Zagreb u siječnju ostvario rekordne turističke rezultate
Nakon šest uzastopnih tromjesečja s negativnim stopama rasta, ljetna turistička sezona nagovještava završetak recesije gospodarstva, stoji u uvodu najnovijeg broja publikacije RBAnalize.
Godišnji su pokazatelji prodaje u trgovini na malo nakon dvije godine neprekidnog pada ponovno pozitivni od srpnja ove godine. Pokazatelji broja ostvarenih noćenja u srpnju i kolovozu također upućuju na porast u odnosu na lanjsku sezonu. Ipak, početni znaci oporavka mogli bi okopniti uslijed nedovoljne odlučnosti Vlade u provođenju strukturnih reformi, upozoravaju RBA analitičari.
Kako se dalje navodi, ljetni rebalans proračuna središnje države nije poslao očekivanu reformsku poruku. Ustraje se na održavanju zatečene razine te strukture rashoda, unatoč trajno smanjenim proračunskim prihodima nakon završetka introvertiranoga investicijskog ciklusa utemeljenog na izgradnji cestovne infrastrukture i nekretnina.
Umjesto provođenja reformi, Vlada najavljuje pokretanje novoga investicijskog ciklusa vrijednog više od 13 milijardi eura, namijenjenog pretežno za infrastrukturu, energetiku i turizam, što su redom investicije s dugim rokovima povrata. Financiranje najavljenih investicija očekuje se od privatnih ulagača, a obzirom na ograničene izvore domaćega kapitala, potencijalni ulazak inozemnih investitora povećao bi omjer inozemnog zaduženja prema BDP-u više od 100 posto.
Stabilnost financijskog sustava temelji se na održavanju tečaja kune prema euru. Izostanak pritisaka na tečaj zbog usporenog rasta kredita i smanjenog deficita tekućeg računa platne bilance omogućio je monetarnoj vlasti da u ovoj godini održava tečaj unutar uskog raspona, s dosad najmanjim zabilježenim oscilacijama, navodi se u RBAnalizama. Bez deprecijacijskih pritisaka nema potrebe za ograničavanjem likvidnosti na lokalnom tržištu novca, a nastavak rasta euroizacije domaćega financijskog sustava, koji je započet u listopadu 2008. godine, dodatno sužava prostor za monetarne intervencije. Nastavio se proces smanjivanja kamatnih stopa, koji se s pozajmica između banaka prenio i na kredite klijentima.
U predstojećoj godini analitičari očekuju završetak pregovora o pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji. Sve je izglednije konačno pridruživanje u 2012. godini, što bi se trebalo odraziti i na povećanje inozemnih izravnih investicija. Na prijelazu iz 2011. u 2012. godinu, očekujemo i redovite parlamentarne izbore. Provođenje strukturnih reformi obično zastaje u vrijeme izbora, stoga će aktivnosti koje su usmjerene na povećanje konkurentnosti gospodarstva vjerojatno pričekati poslijeizbornu 2012. godinu.
U međuvremenu se poticaji oporavku očekuju od povećanja vanjske potražnje pa bi se hrvatsko gospodarstvo do kraja ove odnosno u sljedećoj godini trebalo razvijati po stopama približnim prosjeku EU, zaključuju RBA analitičari.
