„Hrvatska je mala zemlja, koja relativno kasno ulazi u Europsku uniju, a kada ste mali i kasnite, trebate pokazati inovativnost, kreativnost i sinergiju, u svim područjima, pa tako i u energetskom sektoru", komentirala je Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju RH Europskoj uniji, tijekom otvaranja konferencije.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) već godinama pokazuje interes za ulaganje u energetski održive projekte u regiji putem Fonda za Zapadni Balkan, o čemu je govorila i
Zsuzsana Hargitai, direktorica EBRD-a za Hrvatsku.
„Tražimo nove projekte u Republici Hrvatskoj i regiji, ispitujemo što je moguće izvedivo, kako istražiti nove načine iskorištavanja energije, a sve s ciljem veće regionalne suradnje, pri čemu se osobito zalažemo za veće promicanje investicija država ", istaknula je Hargitai, navodeći kao uspješan investicijski pothvat EBRD-a izgradnju termoelektrane Šoštanj u susjednoj Sloveniji. Zaključila je kako su istraživanje i razvoj novih tehnologija ključan pokretač oporavka ovog sektora, ali i cjelokupnog gospodarstva.
Da su ulaganja u nove projekte i tehnologije ključan recept za uspjeh složio se i izvršni direktor za Segment djelatnosti istraživanje i proizvodnju nafte i plina za INA d.d.,
Želimir Šikonja. „Zadnjih nekoliko godina bile su teške za energetske kompanije, ali unatoč tomu uspjeli smo privesti kraju investicijske projekte, poput modernizacije riječke i sisačke rafinerije u što je INA u posljednjih pet godina uložila 4 milijarde kuna", rekao je Šikonja, komentirajući kako su sadašnje investicije kompanije ulaganja u budućnost, i kao takva su nužna ukoliko ova kompanija odnosno Hrvatska želi ostvariti epitet strateški značajne zemlje u Jugoistočnoj Europi.
U uvodnom predavanju pod nazivom „Perspektive nafte i plina"
Ingo Schroeter, Principal za AT Kearney, govorio je o trendovima u industriji nafte i plina ističući kako dinamika ponude i potražnje usmjeravaju profitabilnost čitavog sektora. „Potražnja energije će se povećati u budućnosti za oko 30% do 2035. godine, što treba zadovoljiti obnovljivim izvorima energije, čiji će udio za 25 godina iznositi oko 23%", rekao je Schroeter. Uz isticanje sadašnje, a osobito buduće važnosti, nekonvencionalnih izvora energije, naglasio je potrebu specijalizacije naftnih tvrtki. „Specijalizacija je ključna u ovoj industriji, što zahtijeva implementaciju novih poslovnih modela, budući da 'čisti' igrači bilježe veći rizik uslijed turbulencija na energetskom tržištu", zaključio je Schroeter.
„Gledajući sve te užasne scene iz Japana, pomislite da je najbolje zatvoriti sve te nuklearke, a opet s druge strane je teško zamisliti nuclear-free Europu." istaknula je
Davorka Tancer, direktorica Sektora upravljanja investicijama, INA d.d. tijekom panela o utjecaju japanske nuklearne katastrofe i najnovijih previranja na Bliskom Istoku na energetski sektor. Pritom je napomenula kako će nuklearna energija i dalje biti važna u budućnosti, ali da valja uzeti u obzir proizvodnju alternativne energije. „Prirodni plin ima veliku ulogu na europskom i svjetskom tržištu, i na njemu se treba temeljiti daljnji razvoj, pri čemu njegovi izvori zahtijevaju diversifikaciju kao i daljnja ulaganja", zaključila je Tancer.
Panelisti su se složili kako je okretanje obnovljivim izvorima energije ključ energetski održive budućnosti, pri čemu plin treba imati značajnu ulogu jer je to energent koji je prihvatljiv s pozicije brige o zaštiti okoliša. Pri tome su istaknuli kako nije toliko bitno koji će koridori, Nabuko, ili Južni tok, u skoroj budućnosti zaživjeti nego je važnije da omoguće dotok energenata, uključujući i plin, do granica Republike Hrvatske.
