Službeno je otvoren Pullman Zagreb premium brend grupacije Accor
Hrvatska će biti podijeljena na dvije statističke regije – Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Europska unija, naime, prihvatila je novi model podjele na dvije regije na kojima će Hrvatska ubuduće temeljiti svoju regionalnu razvojnu politiku i povlačiti novac iz fondova EU.
Da je oko tog pitanja postignut dogovor, potvrdio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i Fondova EU, a ta nova podjela počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2013.
"Vlada je u pregovorima s Europskom komisijom i Eurostatom uspjela definirati da Hrvatska ubuduće, umjesto na dosadašnje tri, bude podijeljena na dvije statističke regije u okviru cilja da se što optimalnije povuče novac iz Fondova. Na taj način svi krajevi Hrvatske, odnosno sve jedinice lokalne uprave i samouprave dobivat će značajnu potporu iz EU u sljedećih 14 godina", rekao je Grčić za Jutarnji list.
Trojni ustroj problematičan zbog Zagreba
Do sada je Hrvatska bila podijeljena na Jadransku regiju, Panonsku Hrvatsku i Sjeverozapadnu regiju, a po novom ustroju Jadranska Hrvatska praktički ostaje ista kao dosadašnja Jadranska regija i obuhvaća sedam županija: Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovačko-neretvansku.
Kad je riječ o Sjeverozapadnoj regiji i Panonskoj Hrvatskoj, one se spajaju u jednu cjelinu – Kontinentalnu Hrvatsku i u njen sastav ulaze Grad Zagreb te preostale županije: Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka te Sisačko-moslavačka županija.
Dosadašnji trojni ustroj na Jadransku, Sjeverozapadnu i Panonsku Hrvatsku, naime, nije bio najsretnije rješenje jer je problematična bila Sjeverozapadna regija zbog toga što je obuhvaćala Grad Zagreb. Zbog toga su se žalile ostale županije koje su bile u tom sastavu jer im je Zagreb podizao prosjek BDP-a, zbog čega su im se umanjivale šanse za novac iz fondova.
Naime, pravo na pomoć iz strukturnih fondova EU imaju samo one regije u kojima je BDP po stanovniku manji od 75 posto prosjeka. Europske unije.
