoliko godina. Također smatra da podaci ne govore što gost želi, a to se uvelike promijenilo, dok se hotelski proizvod unazad 40 godina jako malo promijenio (uvodi se wi-fi i tehnologija, ali soba i danas izgleda isto). Fabienne Rollandin (Glion Institute of Higher Education) ističe kako se treba usmjeriti i na goste iznad 60 godina (koji čine 20 % populacije) koji također puno putuju i imaju preference te da je sljedeće usmjerenje na srednji sloj koji dolazi iz pacifičke Azije kojima treba ponuditi vrijednost za novac. Naglasili su i kako je Airbnb pokrenuo suradnju i s poslovnim korisnicima kojima nude povoljnije uvjete za booking.
Sljedeći panel s temom „Kako se Big Data može upotrijebiti u odlučivanju o ulaganjima“ pokazao nam je benefite od korištenja informacija i podataka u hotelskoj industiji koji se dobivaju od strane gosta, od njegove prijave i registracije, do bukiranja.
Posljednji panel AHF-a bavio se bitnim, no ponekad zanemarenim poljem u hotelskoj industriji, a to je edukacija. Od Dore Smolčić Jurdana (Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji) smo doznali da sustav obrazovanja na fakultetu u Opatiji ima intezivan odnos s gospodarstvom tako da su u zadnjem semestru uveli stručnu praksu. No mladim ljudima, vjerojatno zbog sezonalnosti, nije privlačan turizam za razvijanje karijere, možda zato što i strategija obrazovanja nije prepoznala turizam kao okosnicu gospodarstva. Dražen Raguž (Glion Institute of Higher Education) je govorio o švicarskom iskustvu i o tome kako nemaju problema u privlačenju studenata, bitno je da edukacijska institucija radi usko s hotelskom industrijom. Želimir Kramarić predstavio je inicijativu HGK-a koja priprema program po uzoru na austrijski obrazovni sistem, za koji država već ima financijsku podršku iz EU fondova u iznosu od 1 milijarde i 600 milijuna eura, za razdoblje do 2020. Učenici bi već u srednjoj školi počeli raditi u tvrtkama i time bi stekli vještine i kompetencije, a nakon završetka obrazovanja bi se vratili kao potpuno osposobljeni za nastavak radnog odnosa. Izjavio je da se očekuje da će novi ministar pozitivno odgovoriti na ovaj program i da će kurikularna reforma ići u ovom smjeru, čime bi cijeli sustav - i gospodarski i porezni i edukacijski - bio na dobitku. Politika ljudskih potencijala postaje prevažna za turizam, a važna je edukacija edukatora i cjeloživotno učenje.
